Pratite nas

Mostar u borbi s fekalijama, a radovi najavljeni tek za jesen

Objavljeno

na

”Iako smo u 21. stoljeću, još uvijek nije riješen problem površinskih kanalizacija u ovom naselju. Od kada smo promijenili cijevi, to naselje je manje poplavljeno. Jedino konkretno i pravo rješenje je postavljanje kolektora koji bi građanima omogućio normalan život” , rekao je za Dnevni list direktor JP Vodovod Mile Puljić komentirajući činjenicu da se u mostarskom naselju Vatikan građani bore s fekalijama.

 

radobolja

Mostarske novine navode kako se građani spomenutog naselja već nekoliko dana bore se s nadležnim institucijama po pitanju fekalija koje se ulijevaju u rijeku Radobolju i koje izravno štete svim stanovnicima.

Središtem grada širi se nesnosan smrad, a stanovnici više ne znaju kome se trebaju obratiti jer, kako kažu, njihove probleme ne želi riješiti nitko od nadležnih institucija.

Od ranije je također poznato da ovo urbano naselje ima površinsku kanalizaciju koja stvara velike probleme građanima.

Jedan od stanovnika ovog naselja Vlado Crnogorac izjavio je kako je posljednjih dana u naselju Vatikan situacija u potpunosti nepodnošljiva.

”Posljednjih par dana ovdje užasno smrdi, osobito u večernjim satima. Tada ne možemo čak ni na balkon izići. Počelo je ljeto, temperature će biti znatno veće, što će uvelike utjecati na povećanje smrada”, rekao je za Dnevni list Crnogorac.

Dodao je kako su na ovoj lokaciji prije nešto više od dva mjeseca mijenjane cijevi, a da žitelji još uvijek ne znaju ni zbog čega ni zašto.

Ono što zabrinjava i ostale žitelje ovog naselja jest opadanje vodostaja rijeke Radobolje kada će, kako tvrde, samo fekalije i otpadne vode teći rijekom.

Iz JP Vodovod Mostar potvrdili su kako su mijenjane cijevi prije dva mjeseca, a razlog tome je pokušaj da se smanje problemi s kojima se susreću žitelji ovog naselja.

Direktor Vodovoda je rekao Dnevnom listu kako je za ovaj projekt odobreno pola sredstava iz gradskog proračuna i kako se nada da će radovi krenuti već na jesen ove godine.

Na pitanje održava li se voda koja se ulijeva u Radobolju na njezinu čistoću, rekao je kako nije.

DL

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

21. rujna 1991. – “Obadva! Oba su pala!” – riječi koje su obilježile Domovinski rat

Objavljeno

na

Objavio

‘Obadva, obadva, oba su pala!’

Kada se Filip Gaćina 21. rujna 1991. godine glasno zaderao ‘Obadva! Oba su pala’, nije ni slutio koliki će odjek njegov glas ostaviti u glavama brojnih Hrvata, kojima se nakon toga vratila nada da se mogu oduprijeti srpskoj agresiji.

Mnogi ni ne znaju da je Zečevo, malo mjesto između Rogoznice i Vodica, poprište jedne od najpoznatijih scena iz Domovinskog rata.

Naime, upravo je tamo 21. rujna 1991. godine, u trenucima kad se činilo da se Hrvatska neće moći oduprijeti srpskoj agresiji, Filip Gaćina povikao “Obadva, obadva! Oba su pala!”

Rušenje srpskih ratnih aviona kamerom je zabilježio snimatelj amater Ivica Bilan, a snimka je postala moralna vodilja za brojne hrvatske dragovoljce i vojnike.

Kultna snimka koja je isti dan prikazana na HRT-u, izazvala je opće oduševljenje i euforiju, te predstavlja svojevrsnu prekretnicu Domovinskog rata kao jedna od prvih značajnih pobjeda nad tehnički znatno nadmoćnijim neprijateljem.

Uzvik koji je Filipu Gaćini zauvjek donio legendarni status danas ima posebno mjesto u sjećanju hrvatskog naroda, a snimka je jedan od najvažnijih prizora iz tih vremena, koji zorno svjedoče o hrabrosti hrvatskih branitelja.

Filip je preživio cijeli Domovinski rat, da bi 19. rujna 1998. godine. poginuo u miru prilikom razminiravanja terena od eksplozivnih sredstava kao zaposlenik postrojbe za razminiravanje “Mungos”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Mladen Pavković: Ne dozvolimo da se izruguju na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje!

Objavljeno

na

Jednodnevna manifestacija s nazivom Europska noć kazališta ove će se godine, osim u Hrvatskoj, održati i u desetak drugih država.

U tome, na prvi pogled,  nema ništa sporno, osim što je planirano da se u mnogim gradovima i mjestima Hrvatske čitav dan kazališne predstave održavaju 18. studenoga, dakle na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, simbola obrane naše Domovine.

Dakle, dok će se mnogi prisjećati najtežih dana tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata, obilaziti grobove, paliti svijeće i odavati počast nevino stradalim Hrvatima, u većini kazališnih i inih dvorana ljudi će se zabavljati uz neke od kazališnih predstava, među kojima će kao i svake godine biti i onih čiji su autori srbijanski pisci. Na taj dan, kako je predviđeno, mnoge dvorane se neće moći ni iznajmiti za eventualne svečane akademije posvećene Vukovaru i Škabrnji, jer su već rezervirane za – tzv. Noć kazališta.

Odaziv za ovu manifestaciju je već sada iznimno dobar, a čitav program trebao bi biti poznat početkom listopada. Tako bi se vrlo lako moglo dogoditi da toga dana na tv-programima i drugim „velikim“ medijima (s obzirom i na to kakve sve tamo urednike imaju) da mnogobrojne predstave dobiju više prostora nego još jedna tužna obljetnica u Hrvata, o kojoj se i inače piše i govori samo 18., 19. i 20. studenoga!

Srbija i Crna Gora, kako smo saznali, neće odustati od Noći kazališta 18.studenog, već su navodno dale naputak svima kojih se to tiče da toga dana igraju samo „vedre i smiješne“ predstave, jer „kad je bal nek je bal“!

Četnička rock grupa „Riblja čorba“ 18. studenoga u Ljubljani (Slovenija) priprema veliki koncert u čast i slavu „oslobođenja Vukovara“, odnosno 40. obljetnice njihova rada.

Stoga, Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.), traži od Narodnog sveučilišta Dubrava, organizatora ove manifestacije, a poglavito od Ministarstva kulture (pokrovitelja) i Ministarstva hrvatskih branitelja, te od svih Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i vlasnika dvorana, da ne dozvole da se na Dane sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje  održi ova manifestacija, tim prije što ima i drugih dana kada se to može ostvariti.

Međunarodna zajednica nije ništa uradila da se zaustavi krvoproliće u Vukovaru i Škabrnji,  pa odakle onda nama „pravo“ da baš na dane najveće tuge i ponosa organiziramo „dane veselja“, kako su si to oni zamislili?

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati