Pratite nas

Iz Svijeta

Mogu li muškarac i žena biti prijatelji?

Objavljeno

na

Mogu li muškarac i žena biti prijatelji? Što se događa u svakome odnosu muškarca i žene i kakve to posljedice ima kasnije na naš život?

 couple on meadow

„Blago čistima srcem, oni će Boga gledati!“ Mt 5,8

Ovaj članak pišem potaknuta knjigom Heather A. Paulsen: Emocionalna čistoća. Knjiga je pisana prvenstveno za kršćane samce koji se lako emotivno otvaraju i tako svoja srca čine ranjivima i dostupna svima. Ovo se osobito odnosi na intenzivna muško-ženska prijateljstva bez obveze da taj odnos vodi braku. Neki su možda imali nekoliko takvih „prijateljstava“ te se i dalje smatraju čistima, dok su u stvarnosti razdijelili komadiće svoga srca koji su trebali biti sačuvani za budućeg bračnog druga. Ova knjiga daje smjernice kako postaviti granice u svojim odnosima, kako sačuvati svoje srce i održati ga emocionalno čistim.

Crkva nas uči važnosti tjelesne čistoće, dok se emocionalna čistoća gotovo ni ne spominje. Što je to „emocionalna čistoća“ ili „čistoća srca“? Što je to ljudsko „srce“? U Katekizmu Katoličke Crkve piše da je „srce boravište gdje jesam, gdje stanujem, naše skriveno središte, nedohvatno našem razumu i drugima; samo Duh Božji može ga proniknuti i spoznati. Ono je mjesto odluke, mjesto susreta, a budući da smo na sliku Božju, živimo u odnosu: srce je mjesto saveza.“ (KKC 2563) Čisti srcem su oni koji su svoj um i volju uskladili sa zahtjevima Božje svetosti. Čistima srcem obećano je da će gledati Boga licem u lice i da će mu biti slični. Već sada daje nam da vidimo kako Bog vidi, omogućuje nam da u ljudskom tijelu (svojem i onom bližnjega) vidimo hram Duha Svetoga. Iz ovoga zaključujemo kako je važno čuvati svoje srce čistim. „A svrh svega, čuvaj svoje srce, jer iz njega izvire život.“ (Izr 4,23)

Što to konkretno znači u ljudskim odnosima?

Jeste li primijetili kako, u društvima u kojima su muško-ženska prijateljstva uobičajena, prihvaćena i poticana, imamo toliko slomljenih srdaca među prijateljima? Zašto? Takav odnos donosi emocionalnu bliskost i proizvodi jake osjećaje, a kada u odnosu postoji emocionalna bliskost bez jasnog objašnjenja ili definicije prijateljstva, jedna ili obje osobe mogu zaraditi nepotrebne ožiljke.

Kršćani trebaju izbjegavati unositi bilo kakvu prtljagu u brak. Treba nam unutarnja sloboda. Emocionalna bliskost je vrsta prisnosti koja pobuđuje osjećaje koji stvaraju vezu, zajedništvo koje je Bog zamislio kao dio bračnog odnosa. Nakon što se čvrsto obvežemo i izgovorimo bračni zavjet, slobodni smo iskusiti bliskost na svim područjima: fizičkome, emocionalnom i duhovnom. Nemoguće je imati povezanost prije obveze. Kada se igramo nečijim emocijama ili očekivanjima, za koja znamo kako ih nećemo moći ispuniti, mi varamo (krademo dio srca i emocija). Ne možemo u potpunosti zadovoljiti drugu osobu ako se ne obvežemo. Na taj način, Bog kroz sakrament braka štiti naše srce. Mogli biste se iznenaditi koliku imate slobodu kada se čuvate od emocionalne bliskosti prije nego što je vrijeme za nju.

Prijateljstvo sa suprotnim spolom vrlo je osjetljiva stvar i ne bismo je trebali olako shvaćati. Možda se igramo sa srcem nečijega budućeg muža ili žene. Jedna je djevojka izjavila: „Dozvolila bih si da postanem emocionalno bliska s muškarcima, zaljubila bih se, a nakon neuzvraćenih osjećaja i izjave: „O, pa mi smo samo prijatelji, ti si mi kao sestra!“ opet bih ostala povrijeđena.“ Komadić srca je otkinut. Ako je osoba usput naširoko dijelila komadiće svog srca, budući muž ili žena neće dobiti cijelo srce.

Najgore je u ovakvim situacijama što se mladi ljudi nakon ovakvih razočaranja udaljavaju od Boga. Tu je jedna od Sotoninih zamki koji prikazuje te bliske odnose kao dobre i ispunjujuće, a oni ustvari otklanjaju pogled s Boga.

Bog je ženino srce stvorio osjetljivim i emocionalnijim od muškarčeva srca. Načinio je to srce brižno, s potrebom za ljubavlju i potrebom da ljubi. Ipak, ako to srce kroz godine biva ranjavano, ono postaje tvrdo. Ženina sposobnost da se brzo emocionalno veže je ljepilo koje održava čvrstim njezin brak, a ne njezina prijateljstva s muškarcima. Muškarcima većinom odgovara kada je djevojka s kojom se druže lijepa i poklanja im pažnju. Možda i ne pomišljaju na obvezu. A žensko srce je osjetljivo i lako se emocionalno povezuje. Ovo je važno za žene kako bi znale zaštititi svoje srce, i za muškarce kako bi pripazili u poklanjanju „posebne“ pažnje djevojkama.

Isto tako, ženska provokativna odjeća može ukrasti muškarčevo srce. Salomon u Izrekama upozorava: „Neka ti srce ne zastranjuje na njezine putove, i ne lutaj po njezinim stazama. Jer je mnoge smrtno ranila i oborila.“ (Izr 7,26) Svi razumijemo ljepotu čuvanja svojih fizičkih tijela za svoga budućeg muža ili ženu. Koliko bi ljepše bilo kad bismo čuvali i svoje emocije. Bog je stvorio brak da bude slika odnosa između Krista i Crkve.

Život bez održavanja bliskih odnosa bez obveze može biti teži put. Božji putevi su teški i u određenim se situacijama može činiti kako plivamo uzvodno, no oni uvijek donose dugoročne blagodati.

Božja nas riječ uči da štitimo svoja srca. Čuvanje tvoga srca zahtijevat će da ti odlučiš kada se prepustiti, a kada se povući. Moli se kako bi ti Bog dao osjetljivost da na ispravan način zaštitiš svoje srce. Mi ne štitimo svoje srce samo od povreda, nego ga štitimo kako ne bi otvrdnulo za Boga. Za nekoga će štićenje srca značiti manje koketiranja; za nekoga će to značiti manje poklanjanja posebne pažnje i nježnosti svojoj prijateljici ili prijatelju. Slomljena srca ne zacjeljuju lako. Svaka emocionalna povezanost koja je prekinuta, čini srce sve okorjelijim. Tada se grade zidovi kako bi zaštitili srce. Kada netko iza sebe ima mnogo djevojaka/mladića koji su ih povrijedili, teško će vjerovati kako se to neće dogoditi ponovno. No, Bog može iscijeliti mnoga ranjena srca. Nauči vjerovati Bogu za svoje emocije. On te želi zaštititi svojim zdravim ograničenjima.

Bog želi da budemo zadovoljni putem koji je on odredio za nas. Kada smo u potpunosti zadovoljni, mi smo zapravo spremni prihvatiti sve što Bog stavi na naš put – dobro ili loše. Ako se osoba ne riješi nezadovoljstva prije braka, ono će se uvući i u brak. Kada zadovoljstvo tražimo u drugim stvarima ili osobama, a ne u Bogu, tada Bog ne dozvoljava da nas to drugo ispuni. Opasno je da osoba u svom bračnom drugu traži „spasitelja“. Trebamo razmisliti o stvarima u našem životu koje su potencijalni idoli. Možda je to ideja o braku? Nikad nećemo biti zadovoljni ni u najboljem braku ako ne rastemo u odnosu s Kristom.

Trebamo biti budni za emocionalnu i duhovnu čistoću prema drugima i mudro birati s kime ćemo dijeliti svoje srce, emocije i misli. Svoje srce trebamo štititi pod svaku cijenu. Bog će blagosloviti one koji ga traže čista srca. On želi da ga ljubimo svim svojim srcem, dušom, umom i snagom. Božji način i vrijeme mogu izgledati potpuno drukčije od onog što mi zamišljamo. Ako Njemu prepustimo svoje puteve, On će učiniti najbolje za nas čak i kada mi ne razumijemo što se događa. Bog želi biti uključen u svaki dio našeg života. Divno je s Njim hoditi kroz život.

Autorica: Jelena Markić; Kristofori

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Erjavec opet prijeti Hrvatskoj

Objavljeno

na

Objavio

Ministar vanjskih poslova Slovenije Karl Erjavec još jednom je poručio da dijalog s hrvatskom ima smisla samo ako će se pričati o implementaciji arbitražne presude o rješenju graničnog pitanja između dvije zemlje.

Slovenski šef diplomacije je kazao kako je hrvatski premijer Andrej Plenković tri puta rekao da RH ne priznaje arbitražu – u Ljubljani, u Savudrijskoj vali i prošli tjedan u New Yorku.

Kao mogućnosti rješenja problema sa slovenske strane, naveo je jednostranu implementaciju arbitražne presude tamo gdje je Slovenija može sama provesti i pritiske Europskoj komisiji.

Očekuje da će se o tome razgovarati u petak u Talinu na summitu o digitalnoj budućnosti.

Kaže da Hrvatska neće nikada ući u OECD dok god ne priznaje međunarodno pravo, a kao primjer naveo je Poljsku koja je “kažnjena” oko pravosudne reforme.

Kada prođe rok šest mjeseci, zaprijetio je, Slovenija će podići tužbu protiv RH jer nije implementirala odluku Suda.

Poručio je kako se nada da će Plenković spoznati da vodi politiku koja nigdje ne vodi.
“Prije ili kasnije RH će morati implementirati odluku”, kazao je.

U idućim tjednima na Vladi će se naći interventni zakon, raspravljat će se kako pomoći onima koji su po odluci pripali RH. Očekuje se da će taj zakon biti izglasan u slovenskom parlamentu u listopadu.

Akademik Davorin Rudolf: Premijeri mogu pitanje zaljeva riješiti uz kavu u pet minuta!

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

IMAJU LI KURDI PRAVO NA DRŽAVU?

Objavljeno

na

Objavio

Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Od 3.000 god. pr. Kr. do danas opstao je narod možda najvećih ratnika antike na Bliskom istoku, narod Su ili Karda, danas Kurda kojih na manje-više istom području ima oko 30, a ukupno u svijetu oko 45 milijuna.

Narodu koji je 5.000 godina opstao među svjetskim silama, preživio Sumer, Perziju, Rimsko carstvo, Otomansko carstvo i Tursku, reći da nema pravo na državu zahtijeva snažan i konkluzivan argument, ali treba biti oprezan. Čak i ako bi takav argument bio valjan, moglo bi ga se primijeniti na mnoge postojeće države čije postojanje nitko od onih koji su spremni uputiti takav argument nije spreman na njih primijeniti i posumnjati u njihov međunarodni legitimitet i suverenost.

Turska zasigurno nema povijesno pravo glasa jer su u vrijeme vladavine Kurda bili hrpa raštrkanih divljih plemena po pustopoljinama Anatolije, dok Irak i Iran primjerice imaju neko povijesno pravo glasa, ali u to vrijeme Kurdi su bili dio Sumerskog carstva koje je opstalo (4.500-1.900 god. pr. Kr.) dobrim dijelom zahvaljujući kurdskim vojnicima. Uz to, do konca Srednjeg vijeka Kurdi su bili zoroastristi, tj. vjerovali su u Ahuru Mazdu (vrhovnog duha), a islamizacija je nastupila začuđujuće kasno i sporo (možda su zbog toga, a i sklonosti sinkretizmu u Kurdistanu paralelno opstale zajednice zoroastrista, židova, kršćana i muslimana). Kurdistan se može promatrati i kao potencijalni model rješenja tzv. Blisko-istočnog pitanja, a pojam “rješenja” u tom području mnogima ne odgovara.

Izv.prof.dr.Kristijan Krkač

Kurdi počeli glasovati o nezavisnosti

Irački Kurdi počeli su u ponedjeljak glasovati o svojoj nezavisnosti na povijesnom referendumu koji bi trebao otvoriti put državi za koju se bore već gotovo jedno stoljeće.

Glasovanje koje je inicirao kurdski predsjednik Masud Barzani održava se u autonomnoj regiji Kurdistana, na sjeveru Iraka, koja obuhvaća pokrajine Erbil, Sulejmaniju i Dohuk, ali i u zonama u kojima se za prevlast bore Kurdi i središnja iračka vlada.

Referendum međutim predstavlja riskantan potez jer je irački premijer Hajder al-Abadi jasno dao na znanje da će poduzeti “mjere nužne” za očuvanje jedinstva u zemlji.

Susjedne zemlje poput Turske i Irana, zabrinute da će njihove kurdske manjine slijediti taj primjer, također su zaprijetile odmazdom.

Glasački uredi trebali bi ostati otvoreni do 17 sati kako bi se 5.375.000 upisanih birača moglo izjasniti.

Po kurdskoj novinskoj agenciji Rudav, Masud Barzani je nasmiješen i u tradicionalnoj odjeći glasovao rano ujutro.

Ukupno je otvoreno 12.072 birališta u autonomnoj regiji Kurdistana te u zonama na koje pravo polažu Kurdi i središnja iračka vlada.

facebook komentari

Nastavi čitati