Pratite nas

Politika

Mostovci napustili Sabor

Objavljeno

na

Zastupnici Mosta napustili su danas sabornicu nakon prepirke s predsjednikom Sabora Gordana Jandrokovića.

Nakon izlaganja Andreja Plenkovića uslijedila su pitanja zastupnika, a Mostovi Miro Bulj i Nikola Grmoja pitali su Plenkovića za proglašenje teritorijalnog pojasa što je bilo i jedno od pitanja tijekom pregovora Mosta i HDZ-a o sastavljanju Vlade, a pitali su ga i za optičku mrežu, prenosi N1

Što se tiče pregovora HDZ-a i Mosta, ja sam rekao da ste imali sedam jamstava i jedan od njih ste garnirali da kažete da se razumijete u vanjsku politiku, ali ja dobro pamtim i pamtim sve teške situacije koje smo imali, kazao je Plenković te zapitao Grmoju: “Sjećate li se možda tko je 16. siječnja 1992. posjetio Hrvatsku?”

Sjećate li se, sjećate li se tko je 16. siječnja 1992. posjetio Hrvatsku? To je važan posjet talijanskog predsjednika Francesca Cossige, koji nije bio slučajan, odredio je stav Hrvatske prema proglašenju, podsjetio je Plenković.

Grmoja se požalio, kao i Bulj da Plenković nije odgovorio ni na jedno pitanje o optičkoj , ali je, kako je kazao Grmoja, “našao vremena da izvrijeđa Most”. “Istina i pitanja ga bole”, poručio je Bulj koji je ustrajao na uvredi što predsjednik Sabora Gordan Jandroković nikako nije priznavao.

“Vi ste svoj primitivizam pokazali već puno puta, a nastavljate ga pokazivati i dalje”, kazao je Jandroković Bulju koji mu je upadao u riječ. “Pustio sam da govorite, nije bilo s moje strane podbadanja, niti sam oduzimao riječ. Smatram da Poslovnik nije povrijeđen, vi ćete zatražiti mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav”, poručio je Bulju.

Na to se javio Grmoja i zatražio stanku zbog vrijeđanja saborskog zastupnika, no Jandroković to nije prihvatio i rekao je da mogu opet potražiti mišljenje Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Javila se potom SDP-ova Sabina Glasovac koja smatra da bi Jandorković sam sebi trebao izreći opomenu jer je, kako ona smatra, uvrijedio Bulja rekavši mu da pokazuje svoj primitivizam.

Stanku je odmah potom zatražio Ivan Pernar iz Živog zida, i to zbog kriminalizacije verbalnog delikta u vidu uhićenja zbog pisanja po Facebooku. Jandroković je ustvrdio da je to po Poslovniku te je odredio desetominutnu stanku.

Zastupnici Mosta napustili su sabornicu nakon prepirke s Jandrokovićem, a nakon stanke Pernar je primijetio: “Dok su kolege iz Mosta bile na vlasti, kada sam ja ovako govorio Božo Petrov mi je oduzimao riječ, a sada se bune i prigovaraju, komičan mi je taj detalj da mijenjaju retoriku ovisno o tome jesu li na vlasti ili ne.”

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Politika

ISKORAK U „BOLJE SUTRA“!?

Objavljeno

na

Objavio

CROPIX

„Bolje sutra“, koje čekam od sredine prošlog stoljeća napokon se, kako izgleda, nazire. Potpredsjednica Vlade za gospodarstvo je u jednom od dva naša najveća mainstream dnevna lista jednim udarcem, jednim hitcem iz obje cijevi dvocijevke pogodila dva cilja. Nakon dvadeset i šest godina postojanja neovisne Republike Hrvatske najavljuje se, s pogledom unaprijed, rast gospodarstva, a s druge, kao posljedično, i rješavanje negativnih demografskih kretanja.

Na pitanje o demografskoj slici, potpredsjednica Vlade odgovara:“ To je jedan od najtežih problema s kojim se suočavamo, ali nismo jedini s tim problemom u Europi. No, osim svih mjera koje pokušava provesti Ministarstvo obitelji i mladih, mislim da je najbolja demografska mjera gospodarstvo koje raste. Osjećaj ljudi da imaju perspektivu za sebe i svoju djecu pronalaženjem kvalitetnih radnih mjesta i ostvarivanjem svojih planova, želja i ambicija“.

Zanimljiv je i odgovor na pitanje o iskustvima koja je potpredsjednica Vlade stekla u razgovorima s poduzetnicima. – Najveći im je problem nedostatak radne snage, posebno za prerađivačku industriju, turizam i brodogradnju, ali i za druge industrije kao što je to ICT. Proizlazi da za snažniji rast gospodarstva moramo osigurati skup mjera kojima će se osigurati ne samo dovoljan broj radnika nego i odgovarajuća struktura“.

Ostvaruje se dakle, izgleda, jedan prijedlog mojeg FB prijatelja da bi cijeloj zemlji trebao restart, a to je upravo izlaganje potpredsjednice Vlade o dvije važne teme. Teško je shvatiti i povezati da se „izvoz“ naših kadrova smatra, bez obzira na demografsku sliku, normalnim, a njihovo primanje od drugih država, od strane tih država bez naknade za školovanje, također normalnim. A zatim i „uvoz“ u istim novinama najavljenih više desetina tisuća novih radnika. Opet jednom, bez obzira, na demografsku sliku, koja ne će biti ista.

Izmijenit će se i stanje u mirovinskim fondovima, poreznim prihodima i svemu ostalome što se na samo ta dva toka novca nadovezuje.

Sjajan je optimizam koji navire iz ovog intervjua, kao da se pripremaju neki novi izbori. Ili naprosto da je jedan od velikih problema, a to je Agrokor, u kojem je potpredsjednica Vlade među najistaknutijim heroinama i herojima, u procesu rješavanja i razrješavanja. A i sastav povjerenstva sliči sintagmi ” velika koalicija”. Na to asocira i naslov intervjua:: „Način na koji je Todorić vodio Agrokor bio je uteg za cijelo naše gospodarstvo“, formuliran u prošlo, (i svršeno vrijeme?), najavljujući da je tomu kraj.

Glede napretka i „boljeg sutra“ treba li imati na umu, a i mudraci to znaju reći, da nešto što se ne razvija i zapusti određeno vrijeme, a to je u našem slučaju, najgorem, oko 26 godina, ako se krene u obnavljanje od sad, u demokraciji treba isto toliko godina za povrat u stanje na razini od započinjanja zapuštanja…

Antun Drndelić

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

RADIKALNI POLITIČKI ZAOKRET BELJAKOVOG HSS-a

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska seljačka stranka stubokom mijenja politiku i HSS će se ubuduće temeljiti na republikanizmu i liberalizmu, a demokršćansko naslijeđe odlazi u povijest, temelj je nove strategije koju je sastavio Krešo Beljak, a jednoglasno prihvatilo 136 članova Glavnog odbora.

“Progresivni republikanizam – Nova Republika” naziv je ideoloških smjernica koje potpuno revidiraju politički smjer HSS-a, a u nekim dijelovima stranku vraćaju u vrijeme Stjepana Radića, koji je, primjerice, imao negativan odnos prema konzervativizmu Katoličke crkve, dok Beljak sugerira da treba razmisliti o ukidanju vjeronauka u školskoj nastavi.

Radi se o drastičnom razlazu s HSS-om kakav je bio kada su glavnu riječ vodili Branko Hrg, Marijana Petir i njihovi istomišljenici. “Stjepan Radić je zajedno s bratom Antunom razvio koncepciju koja je pronašla ravnotežu između demokratskih, liberalnih i socijalnih elemenata političkog poretka, ali na tradicionalnim narodnim osnovama – u tome je najvažnija aktualnost idejnih temelja HSS-a u suvremenom hrvatskom društvu”, objašnjava se u uvodu smjernica.

Ukratko, u HSS-u će se zalagati za reformu izbornog sustava, promjenu političkog i administrativnog ustroja i temeljitu decentralizaciju, kao i reformu ekonomskog modela te vanjske politike. Zatim slijedi konkretizacija ovih načelnih teza. Tako bi se ukinuli direktni predsjednički izbori, i umjesto toga, predsjednik Republike birao u Saboru dvotrećinskom većinom i tajnim glasanjem.

Ali, zato bi građani birali suce kao što se radi u SAD-u, a lokalne vlasti bi dobile puno veći utjecaj na rad policije. Što misle o vanjskoj politici predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, vidi se u zahtjevu da se Hrvatska odmakne od politika koje je usmjeravaju da ostane na periferiji Europske unije (Baltik – Jadran), i pokuša postati “jedna od snažnih država centra EU”.

HSS će se zalagati za uvođenje progresivnih poreza koji više opterećuju bogatije, a tražit će ukidanje PDV-a za poljoprivredne i ribarske proizvode. HEP ne smije biti privatiziran, nema prodaje šuma i vodnih izvora, a Beljak predlaže i zabranu prodaje državnog zemljišta strancima.

U sustavu obrazovanja, HSS traži “još radikalniju reformu koja bi bitno rasteretila djecu i povećala odgojnu funkciju škole, smanjiti broj obaveznih predmeta na pet ili šest i nesvrhovito učenje besmislenih činjenica”, “razvoj aktivnog i odgovornog građanstva kroz sustav obrazovanja” te “novu otvorenu kulturnu politiku”.

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak potvrdio je za Jutarnji list kako demokršćanska tradicija ubuduće neće biti politička doktrina stranke. “Još 2003. za HSS je glasalo 300.000 birača, a onda su strankom zavladali Hrg i Marijana Petir, nakon čega smo ostali na 35.000 glasova.

Toliko o tezama kako HSS treba imati bazu među konzervativnim glasačima. Uz to, Stjepan Radić se zalagao za liberalne vrijednosti u svoje vrijeme, pravicu i zaštitu najširih slojeva hrvatskog stanovništva, a ove političke smjernice su na istom tragu, ali prilagođene životu u 21. stoljeću. Počinjemo graditi HSS koji će na idućim izborima biti puno jači nego je danas”, pojasnio je Beljak.

facebook komentari

Nastavi čitati