Mostar Urban Restart održava se od četvrtka do nedjelje

Od četvrtka 13-og do nedjelje 16-og listopada u napuštenom dvorištu bivše Žitoprometove tvornice održat će se intervencija Mostar Urban Restart. Cilj intervencije Mostar Urban Restart je otkriti „nevidljivi“ prostor bivše tvornice Žitoprometa građanima te predstaviti potencijal napuštenih prostora i ukazati stanovnicima na mogućnosti njegove transformacije i novih oblika korištenja. Stalna promjena kao najupečatljivija osobina koja karakterizira suvremeni grad neprestano mjenja sliku grada pritom često ne uzimajući u obzir kontekst u kojem se određena promjena događa. Ignoriranjem konteksta događa se da mnogi prostori ostaju zanemareni i prepušteni sami sebi te tako s vremenom postaju „nevidljivi“.

Raspon nevidljivih prostora kreće od javnih prostora minimalnih veličina do napuštenih građevina impozantnih dimenzija koje se ne doživljavaju jer godinama stoje prazne i napuštene. Industrijski objekti naročito su zanimljivi jer se procesi (pa i građevine) vezani za industrijsku proizvodnju percipiraju kao prljavi, neugledni i nepoželjni u svakodnevnoj blizini. Gradovi se danas općenito suočavaju s procesima ubrzane urbanizacije, gdje se često novi projekti grade bez dovoljnog promišljanja o prostoru što je jedan od razloga zašto pozornost treba usmjeriti na prepoznavanje potencijala i vrijednosti onoga što već postoji u prostoru. Bivši industrijski kompleksi uvelike su obilježili sliku gradova u kojima su izgrađeni. Industrijalizacija ostavlja snažan trag: siluete mnogih gradova ne bi bile iste bez svojih prepoznatljivih industrijskih građevina koje i danas čine dio slike grada. Promjenom ekonomske strukture, prvobitne funkcije industrijskih centara postale su višak, te su kao takve tvornice uglavnom zatvorene, prepuštene zubu vremena i propadanju.

kreativnost-ur

U posljednjih nekoliko desetljeća zaživio je koncept regeneracije bivših industrijskih kompleksa; prvo u gradovima koji su bili centar industrijske moći zapadne Europe, a kasnije se taj koncept u većem ili manjem obliku proširio i na ostale zemlje Europe. Na području jugoistočne Europe još uvijek nije u potpunosti prepoznat međutim postoji par uspješnih primjera ponovne uporabe industrijskih prostora prije svega u Sloveniji, a zatim i u Hrvatskoj. Kao što je spomenuto, prije bilo kakvog ozbiljnijeg zahvata u prostoru potrebno je prostor istražiti, valorizirati njegove potrebe (socijalne, ekonomske i prostorne), te tek nakon toga djelovati u prostoru na permanentan način. Ideja ove intervencije je među ostalim istražiti prostor, ispitati socijalne potrebe stanovnika i njihovo shvaćanje okoliša u kojem žive. Cilj je ovakvim javnim intervencijama povećati participativnu ulogu korisnika prostora te ih na taj način osvijestiti o prostoru u kojem žive. Privremena transformacija napuštenog dvorišnog prostora Žitoprometa u urbanu oazu za boravak kroz ova četiri dana će dati stanovnicima mogućnost da taj prostor vide u drugom svjetlu. Osnovni fizički element transformacije je koncipiran po principu re-usea – ponovne upotrebe s obzirom da se sama intervencija odvija u prostoru koji na neki način također treba ponovno staviti u upotrebu. Glavni radni materijal transformacije dvorišta bit će elementi namještaja.

Upotrijebit ćemo stari namještaj, restaurirati ga i likovnim izričajem dati mu finalni izgled. Na taj način restaurirani elementi će na kraju formirati novi privremeni gradski prostor za boravak. Zašto baš namještaj? Namještaj je jedan od osnovnih elemenata koji čini dio našeg životnog prostora: prostoriju u kojoj se nalazi krevet smatramo sobom za spavanje, prostoriju u kojoj je smješten štednjak percipiramo prostorom za kuhanje, prostor u kojem je tuš je prostor u kojem se kupamo, prostor u kojem je kauč, fotelja ili stol je prostor u kojem se družimo ili odmaramo. Upravo prostor odmaranja i boravka ima najviše veze sa javnim prostorom: ideja javnog prostora kao takvog također je zamišljena da na sebe prima aktivnosti druženja ili odmaranja. Unutar kuće ili stana druženje se svodi na interkaciju sa članovima obitelji ili sustanarima, dok javni prostor pruža mnogo šire mogućnosti – mogućnosti interakcije i druženja sa članovima proširene obitelji – stanovnicima grada u kojem živimo.

Tijekom 4 dana trajanja intervencije, osim stvaranja novog privremenog gradskog dnevnog boravka, u dvorištu Žitoprometa održat će se arhitektonske radionice za djecu – najmlađe korisnike javnog prostora. Ideja Male škole arhitekture je približiti djeci pojam prostora oko njih, te im kroz ispitivanje jednostavnih geometrijskih oblika na zabavan i edukativan način pokazati kako moze nastati jedna kuća, zgrada, tvornica, ulica, trg i na kraju grad. Osim arhitektonske radionice za djecu tijekom vikenda održat će se još neke popratne aktivnosti. U subotu će tako članovi plesne skupine Back to Swing iz Zagreba održati besplatnu radionicu najpoznatijeg swing plesa sa početka prošlog stoljeća – lindy hopa. Nakon radionice će svi prisutni imati priliku isprobati naučene plesne korake uz ritmove jazza.

Sve detaljnije informacije i raspored događanja mogu se vidjeti na Facebook stranici Mostar Urban Restart 2016 ili saznati kontaktom na e-mail [email protected]

facebook komentari