Moji prioriteti: Ravnopravnost Hrvata u BiH i katarza Srbije

    0

    Andrej Plenković dao je intervju za današnji Jutarnji list. Cijeli intervju prenosimo u nastavku, zajedno s uvodom novinara Augustina Palokaja.

    HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu, Andrej Plenković, prvi je Hrvat potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku tog parlamenta, koji je, između ostalog, zadužen i za poslove daljnjeg širenja Europske unije.

    andrej plenkovic sKako ste uspjeli dobiti mjesto potpredsjednika ovog utjecajnog odbora? 

    Nakon dugogodišnjeg bavljenja vanjskom i europskom politikom, u novom mandatu u Europskom parlamentu postao sam punopravni član Odbora za vanjsku politiku. Na temelju rezultata izbora korišten je ključ distribucije čelnih pozicija u Europskom parlamentu između političkih skupina. HDZ je – na temelju pobjedničkih rezultata od 41,5 posto i doprinosa od pet mandata Klubu EPP-a zajedno s HSS-om – dobio pravo na sudjelovanje u podjeli tih dužnosti. Drago mi je što sam prvi hrvatski zastupnik koji je izabran na dužnost jednog od četvero potpredsjednika Odbora za vanjske poslove, koji ima 71 člana i jedan je od najvažnijih odbora. Podržalo me 46 članova.

    Vaš kolega Picula rekao je da je, između ostalog, ovaj odbor važan za Hrvatsku i zato što se bavi proširenjem EU, a Hrvatska graniči s tri države u tom procesu. Kako bi se ovaj odbor trebao postaviti oko pitanja proširenja, pogotovo stoga što su vaši zapadni kolege skeptični oko širenja EU?

    U trenutačnim okolnostima bitno je zadržati temu proširenja na vidljivom mjestu političkih prioriteta Unije. Kao i dosad, zalagat ću se za nastavak proširenja EU na temelju individualnih postignuća i ispunjavanja kriterija država kandidatkinja.U svom radu prioritetno ću se usmjeriti na odnose EU s državama jugoistoka Europe, a posebno na potporu Bosni i Hercegovini i jačanje položaja hrvatskog naroda.

    Kako može Hrvatska iskoristiti ovaj odbor da bi se izborila za svoje interese i u odnosima sa Srbijom koja pregovara o članstvu u EU? 

    Pregovori o pristupanju vode se u sklopu Međuvladine konferencije i za napredak o svakom poglavlju potreban je pristanak svih članica EU, što znači i Vlade RH koja sudjeluje u pregovorima. Kao i sve druge zemlje, Srbija će morati ispuniti kriterije za članstvo u postupnom i zahtjevnom pregovaračkom procesu. Bitno je da Srbija dovrši proces katarze i suočavanja s istinom o recentnoj prošlosti i njenoj ulozi u odnosu na susjedne države. Da taj proces nije gotov, vidjelo se iz nedopustivih kvalifikacija njihova pravnog zastupnika u procesu pred Međunarodnim sudom pravde u vezi s pripremama vojno-redarstvene akcije Oluja, koje osuđujem. Podrška pristupanju podrazumijeva i isticanje relevantnih tema koje može uključivati i rješavanje niza otvorenih pitanja u bilateralnim odnosima, kao što su pronalaženje nestalih u Domovinskom ratu, povrat kulturnih dobara, zaštita prava Hrvata u Srbiji, postizanje dogovora o granici i druga pitanja.

    Očekujete li da će hrvatski zastupnici u ovom odboru, a tu su osim vas i Picula i Radoš, surađivati u pitanjima koja su od nacionalnog interesa za Hrvatsku? 

    Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu i dosad su surađivali na brojnim pitanjima koja su od nacionalnog interesa. Uz potporu Hrvatima, kao konstitutivnom i ravnopravnom narodu u Bosni i Hercegovini, te europskom putu naše najvažnije susjedne zemlje, zajednički smo se zalagali i za niz tema u područjima gospodarstva, obrazovanja, prometa, ribarstva, proračuna, regionalnog razvoja, okoliša i drugih. Siguran sam da ćemo na toj crti i nastaviti te ne vidim razloge za mistifikaciju takve suradnje. Na temama od nacionalnog interesa surađuju i zastupnici i iz drugih zemalja.

    kamenjar.com

    facebook komentari