Pratite nas

Moore je izgleda uvjeren kako ćemo od listopada pričati o nečemu sasvim drugom

Objavljeno

na

Direktor Ureda za Balkan američkoga State Departmenta Jonathan Moore izjavio je jučer kako službeni Washington s velikom pozornošću prati razgovore ovdašnjih političkih lideraod kojih se očekuje zajedničko rješenje za provedbu presude “Sejdić – Finci”.

Nakon prvih susreta višednevnog posjeta BiH, a sastajaće se i s drugim političkim liderima i dužnosnicima, Moor je rekao kako je je moguće i prije 1. listopada, i sastanka s političkim liderima u Briselu, naći zajednička rješenja. “Znam kako će teško biti naći rješenje, jer se radi o složenim pitanjima. Ali, to je obveza BiH” – jednostavan je Moore.

Naglašavajući da je važno uoči spomenutog sastanka da se, u mjeri u kojoj je to moguće, približe stavovi lidera,dodao je kako će o postizanju napretka u reformskim pitanjima s ključnim političkim zvaničnicima u BiH 5. rujna razgovarati i Phillip Reeker, zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Johna Kerryja. Očekuje i kako će u Parlamentu BiH još u rujnu biti pokrenuto rješavanje pitanja vojne imovine.

Nakon jučerašnjih sastanaka s Tihićem i Lagumdžijom, Moore bi se trebao sastati i s trećim liderom bošnjačkih stranaka predsjednikom Saveza za bolju budućnost BiH Fahrudinom Radončićem i liderom hrvatskog HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

Povjerenik za proširenje EU Stefan Fuele najavio je za 1. listopada treći sastanak u okviru dijaloga na visokoj razini s BiH, gdje bi jedna od ključnih tema bila provedba presude Sejdić-Finci, problem koji opterećuje i zemlju i njene međunarodne odnose još od prosinca 2009. godine.

Trenutačno se u javnosti spominje nekoliko prijedloga od kojih svaki ima potporu više aktera, ali ni jedan nema koncenzus.

Prijedlog predsjednika SNSD-a Milorada Dodika je pri izboru tročlanog Predsjedništva brisati nacionalnu odrednica prema kojoj se bira Srbin iz Republike Srpske, a Hrvat i Bošnjak iz Federacije formalno zadovoljava presudu suda.  Prijedlog podržavaju stranke iz RS.

No Dodikov prijedlog ne rješava problem izbora hrvatskog člana Predsjedništva pogotovo nakon ponovljene situacije da bošnjačka većina u Federaciji bira hrvatskog člana Predsjedništva umjesto Hravata.

Hrvati pak traže da se pozicija konstitutivnih naroda izjednači i da jedan narod ne može biti u poziciji drugomu birati njegove predstavnike.

Drugi prijedlog, za koji kaže kako je rezultat dogovora HDZ-a i SDA, iznio je jučer, nakon sastanka s Mooreom Sulejman Tihić: Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine ubuduće bi se trebali birati neizravno – glasovanjem u državnom parlamentu.

Protiv ovakovog prijedloga, ukoliko se rješenje bude odnosilo na cijelu zemlju, su prestavnici srpskih stranaka.

Postoje i kombinacije, uglavnom asimetričnih rješenja, različitih načina izbora članova prdsjedništva u različitim entitetima. Među njima je i onaj da izabrani predsjednik RS bude ujedno i član predsjedništva BiH.

Na kraju, rješenja nema. Ljeto je na izmaku, Europi se žuri. Ako domaći političari 1.listopada nisu razumjeli kao ozbiljan rok snage ultimatuma, sudeći po užurbanim aktivnostima, Amerikanci i Europljani jesu. U ovo malo kolovoza i tijekom rujna očekivati je učestale dolaske inih inozemnih diplomata. Red Amerikanaca, pa red Europljana, pa….

B.Š. / Dnevnik.ba

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Dragan Čović: Iz ovih krajeva otići će još 100 000 ljudi

Objavljeno

na

Objavio

Nezaposlenost mladih od kojih stvaramo izgubljene generacije najveći je od bezbroj problema s kojima se bori Bosna i Hercegovina, a za koje političke elite niti imaju rješenje niti žele raditi na poboljšanju.

Podaci CIA-e za 2017. godinu vrlo su jasno i govore o današnjoj katastrofi BiH – BiH je vodeća po ovom statističkom podatku sa 62,8 posto nezaposlenih mladih.

Isto tako, podaci govore kako je populacija mladih mnogo bliža granici siromaštva nego populacija odraslih te da oni koji nisu nastavili školovanje čine najveći udio u siromašnoj populaciji – njih 57 posto! Naravno, nikoga u takvim okolnostima ne treba čuditi situacija u kojoj iz BiH posljednjih godina mladi i školovani ljudi bježe “glavom bez obzira”.

O tom problemu govorio je i predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović prigodom sastanka s predstavnica vlasti u USŽ-u rekavši kako je taj problem prisutan u svakom dijelu BiH, a u Krajini možda izraženije jer je granica EU pred vratima.

Mladi bježe u inozemstvo

– Kako bi se to promijenilo moramo stvoriti ambijent tim ljudima da vjeruju u svoju državu. Ovo je naša domovina i ovdje treba živjeti, ali ni to neće biti dovoljno. Premoćna je zapadna ponuda koja se nudi, prije svega u Austriji i Njemačkoj. Njima naši ljudi trebaju, oni su dio snažne industrijske i obrazovne kulture, a mi smo dio europske tradicije, kazao je Čović. Isto tako, jasno navodi kako će se negativni trendovi nastaviti ukoliko država nešto ne uradi.

– Što je najgore poticat će ga upravo te zemlje jer njima naprosto treba takva kadrovska struktura. Ukoliko ste pratili plan njemačke kancelarke za iduću godinu, i to uz uvjetovanje novih partnera u vlasti, jeste novih 200 tisuća ljudi izvana. Računamo kako će tu biti bar 100 tisuća iz ovih krajeva. Ako ne napravimo strategiju onda ćemo biti u velikim problemima. To što mladi ljudi odlaze više nije političko pitanje, nije pitanje jednog naroda, jedne politike. Jednostavno, odlaze svi. Čak i investitori koji dolaze iz tih krajeva kod nas ne daju takve uvjete radnicima kakvi su u Švicarskoj ili Austriji, istakao je Čović.

Zapošljavanje mladih

Problem zapošljavanja mladih bio je i tema dvodnevne  međunarodne konferencije “Program garancija za mlade kao prevencija nezaposlenosti mladih” na kojoj se razgovaralo o mogućim rješenjima problema koji muči čitavu regiju.

– Zapošljavanje mladih, kao jedne od ugroženih grupa na tržištu rada, predstavlja izazov za sva regionalna i nacionalna tržišta rada, rekao je Muamer Bandić, direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Dodaje da zbog toga sve javne službe za zapošljavanje veliki dio svojih aktivnosti usmjeravaju na povećanje zapošljavanja ove populacije jer je to preduvjet za kvalitetan život i napredak mladih u svim zemljama.

Cilj konferencije je razmjena najboljih praksi u zapošljavanju mladih među zemljama članicama Svjetske asocijacije javnih službi zapošljavanja (VAPES), sa posebnim naglaskom na prenošenje iskustava i praksi u zapošljavanju mladih u EU putem programa “Garancija za mlade”. Konferencija, koju su organizirali Agencija za rad i zapošljavanje i VEPES, prilika je da se usporede raznovrsne mjere, utjecaj koji na definirane mjere imaju politike, odobreni proračuni, sustav obrazovanja, sustav rada službi za zapošljavanje.

Isto tako, tijekom konferencije bit će predstavljeni dosadašnji rezultati i iskustva o provođenju mjera za zapošljavanje mladih, a poseban naglasak bit će na programu “Garancija za mlade” koji se sprovodi u EU.

Na konferenciji sudjeluju predstavnici službi za zapošljavanje Austrije, Azerbajdžana, Belgije, Bugarske, Crne Gore, Estonije, Francuske, Hrvatske, Kine, Mađarske, Slovenije, Švedske, Turske, kao i zavoda za zapošljavanje RS-a, FBiH i Brčko distrikta, te županijskih službi.

BiH na trećem mjestu po nezaposlenosti u svijetu

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati