Pratite nas

Kultura

Monografija ‘Macelj 1945.’ : Dužni smo kao kršćani da istinu ne prešućujemo

Objavljeno

na

Monografija “Macelj 1945.” u kojoj je riječju, slikom i dokumentima zabilježena istina o komunističkim ubojstvima po završetku II. svjetskog rata predstavljena je u Hercegovini.

[ad id=”93788″]

Predstavljanje je počelo u Širokom Brijegu budući da su među 21 svećenikom, ekshumiranim iz jedne od jama, masovnih stratišta u tom mjestu i tri franjevca iz Širokog Brijega: fra Metod Puljić, fra Darinko Mikulić i fra Julijan Petrović. Ubijeni su u noći s 4. na 5. lipnja 1945, piše IKA.

Pretpostavlja se da je uz svećenike u Macelju ubijeno i mnogo civila iz Hercegovine. Naime, u maceljskim šumama stradalo je prema izjavama svjedoka oko 13 tisuća osoba. Više od 130 jama još uvijek nije istraženo. Komisija za istraživanje žrtava II. svjetskog rata i poraća, utemeljena pri Hrvatskom saboru, otvorila je godine 1992. u maceljskoj šumi 23 jame iz kojih su ekshumirane 1163 žrtve zločina Titovih partizana i komunističkog režima u Republici Hrvatskoj.

Uime organizatora predstavljanja monografije Ogranka Matice hrvatske Široki Brijeg i Povjerenstva za obilježavanje i uređivanje grobišta II. svjetskog rata i poraća na području Širokog Brijega nazočne je pozdravio i zahvalio na dolasku predsjednik širokobriješkog ogranka Matice hrvatske Gojko Jelić. Istaknuo je povezanost Macelja i Širokog Brijega na primjeru pobijenih svećenika. “U prisilnoj šutnji pola stoljeća njegovao se zaborav i veličali zločinci. Svi oni koji i danas zatvaraju oči pred činjenicama o masovnim zločinima nakon II. svjetskog rata proizvod su toga jednoumnog represivnog partijskog sustava”, rekao je Jelić.

Monografiju su predstavili dr. Stjepan Bačić, predsjednik Udruge “Macelj 1945.”, Damir Borovčak, autor monografije i hercegovački franjevac fra Miljenko Stojić, vicepostulator Postupka mučeništva “Fra Leo Petrović i 65 subraće”.

“Dužni smo kao kršćani da istinu ne prešućujemo, žrtve zaslužuju da se za njih molimo, zaslužuju da se o njima piše i u školskim udžbenicima”, rekao je dr. Bačić, dodavši kako su hrvatski mediji prešutjeli najveći pokop u Hrvata kada su 22. listopada 2005. u Macelju pokopane 1163 žrtve komunističkih zločinaca.

“Uistinu trebamo ići stopama pobijenih da bi saznali istinu o našim pobijenima”, rekao je fra Miljenko Stojić. Naime, od 2005. godine na četvrtu korizmenu nedjelju organizira se križni “Stopama pobijenih” od željezničke postaje Đurmanec do Macelja, najvećeg stratišta civila i svećenika u Hrvatskoj.

Urednik monografije Damir Borovčak predstavio je sadržaj monografije, obrazlažući pojedina poglavlja posebice ona koja povezuju Macelj i Široki Brijeg. Monografija je napisana na 353 stranice i sadrži 650 fotografija, a po pojedinim segmentima prevedena je i na engleski, njemački i slovenski jezik. Nakladnik monografije “Macelj 1945.” je istoimena udruga, a iz tiska je izišla u Zagrebu prošle godine u povodu 70. obljetnice komunističkih zločina u Macelju.

Prije predstavljanja u Hercegovini monografija je predstavljena u Splitu 14. travnja, u Dubrovniku 15. travnja. Nakon Širokog Brijega, gdje je predstavljena 16. travnja, monografija “Macelj 1945” predstavljena je u Mostaru 17. travnja, u Ljubuškom 18. travnja, u Posušju 19. travnja i u Tomislavgradu 20. travnja.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

HERCEGOVCI

Objavljeno

na

Objavio

Hercegovina zemlja svjetlosti

Kada pružiš pogled u daljinu
Ili gore prema nebu u visinu
Stavi svoju ruku na srce
I pozdravi drage Hercegovce

To su oni koji čekaju te
Kada pređeš granicu iz tuđine
Oni koji vole te,bez obzira
Od čije si loze

Oj moji dragi Hercegovci
Jeste li još uvijek veliki radnici
Ima li još duhana i smilja
Nije li zar stara loza presušila

Ima li još lijepih djevojaka
I poštenih,mladih momaka
Ili se to sve u grad skrilo
Da slučajno na selu ne bi bilo

Je li živa stara majka
Dal’ još svoga sina traži
Je li otac mi posjedio
I sa svojim bratom pomirio

Sviću li još najljepše zore tu
U mom dragom rodnom kraju
Grije li još zlatno sunce
Miluje li moje drage Hercegovce

Ponekad se svega ovog sjetim
Naviru suze i uspomene
Nema sreće u ovoj tuđini
U Hercegovini je pola mene
Duša mi za domom vene

Stihovi: Marija Glavinić

(Hercegovina zemlja svjetlosti)

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

PISMO VUKOVARU

Objavljeno

na

Objavio

Ti si grade moj heroj. Tvoji sinovi i kćerke moji su heroji. Često ti dolazim, još češće te se sjetim. Iako sam tužan jer svaki puta kada ti dođem, sve manje ljudi vidim, sretan sam kada vidim svu tvoju ljepotu.

Na samom ulasku u grad, srce počinje čudno kucati. Svaka rupa od gelera, granata i metaka koje se i dalje vide bude u meni bijes i očaj. I svaki puta si postavim pitanje, tko je to mogao napraviti tako lijepom i mirnom gradu?

Ali nakon bijesa u meni, pojavi se ponos i ljubav. Još i dan danas mi zvuči nestvarno da su te branili heroji koji su stali pred višestruko veću i puno jaču vojsku. Bilo je dana kada je znalo pasti i 11 000 granata na tebe grade, ali tvoji heroji, te ljudine se nisu povlačile do zadnje sekunde borbe.

Moja generacija svoje idole većinom traži u poznatim sportašima, pjevačima glumcima. Moji idoli su mali ljudi koji su možda i znali da se neće izvući živi, ali o povlačenju nikad nisu razmišljali. Moji idoli su ljudi kojih nažalost više nema, koje ne mogu upoznati ili im napisati poruku da se s njima jako ponosim. Ali ako čuju moje molitve, siguran sam da to već znaju.
Ja se nikada neću složiti da si ti pao, da si pokoren.

Kada te napada oko 12 000 ljudi sa puno većom i jačom opremom, a samo 2000 ljudi im pruža otpor puna 3 mjeseca….to nije pad. To je lekcija i to je velika pobjeda.

Za mene ćeš uvijek biti pobjednik.
Za mene ćeš uvijek biti moj heroj.

Volim te Vukovare.

Mislav Kontić / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati