Mostar – grad kusur

1

I dok se, po običaju, u postizborno vrijeme Bosna i Hercegovina utapa i kombinacijama, talovima i dilovima kojima se uspostavlja vlast, Mostar je u bezvlašću i političkoj zavjetrini. Grad na Neretvi je miran. Fokus je sada na županijama/kantonima, Federaciji i državi BiH.

Sve su, pak, prilike kako će oni zbog kojih je Mostar u slobodnom padu još od 2012. godine dobiti nagrade i napredovati u političkoj karijeri. Možda postati premijeri ili ministri u novoj županijskoj vladi.

Kad je Ustavni sud BiH naložio da se u Mostaru izmijene izborna pravila prema kojima je drastično različit broj birača birao jednak broj vijećnika a u središnjoj gradskoj zoni nije bilo moguće koristiti pasivno biračko pravo, očkivalo se kako će se proces provedbe odluke otegnuti. Ali ne ovoliko sramotno dugo!

Čović se više ni ne razbacuje najavama kako ćemo ”riješiti Mostar do proljeća, najdalje do lipnja”. Izbora nema do 2016. godine.

Mostar, očito je sada, bit će novčanica kojom će netko nekomu vratiti kusur. To više nitko ni ne krije. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, kad govori o Mostaru, više nije optimist, što je njegov zaštitni znak. Čak se više ni ne razbacuje najavama kako ćemo ”riješiti Mostar do proljeća, najdalje do  lipnja”.

Otvoreno je rekao, a njegove strančke perjanice potvrdile, izbora za Mostar nema do 2016. godine, kada će se ponovno održati lokalni izbori.

Mostar je posljednje lokalne izbore (2012.) propustio jer se dvije strane – hrvatska i bošnjačka – nisu mogle dogovoriti o budućnosti grada.

Naime, hrvatska strana, predvođena HDZ-om BiH spremna je na sva rješenja. Formalno, pak, žele jedinstveni Mostar u kojem će vrijediti pravilo jedan čovjek  – jedan glas. Takav stav argumentiraju činjenicom da su tako uređene sve ostale jedinice lokalne samouprave u zemlji. Mostar, vele, ne smije biti iznimka.

Štoviše, tvrde kako više neće biti iznimka, nego će ono što vrijedi u Mostaru biti primijenjeno i na druge jednice lokalne samouprave. Poput Travnika, Bugojna i drugih općina u središnjoj Bosni gdje Hrvati imaju interes osnivati svoje općine.

Primjerice, povratnička hrvatska populacija u Bugojnu je na posljednjim lokalnim izborima izabrala dva-tri svoja predstavnika u općinsko vijeće, no Bošnjaci su ih preveslali. Izabrali su im Vlatka Glavaša (malog Komšića), koji je donedavno bio predsjednik Općinskog vijeća Bugojna, jer ta pozicija pripada Hrvatima.

Naravno, povratnicima je teško živjeti u takvim okolnostima, gdje ih vlastiti susjedi, nakon što su ih protjerali prije 20-ak godina, danas preglasavaju i otimaju predstavničke dužnosti u lokalnom parlamentu. Otud i jasan interes da se formira kakva takva općina  s hrvatskom većinom i to kako bi ljudi mogli birati svoje predstavnike te na koncu ostali živjeti u središnjoj Bosni.

Međutim, takav prijedlog do sada nije nailazio na odobravanje iz SDA, koja u Mostaru traži upravo podjelu na nacionalno dominantne općine koje će dijeliti Neretva. Prvi čovjek Mostarske SDA Zijad Hadžiomerović (inače sa stalnom adresom u Sarajevu) kaže kako oni žele jačanje gradskih institucija, ali u posljednjem intervjuu sarajevskim medijima nije govorio o podjeli grada. Zapravo, nije rekao ništa o sudbini Mostara, osim spomenutog jačanja institucija.

SDA je spremna podjeliti Mostar, a nakon smrti Sulejmana Tihića, nije poznato u kojoj je mjeri (i je li uopće) spremna pristati na formiranje nacionalno dominantnih općina u središnjoj Bosni.

Pravi kusur Mostar će postati kad se uđe u reformiranje Federacije, koja će se naposljetku vjerojatno reformirati na dva velika kantona – jedan s hrvatskom, drugi s bošnjačkom većinom.

I tu leži ključ svih problema Mostara: HDZ pristaje i na jedinstven i na podijeljen grad, no traži da se kriterij Mostara primijeni i na druge sredine. SDA je, s druge strane, spremna dijeliti Mostar, ali nije spremna razumijeti potrebu npr. bugojanskih Hrvata da formiraju vlastito predstavničko tijelo.

K tomu, lokalni mostarski SDA-ovci su prilično ratoborni, što se najbolje vidi po javnim nastupima lidera im Hadžiomerovića, ali i dosadašnjeg mostarskog muftije Seida ef. Smajkića, poznatog po izjavama kako se ”Hrvati nisu popravili” i kako će ”doći u naše kuće”, ako se grad ne podijeli. Takva priča drastično otežava bilo kakav razgovor, a o dogovorima da i ne govorimo.

No, pravi kusur Mostar će postati kad se uđe u reformiranje Federacije, koja će se naposljetku vjerojatno reformirati na dva velika kantona – jedan s hrvatskom, drugi s bošnjačkom većinom. Tad će Mostar ponovno doći u fokus javnosti.

U međuvremenu, neka cvjetaju javašluk na svakom koraku, nerad, nepotizam. Neka se mladi iseljavaju, jer brzo će novi izbori i bit će opet veselo!

Piše: Jurica Gudelj

facebook komentari

  • Alan B’Stard

    Cudna jada od Mostara grada. Bogati sta nam rade!