Pratite nas

Gospodarstvo

Monopol na pamet

Objavljeno

na

Bolje kopati po kontejnerima nego s Karamarkom izaći iz krize

To vrijeđa hrvatsku pamet”, ukorio je SDP-ov Zlatko Komadina HDZ zbog suradnje sa stranim stručnjacima u izradi programa cjelovitih društvenih reformi. Istu je tu suradnju, mjesec prije, njegov stranački šef Milanović proglasio ugrozom nacionalne sigurnosti.

Nekim drugim poslom bio sam u Westinu baš na dan kada se tamo održavao HDZ-ov gospodarski forum koji je ugošćavao one koji vrijeđaju hrvatsku pamet – dr. Sinna, ekonomskog stručnjaka svjetskog kalibra i njegov tim iz bavarskog IFO instituta. Na parkiralištu u i oko hotela nije bilo slobodnog parkirnog mjesta, u hotelskim kafićima slobodnog stola, u foajeu sve sama poznata lica hrvatskih ekonomskih analitičara, vlasnika i menadžera najvećih tvrtki, domaćih i stranih, od telekomunikacija, prehrambene industrije do bankara.

Sve što u Hrvatskoj nešto vrijedi bilo je na tom gospodarskom forumu. Bilo je tu i stručnjaka iz Njemačke, Slovačke, Izraela… Svi zajedno zainteresirano su raspravljali o ekonomskoj budućnosti Hrvatske i Europe. Nitko od Hrvata nije ostavljao dojam da mu je povrijeđena pamet. Jedina povrijeđena pamet bila je ona SDP-a i njemu bliskih medija.

Plan_21Gospodine Karamarko, gdje vam je program? Zašto niste otkrili program? Dajte nam program? Ali, ovo nije predstavljanje programa, objašnjavao je Karamarko. Ovo je gospodarski forum o našoj budućnosti, potrebi dubokih strukturalnih reformi. Naš program bit će gotov u lipnju. To je obiman posao koji traje više od godinu dana. Trenutno se razrađuju pojedini modeli, rade simulacije, finaliziraju provedbeni dokumenti, obrazlagao je šef oporbe. Aha, znači nemate program – vikali su u zbor provladini novinarski aktivisti.

Sutradan se javio i Premijer – čovjek koji je prije tri godine mahao nekom knjižicom na kojoj je pisalo „Plan 21“. Nikada nismo čuli koji su to genijalni ekonomisti sudjelovali u njegovoj izradi, koliko je ona trajala, niti što u njemu piše. Bivši SDP-ov ministar financija kasnije nam je otkrio da program nikada nije niti postojao. SDP se programom nikada nije bavio, niti pokazuje namjeru ikada se njime baviti. I premda se nalazimo u zadnjoj godini njegova mandata, a pred vratima su novi parlamentarni izbori, još se nije pojavio novinar koji bi pitao priprema li SDP kakav program, kad će biti gotov i koje će mjere sadržavati. Međutim, oni koji ne osmišljavaju program, niti su ga ikada osmišljavali, bez imalo nelagode kritiziraju strane stručnjake koji mukotrpno na njemu rade. U normalnim državama posao je oporbe da kritizira program Vlade, a kod nas Vlada kritizira program oporbe. Istodobno provladini novinarski aktivisti nikada za program nisu pitali one koji ga nikada nisu imali, ali zato uporno pitaju one koji na njemu sustavno rade.

Ali, nije problem u njemačkim stručnjacima, povrijeđenim domaćim ekonomistima, strukturalnim reformama. Za razliku od Milanovića – sadašnjeg šefa SDP-a i Komadine – kandidata za budućeg, Karamarko ne misli da mu pripada monopol na pamet. Spreman je slušati, razgovarati, promišljati i pri tome se ne osjećati povrijeđenim.

Tko je taj Karamarko da pored nas pametnih sada okuplja drugu pamet, s Nijemcima izrađuje program i poziva domaću pamet da im se pridruže. Ne samo domaću, nego i stranu; ne samo usko stranačku, nego i neovisnu; ne samo akademsku, nego i onu iz realnog sektora. A taman smo se uigrali: zadužujemo se do besvijesti, trošimo novac naše djece, otimamo poduzetnicima, iz drugog stupa potkradamo buduće umirovljenike, iseljavamo visoko obrazovane, vozimo nove aute, dijelimo sinekure, rasprodajemo auto ceste, uhljebljujemo svoje kadrove… i sad nam Karamarko tu u dvorištu radi nered. Zašto nas ne ostavi na miru da uništimo sve do kraja, oglođemo sve do kosti. Kad smo već odlučili isporučiti Hrvatsku da to učinimo tako da naši džepovi budu puni, a svi ostali prazni. Zašto nam sada neki  neovisni stručnjaci uvaljuju nekakve strukturalne reforme koje mi ne razumijemo, u kojima nikoga ne zanima pamet naših dokazanih uhljeba, prevaranata, prodavača magle, spin doktora, opsjenara.

Nije li nam naš bivši predsjednik Ivo Josipović, netom nakon dolaska na vlast obećao da će on, zajedno sa Bajićem, Kosor i Pavićem obračunati s HDZ-om, proglasiti ga kriminalnom organizacijom, dovesti ga do raskola i poslati u ropotarnicu povijesti, a da ćemo mi onda, našom, domaćom, stranačkom, partijskom pameću, a ne nekom tamo imperijalističkom, idućih pedeset godina detuđmanizirati Hrvatsku. Neće nam valjda opet Nijemci kvariti posao?

[ad id=”40551″]

Miljenko Manjkas

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Rimac Automobili među 10 najbrže rastućih u srednjoj Europi

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Mate Rimca ove je godine imala rasto od 1059 posto

U kategoriji 50 najbrže rastućih, najbolje rangirana hrvatska tvrtka ove godine je Rimac Automobili iz sektora čistih tehnologija i energetike, koja je deseta na ljestvici sa rastom od 1.059 posto.

Osim što je najbolje plasirana hrvatska tvrtka na listi 50 najbrže rastućih, Rimac Automobili su i jedina tvrtka iz sektora čiste tehnologije i energetike koja je ostvarila plasman u cjelokupnom natječaju na nivou Srednje Europe.

Na ovogodišnjoj ljestvici pedeset najbrže rastućih tvrtki nalaze se poduzetnici iz jedanaest zemalja, i to sljedećim redoslijedom od najveće prema najmanjoj brojčanoj zastupljenosti:

19 iz Poljske, 8 iz Hrvatske, 6 iz Litve, 5 iz Češke, 3 iz Rumunjske, po dvije iz Bugarske, Mađarske i Slovačke te po jedna iz Bosne i Hercegovine, Estonije i Latvije, piše Poslovni Dnevnik

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

Objavljeno

na

Objavio

Nova Rimčeva jurilica nosi radni naziv Concept Two ili skraćeno C2, doznaje Poslovni dnevnik. Bit će to prvo hrvatsko električno autonomno vozilo, prvi hrvatski osobni automobil koji će se proizvoditi na pokretnoj traci i općenito prvi koji će imati tvornicu u Hrvatskoj.

Gotovo će sve u njemu biti nanovo razvijeno. Rimcu je u punom smislu te riječi cilj začeti domaću auto-industriju pa će C2 homologirati za serijsku proizvodnju i  ovdje izgraditi tvornicu automobila.

Projekt je to vrijedan 128,6 milijuna kuna, a kroz IRI natječaj (“Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”) tvrtka Rimac Automobili upravo je iz EU fondova povukla bespovratno sedam milijuna eura (52,2 milijuna kuna).

Rimčev projekt C2 trenutačno je najveći R&D projekt hrvatske industrije i najveći koji je prošao cjelokupnu IRI proceduru. To su dosad uspjele ukupno 22 domaće tvrtke osiguravši si 252,4 milijuna kuna.

U sklopu tog EU natječaja, koji se vodi preko Ministarstva gospodarstva, ostalo je prostora za još pola milijarde kuna subvencija, jer je prva faza IRI-ja limitirana na 100 milijuna eura. Ali kako doznajemo od izvora s terena, vremena za ulazak u prvu fazu više nema. Ministarstvo je u petak objavilo da već ima 139 projekata koji traže 195 posto sredstava iz prve faze.

Znači, umjesto sto ima R&D projekte za gotovo 200 milijuna eura subvencija. Naši izvori nas upozoravaju da na 200 posto, ministarstvo ima obvezu privremeno zaustaviti prijave i provesti brzu evaluaciju da li su pristigli projekti toliko dobri da su sredstva iz prve faze de facto potrošena. Međutim, neslužbeno doznajemo, ministrica gospodarstva Martina Dalić ne miri se s tim scenarijem.

Od Europske komisije službeno je zatražila da joj za prvu fazu IRI natječaju dadu još novca. Željela bi prebaciti barem dio od još 100 milijuna eura predviđenih za drugu fazu IRI-ja.
No, Europska komisija zasad ne popušta. Razlog je, navodno, što su hrvatski političari u izradi Strategije pametne specijalizacije vješto zaobišli njen smisao. Umjesto specijalizacije, odnosno da precizno odgovore u kojim točno industrijama žele da Hrvatska u budućnosti postane igrač na svjetskoj razini, oni su širili definicije industrija do besmisla.

Na taj su način otvorili vrata EU subvencija većini domaćih industrija kojima su prije sami dijelili državne subvencije.

RH mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije     

Komisija je zato, navodno, posljednjih mjeseci upozoravala Vladu da prije druge faze IRI-ja mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije. Priča se da EK ne želi ulaziti u to koje će industrije biti izabrane, ali traži da ih se preciznije definira u odnosu na trenutačne: “agro-food”, “bio-economy”, “energy and sustainable environment”, “transport and mobility” te “health and quality of life”. Sve te industrije imaju malo veze s prethodno napravljenom Industrijskom strategijom te su njihovi nazivi rezultat oštrih lobističkih ratova.

Koliko su ti ratovi bili žestoki najbolje ukazuje podatak da su s popisa ključnih strateških industrija u Strategiji pametne specijalizacije ispali neki od glavnih generatora radnih mjesta i izvoza: ICT i KET (tehnologije i inženjerstva). Ove dvije potonje zadržane su isključivo ako se njihovi predstavnici uspiju dogovoriti sa starom gardom. I dok iz Ministarstva gospodarstva nismo primili komentar, u industriji su bili vrlo susretljivi, uz uvjet da ostanu anonimni.

Pojašnjavaju, dorada strategije je gospodarski nužna, ali i politički vrlo osjetljiva. Odreda svi su nam pohvalili rad ministarstva na IRI natječaju. Navode da je ispočetka bio netransparentan, ali da je ministrica Dalić to ispravila, cijeli proces ubrzala i dovela na vrlo visoku razinu. Jedan od sugovornika čak nam je rekao da je ovo vjerojatno najbolji EU natječaj ikad otvoren za hrvatsku industriju. “Svi EU natječaji u prosjeku traju osam do 12 mjeseci.

Ovaj je trajao osam do 10 mjeseci, a iako je kao i ostali bio vrlo zahtjevan u pripremi, djelila su se kudikamo veća sredstva nego na bilo kojem drugom EU natječaju i zato je industriji bio istinski isplativ”, kaže naš izvor. Ono oko čega se sugovornici nisu usuglasili ista je tema oko koje koplja lome i političari. Ovisno o industriji, svaki je imao argumente zašto je baš njegova industrija ta koja bi trebala biti u dorađenoj Strategiji pametne specijalizacije.

Ako je suditi prema dosadašnja 22 IRI ugovora, jer to su jedini javno dostupni podaci o IRI-ju, njih 16 isključivo su iz područja ICT-a i KET-a. Upravo onih koje postojeća Strategija pametne specijalizacije diskriminira. Časne iznimke su Pana Stolarija, Cedevita, Magma, Cras, Aluflexpack i ITRS. Zvonimir Viduka, direktor Altproa kaže da su ovakvi natječaji bili potrebni i ranije, jer je teško razvijati složene visokotehnološke proizvode s malim budžetom.

“STM uređaj, koji ćemo razviti s ovim sredstvima, će nam u području ATP sustava za željeznička vozila omogućiti da budemo glavni partner više velikih multinacionalnih kompanija”, kaže Viduka. Voditeljica komunikacija Rimac Automobila Marta Longin dodaje da je to prvi put da se u Hrvatskoj kroz sredstva iz EU otvorio natječaj koji omogućava tvrtkama da dobiju značajnije iznose za razvoj. “Ovo je veliki korak naprijed za razvojne tvrtke u Hrvatskoj, a iako je priprema projekta bila zahtjevna, zadovoljni smo rezultatom i iznosom koji nije zanemariv”, zaključuje Longin.

Mate Rimac: Glavna investicija bit će nam izgradnja tvornice i zapošljavanje

facebook komentari

Nastavi čitati