Pratite nas

‘Molim hrvatsku državu da utvrdi protiv koga smo se i za što borili ako RH do 8. listopada 1991. nije imala status države!’

Objavljeno

na

Ako nisam branio državu kao ni 30-tak tisuća mladića i djevojaka, koga sam i koju državu rušio, koji sam ustavnopravni poredak ugrožavao? Ako RH nije bila država, a SFRJ u to vrijeme jest država, može li se logično, zaključiti da sam bio razbojnik, ustanik, pobunjenik, terorist i kakve pravne-kaznene konzekvence moraju uslijediti zbog takove rabote, jer Vrhovni sud RH, čija je presuda konačna i obvezujuća, tvrdi da Hrvatska do saborske odluke iz Ininog podruma nije ni postojala.

Najveći dio hrvatskih medija zadnjih je godina nametnuo zabludu kako je haški sudski proces protiv šestorice hrvatskih generala iz BiH (Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića) nevažan za Hrvatsku. Međutim, istina je upravo obrnuta, odnosno sudski proces protiv “šestorice” u svakom je pogledu iznimno važan za hrvatsku budućnost.

praljakI dok je pravomoćna oslobađajuća presuda Anti Gotovini i Mladenu Markaču, koju je Haški tribunal izrekao potkraj 2012. skinula jedan teški kamen s leđa hrvatske države, presuda šestorici bosansko-hercegovačkih generala koji su zajedno dobili 111 godina zatvora, pokazala je koliko su bili u pravu oni koji su godinama upozoravali na njene dalekosežne posljedice.

Naime, suci Haškog suda zaključili su da je šestorka sudjelovala u udruženom zločinačkom pothvatu zajedno s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, ministrom obrane Gojkom Šuškom i generalom Jankom Bobetkom, te još nekim ljudima iz vrha RH i Herceg-Bosne, a svima njima je cilj bilo etničko čišćenje prostora Herceg-Bosne, a u obrazloženju presude je zapisano da se u Herceg-Bosni željela promijeniti etnička struktura stanovništva i da je postojala namjera pripajanja tih teritorija RH.

Josipović, Vlada i Sabor odšutjeli udruženi zločinački pothvat

Više nitko ne dvoji kako je ta presuda zapravo presuda hrvatskoj državi, ali i tadašnjem vodstvu koje se nije moglo procesuirati, jer više nitko nije živ. Iako je prvostupanjska presuda imala vrlo teške kvalifikacije, ona očito nije zabrinula aktualno hrvatsko vodstvo – Vladu, predsjednika države pa ni Sabor koji je “udruženi zločinački pothvat” i agresiju na BiH „mudro” odšutio.
Jedan od šestorice generala koji je imao poseban tretman u dijelu (protu)hrvatskih medija bio je upravo general Slobodan Praljak.
– On je zapravo jedini od svih optuženih Hrvata – iz RH i iz BiH – nekoliko godina prije odlaska u Haag shvatio razmjere cijele haške igre, te otada svojim sustavnim djelovanjima narušava haški scenarij u procesnom, medijskom i političkom smislu. General Praljak je shvatio da je Haški tribunal ponajprije politički sud, te da za tužiteljstvo rade i korumpirano-izdajničke državne institucije RH. Isto tako, on je očigledno shvatio i da je velika većina obrana sinkronizirani dio haške predstave. I ono najvažnije, general Praljak shvatio je da je „udruženi zločinački pothvat” jedina bitna točka optužnice, naglašava dr. Josip Jurčević.

Praljkova borba

Prema Jurčevićevim riječima, general Praljak jedini je poduzeo sve što je bilo u njegovoj moći kako bi se temeljito propitala ta ključna točka. Najprije je organizirao višegodišnje prikupljanje, te tematsku i pojmovnu katalogizaciju iznimno velike količine povijesnih izvora: pisanih i grafičkih dokumenata, literature i iskaza svjedoka te izvornih video i audiozapisa. Tu je golemu povijesnu građu digitalizirao i učinio je svima dostupnom putem internetskoga portala, a najvažnije zbirke dokumenata tiskane su u velikoj nakladi i odaslane na niz važnih adresa u svijetu. Tijekom trajanja sudskog procesa general Praljak je u svojim izlaganjima za koje hrvatska javnost gotovo uopće ne zna, iznio velik broj činjenica i dokumenata koje je službeno uveo u sudski proces.
– Na taj način nitko od zainteresiranih u svjetskoj politici, struci i javnosti neće moći reći da nije znao ili da nije bio pravodobno obaviješten o svemu što je relevantno u sudskom procesu protiv „šestorice”. To nikako neće moći ni haški suci na kojima je odgovornost donošenja sudske presude te moralna odgovornost pred sudom pravne struke, javnosti i povijesti, smatra povjesničar Jurčević. On misli kako je prvostupanjska presuda najteži udarac hrvatskoj državi i kako su krhke nade u žalbenom postupku.

Jesu li hrvatski branitelji bili razbojnici?

Iako je već objavio dvije knjige o svim aspektima haškog suđenja, prije nekoliko dana General Praljak pozvao je sve nadležne institucije RH da istraže nekoliko spornih činjenica. Dakle njega prije svega zanima kakav se rat zapravo vodio u Hrvatskoj ako prema presudi Vrhovnog suda u slučaju Glavaš RH do 8. listopada 1991. godine nije imala uopće status države. „Jesu li onda druge države ili vojske znale da pucajući, granatirajući i ubijajući po Hrvatskoj čine bilo kakva agresivna djela?” Praljak se nadalje pita tko je onda ubio Josipa Jovića na Uskrs 1991. i sve druge poslije njega do 8. listopada 1991.? Tko je i s kojim pravom 28. lipnja 1991. u Zagrebu, u Kranjčevićevoj ulici izvršio smotru hrvatskih oružanih snaga? Što su znali, što su mogli znati i što su, a prema presudi Vrhovnog suda RH trebali znati zapovjednici onih postrojbi koji su sa 60 tenkova i drugih vojnih borbenih vozila, 03. srpnja 1991. godine, umarširali u Baranju i istočnu Slavoniju?

– Dosljedno tumačeći presudu Vrhovnog suda RH, zaključujemo kako je raketiranje Banskih dvora 7. listopada 1991. bilo samo dio taktičke vojne vježbe svih rodova JNA, u susjedstvu s dobrovoljačkim postrojbama iz Srbije i Crne Gore, a kolateralna žrtva i materijalna šteta trebaju se nadoknaditi iz fonda predviđenog za takve slučajeve pri izvođenju širih i obimnijih vojnih vježbi, ističe Praljak.

Zablude i činjenice

“Ako je tome tako, institucije hrvatske države moraju mi odgovoriti zašto je Sabor RH zasjedao u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj, a ne na Markovom trgu i da li bi uopće zasjedao 8. listopada 1991. godine, da se tridesetak tisuća djevojaka i mladića nije usprotivilo narečenim vojnim vježbama zbog temeljne zablude koja ih je motivirala, zablude da se zapravo radi o čistoj i jasnoj agresiji na njihovu domovinu.

– Kada sam 3.rujna 1991. (poslije nekoliko bezuspješnih pokušaja) dospio na bojište, meni obučenom u odoru Hrvatske vojske, na kojeg su neke budale svakodnevno pucale, ubijali i ranjavali suborce, odluka Sabora od 8. listopada nije značila ništa, tvrdi Praljak, dodajući kako je Sabor samo potvrdio već postojeće stanje, a tehničko i političko odgađanje razdruživanja, bio je samo ustupak „međunarodnoj zajednici” u davanju šanse „mirnom rješenju jugoslavenske krize”.
– Po mom mišljenju ustavnopravno taj dokument od 08. listopada 1991. godine ne znači ništa, kaže Praljak i nastavlja: Ili sam ja bio vojnik regularne vojske, hrvatske, ili sam bio rebel, ili sam imao Vrhovnog zapovjednika ili se on lažno deklarirao, ili napadač nije bio agresor te je s punim legitimitetom ubijao pobunjenike i s punim pravom branio Ustav SFRJ.

Procesuirajte me kao pobunjenika protiv SFRJ!

Ako je to sve tako, Praljak se pita je li onda na temelju presude Vrhovnog suda on do 8.listopada bio pripadnik paravojne skupine?
– Jesam li se u Sunji branio i od koga ako me nitko nije napadao, ako nije bilo agresije ili oni koji su napadali nisu mogli znati da je to agresija, jer napadaju nepostojeću državu? Ako nisam branio državu, jer je nema, koga sam i koju državu rušio, koji sam ustavnopravni poredak ugrožavao, i to vojnom pobunom – oružjem? Ako RH nije bila država, a SFRJ u to vrijeme jest država, može li se logično, zaključiti da sam bio razbojnik, rebel, ustanik, pobunjenik, terorist i kakve pravne-kaznene konzekvence moraju uslijediti zbog takove rabote, kako to presuđuje Vrhovni sud, čija je presuda konačna i mora se provesti.

Na kraju Praljak zahtjeva od hrvatskih institucija i vlasti da utvrde je li njegovo sudjelovanje – „u nečemu” – do 08. listopada 1991. godine utjecalo na njegovo dobijanje čina – general-pukovnika HV-e i svih ostalih “privilegija koje uz to idu.

Od Glavnog državnog odvjetnika traži da, u skladu s presudom VS RH, pokrene protiv njega postupak utvrđivanja kaznene odgovornosti u oružanoj pobuni i protiv koga i čega. Ako bi, slučajno, mišljenje Glavnog državnog odvjetnika bilo drugačije od odluke VS RH, traži i zahtijeva da mu to obrazloži i da mu točno navede po kojim se zakonskim odredbama abolira Slobodana Praljka od krivične i kaznene odgovornosti zbog vojnih aktivnosti koje sam imao do 08. listopada 1991. godine.
Od Ministra pravosuđa RH zahtijeva da postupi u skladu s presudom VS RH i uskladi citate i datume u presudama Županijskog suda u Zagrebu i Vrhovnog suda RH u postupku Branimiru Glavašu, sa svim hrvatskim zakonskim propisima i Ustavom.

Autor: Dražen Boroš/dnevno

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Donald Trump: Ne budemo li imali izbora spremni smo uništiti Sjevernu Koreju

Objavljeno

na

Objavio

Trump: Na nama je hoćemo li svijet uzdići na više razine ili ćemo ga pustiti da potone u bezdan

Na Općoj skupštini UN-a govorio je američki predsjednik Donald Trump.

“Glavni tajniče, gospodine predsjedniče, svjetski lideri, dobrodošli u New York. Velika mi je čast stajati ovdje u svom gradu i obratiti se svijetu. Milijuni građana ispaštaju nakon razornih uragana koji su pogodili našu zemlju, želim izraziti zahvalnost svima koji su ponudili pomoć.

Srećom, SAD je od izbora u studenom doživio sve veći procvat, nezaposlenost je na najnižoj razini, poduzeća se vraćaju u našu zemlju, potrošit ćemo više od 7 milijardi dolara na vojsku, bit će to najveća vojska u povijesti.

Lideri brojnih zemalja su stajali ovdje i govorili o prijetnjama i potencijalu koji samo čeka da ga dostignemo. Liječimo bolesti, riješavamo probleme za koje su prošle generacije mislile da su nemoguće za riješiti. Teroristi su sve snažniji, autoritarne zemlje izlažu riziku brojne saveze koji su spriječavali sukobe od 2. svjetskog rata.

Krijumčari ljudi i oružjem prijete našim granicama i izlažu opasnosti naše građane. Na nama je hoćemo li svijet uzdići na više razine ili ćemo ga pustiti da potone u bezdan.

Imamo priliku da izvučemo ljude iz siromaštva i da djeca žive bez mržnje i nasilja. UN se temelji na viziji da različite nacije surađuju kako bi zaštitile suverenitet. SAD je donio Marshallov plan koji je temeljen na plemenitoj ideji slobodnih i snažnih nacija. Uspjeh UN-a ovisi o svima, moramo započeti s mudrošću iz povijesti, naš uspjeh ovisi o nacijama koje promiču mir i prosperitet. Ne očekujemo da različite zemlje dijele iste kulturološke navike ali očekujemo da poštuju nacije.

Različite zemlje s različitom kulturom ne samo da postoje, već međusobno surađuju. SAD želi biti primjer drugima. Slavimo 230. obljetnicu našeg Ustava, najstarijeg koji se danas koristi u svijetu. Temelj mira i prosperiteta za Amerikance i druge koji štuju vladaviu prava. Ključno u Ustavu je “Mi, narod” i želimo ispuniti obećanje tih riječi, naše povijesti. Ja sam izabran, ne da preuzmem vlast nego da ga predam narodu kome ona i pripada.

Želimo služiti njihovim potrebama i vrijednostima. Amerika će mi uvijek biti na prvom mjestu, baš kao što i lideri drugih zemalja trebaju stavljati svoje zemlje na prvo mjesto. UN je najbolja platforma za prosperitet naših naroda ali zahtjeva suradnju. SAD će uvijek biti prijatelj svim narodima, osobito našim saveznicima ali ne može dozvoliti da ništa ne dobivamo zauzvrat. Smatramo da sve zemlje moraju biti sigurne i prosperitetne.

Naši građani su platili najveću cijenu za obranu naše slobode. Vrijednost Amerike se može vidjeti na bojnim poljima gdje su naši vojnici umirali sa saveznicima. Čak i nakon pobjede nismo tražili teritorijalnu ekspanziju i nismo nametali svoj način života drugima nego smo pomogli izgraditi institucije poput UN-a, to je naša nada za sve narode svijeta. Želimo sklad, a ne sukobe. Moramo zaštiti nacije interese i budućnost, odbaciti prijetnje suverenitetu, moramo poštivati pravo, granice i kulturu i mir.

Kao što su osnivači htjeli moramo se suočiti s onima koji nam prijete terorom. Oni ne predstavljaju prijetnju samo svojim građanima nego i drugima u svijetu. Ako se ne suprostavimo zlo će pobjediti. Sile će samo dobiti na snazi.

Nitko nije pokazao veće nepoštivanje prema narodu od Sjeverne Koreje. Svjedočili smo brutalnosti režima kada je nevin američki student preminuo nakon što se vratio iz Sjeverne Koreje, to smo vidjeli u ubojstvu njegovog brata, sada testiranje balističkih raketa predstavlja prijetnju velikog gubitka života.

Ne samo da neke zemlje surađuju nego financiraju zemlju koja nuklearno prijeti. SAD ima veliko strpljenje ali ako bude prisiljen braniti sebe ili saveznike nećemo imati drugog izbora nego u potpunosti uništiti Sjevernu Koreju. Spremni smo ali se nadamo da to neće biti potrebno.

Vidjet ćemo kako će biti, kako će se ponašati, vrijeme je da Sjeverna Koreja shvati da je denuklearizacija jedina prihvatljiva. Hvala svima koji su glasali za sankcije ali moramo učiniti puno više. Krajnje je vrijeme da stanemo na kraj režimu koji otvoreno govori o smrti, o uništavanju”, rekao je Donald Trump.

Trump prozvao Britance: Teroristički gubitnici su vam bili ispred nosa

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Smijenjeni Domagoj Novokmet prelazi s HRT-a na konkurentsku televiziju!

Objavljeno

na

Objavio

Domagoj Novokmet, smijenjeni voditelj i urednik emisije “Otvoreno” odlazi s HRT-a, a karijeru će po neslužbenim informacijama nastaviti na N1 televiziji, piše Novi list.

Podsjetimo, smjena se dogodila nakon emisije u kojoj se govorilo o korupciji u sportu i to nakon što su se iz USKOK-a požalili da njihova predstavnika nije bilo u studiju.

Novokmet, koji je na početku karijere vodio emisiju “Briljanteen”,a na kraju je dogurao i do mjesta VD glavnog ravnatelja HRT-a ponuđeno je da radi trominutne vijesti na HRT 4.

Inače, bivši Nadzorni odbor HRT-a pokrenuo je nadzornu aktivnost zbog mogućeg prekoračenja ovlasti glavnog urednika HTV1 Brune Kovačevića i ravnatelja programa HRT-a Renata Kunića.

No, nakon što je Sabor smijenio taj Nadzorni odbor, slučaj Novokmet je stopiran, a jedno od najpoznatijih lica HRT-a prelazi u redove konkurentskog N1.

HRT brzo reagirao: Novokmet više neće uređivati “Otvoreno”!

facebook komentari

Nastavi čitati