Pratite nas

Gospodarstvo

Može li Hrvatska bankrotirati?

Objavljeno

na

Winston Churchill : Ako zametnemo rat između prošlosti i sadašnjosti, vidjet ćete da gubimo budućnost „

hrvatskabankrotKomunizam je ostavio velike štete i u svemu će trebati puno vremena da se to nadoknadi. Svijet se gospodarski bipolarizirao kada je Putin promovirao savez Rusije, Kine, Indije, Brazila i Južnoafričke Republike. Globalizacija je donijela velike promjene i podjele u društvu, od terora u ime ljudskih prava do seksualnih sloboda i legalizacije droga. Liberalizam je donio ravnopravnost, ali i relativizaciju mnogih tradicijskih vrijednosti. Ojačalo je svjetsko gospodarstvo, ali su studije pokazale da je puno dobroga uništeno za obitelj i ukupno društvo. Mi smo sve liberalizirali, rasprodali sve što su stranci htjeli kupiti, od banaka do velikih tvrtki. Odrekli smo se iseljeništva, upali smo u goleme dugove i doveli građane u dužničko ropstvo. Polarizacija je u društvu velika, a podjele u ideologiji, socijali, politici i vjeri nas sprječavaju da se o bilo čemu dogovorimo. U realnosti žive dvije Hrvatske, sve se urušava, posebno obiteljski odgoj. Dakle, Madžarska i njen premijer Viktor Orban se protive liberalizaciji, polako izlaze iz krize a gospodarstvo raste. Država kupuje , ponovno u svoje vlasništvo velike tvrtke što su prije jeftino rasprodali osniva na stotine katoličkih osnovnih škola, te je ušao u sukob s međunarodnim kapitalom i bankama. On se zalaže za ..“Državu koja je utemeljena na radu koji će omogućiti da nam država budu konkurentna u velikoj globalnoj utakmici. „

Najava novog zaduživanja

Nakon pet mjeseci rasta imamo snažan pad industrijske proizvodnje za 1,7 u lipnju u odnosu na lipanj prošle godine. Nastavak u ovoj godini bit će ograničen slabom domaćom potražnjom i niskom izvoznom konkurentnošću, a pozitivan doprinos očekujemo od polaganog oporavka država u okruženju. Na razini godine očekujemo rast industrijske proizvodnje od 0,5 % u odnosu na 2013. Cijene nekretnina u Hrvatskoj su i dalje atraktivne ali smo se vratili na razinu s kraja 2004.. Sav rast zabilježen prije krize je poništen , potražnje koja bi oživjela mrtvo tržište nema niti će je biti do kraja godine. Oživljavanje ovisi o gospodarskom oporavku, kretanjima na tržištu rada i gospodarskom raspoloženju kućanstava. Uzlet stambenog kreditiranja u Hrvatskoj počinje 2005. vrh je bio 2011.. U Hrvatskoj je blokirano 318.000 građana s 27,7 mlrd kuna i u pripremi je zakon o osobnom bankrotu. Dužnici će sami odlučivati hoće li u osobni bankrot ili ne. osobni_bankrot_bigSve se rasprodaje, ostaje se bez imovine i dodjeljuje mu se ovrhovoditelj. Ovaj zakon ove goleme dugove i blokade sam po sebi neće riješiti. Oko 2000 građana je s dugom oko 14 mlrd kuna a ostali su u pravilu do 10.000 kuna. Tako je preko 150.000 građana u dugu, siromašni su, ne vraćaju kredite i ne plaćaju obveze. Hoće li sustav biti zloupotrijebljen i problemi riješeni ? Nemojmo zaboraviti da 38 % odraslih Hrvata ima samo osnovno obrazovanje i da tu moramo uložiti puno i dostići europske standarde. Argentina je drugi put bankrotirala i nas je sve strah da se to može dogoditi i Hrvatskoj. Naši nas stručnjaci uvjeravaju da ni jedna članica EU-a pa ni Hrvatska ne može bankrotirati samo zato jer je europska birokracija ne dopušta bankrot kao tehnički izraz, ali u stvarnosti postoji velika prijetnja. Tu se u pravilu upliće EU kroz različite aranžmane i financijsku pomoć, ali uz određene uvjete kao što su otpuštanje radnika ili brža privatizacija. Pretpostavlja se da bi se u slučaju hrvatskog bankrota našlo nekoliko država koje bi dale financijska sredstva uz određene uvjete. Na jesen ponovno čeka veliko zaduživanje i probleme prebacujemo u iduću godinu, a ništa se bitno ne rješava . Odgovoriti na pitanje može li Hrvatska bankrotirati- nadamo se ne.

Velika potražnja za eurima

Tečaj hrvatske kune je na povijesnim razinama i velika je potražnja za eurima, slabi vrijednost kune, te se približila razini od 7,65 za euro. Razlog je veće potražnje zbog zatvaranja kratkih terminskih pozicija, korporativne potražnje, većih rezervacija banaka i isplate dividende.. Država je izišla na europsko tržište kapitala kroz izdavanje obveznica, što je povećalo potražnju za devizama. Banke trebaju dodatnih 200 mil eura za rezervacije gubitaka, dobro je jedino što nam je izvoz u prvom polugodištu povećan, a otežati mogu jedino daljnje smanjenje investicija. Tu nam je izlaz u poboljšanju konkurentnosti i oporavku gospodarstva . HNB će i dalje braniti stabilnost tečaja kune, a euriziranost hrvatskog gospodarstva je 74 % odnosno tolika je vezanost za strane valute i kredite. Očekuje se, bez obzira na turizam, da bi u jesen zbog novih.zaduženja bio velik pritisak na slabljenje kune. Njezino daljnje kretanje očekujemo unutar 7,62 do 7,66 za euro. Euro se našao na najnižoj razini prema američkom dolaru još u studenom prošle godine. Jedinstvena europska valuta izgubila je sveukupno 3,2 % svoje vrijednosti u protekla tri mjeseca nakon što ej ECB snizila referentnu kamatnu stopu kako bi dali poticaj inflaciji. No, ona je u srpnju bila u najsporijem rastu u posljednjih pet godina. U SAD-u ulagači se drže suzdržano zbog špekulacija o povećanju referentne kamatne stope i utjecaja proglašenog argentinskog bankrota .Američko gospodarstvo je u velikom oporavku pa je objavljeno da je bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju skočio 4 % na godišnjoj razini.

Svijet sve više napušta gotovinu pa se tako u Norveškoj samo 5 % transakcija obavlja gotovinom, a još manje u Švedskoj i Velikoj Britaniji. Novčanice i kovanice odlaze u prošlost a bezgotovinsko plaćanje je budućnost. U Hrvatskoj je izdano više od 8 mil. kartica. Čuvanje gotovog novca je skupo i rizično. Naš bankarski sustav i dalje je stabilan, iako udio loših kredita stalno raste ( oko 18 % 9 Bankari rade tuđim novcem i s velikim oprezom moraju predviđati rizik. Veliki problemi se i dalje pokazuju kod franka, gdje se ipak zaboravio rizik povjerenja i dugoročno čuvanje klijenata. Tu će morati doći do dogovora kako bi se problem što prije riješio. Drugi primjer je kod stare štednje i štediša Ljubljanske banke. U Sloveniji je veliko razočarenje, jer u ovoj krizi država mora osigurati 250 mil eura glavnice i još toliko kamata. Govori se da bi isplata štedišama trebala biti u ratama i do sedam godina. Taj slučaj je iz sfere politike otišao u pravosuđe. Sud u Strasbourgu je presudio u korist štediša iz slovenije, hrvatske i BiH.

Mijo Jukić, HS

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

MMF: Utjecaj krize u Agrokoru na gospodarstvo u RH je pod kontrolom

Objavljeno

na

Objavio

Međunarodni monetarni fond predviđa hrvatskom gospodarstvu pozitivne trendove: rast od 2,9% u ovoj godini i 2,7% za 2018. godinu.

Turizam, izvoz i povećanje potrošnje građana glavni su razlozi za gospodarski rast. Nezaposlenost, osobito mladih i visok javni dug glavne su slabosti nacionalne ekonomije.

Utjecaj krize u Agrokoru na cjelokupno gospodarstvo, prema tumačenju MMF-a, za sada je pod kontrolom.

U projekcije rasta MMF-a za hrvatsko gospodarstvo kriza u Agrokoru već je uključena. Utjecaj Agrokora na hrvatsko gospodarstvo za sada je ograničen. Naravno da postoje prijetnje za rast zbog krize, za sada su one ograničene.

Da bi se nastavio takav trend, bitno je da se kriza i dalje rješava na miran način. Dakle, problemi se moraju rješavati brzo, a napredak u rješavanju krize mora i dalje biti transparentan, kazao je Khaled Sakr, šef Misije MMF-a za Hrvatsku.

Naglasio bih da je jedan od razloga što je utjecaj Agrokora na rast hrvatskoga gospodarstva bio ograničen i politika HNB-a koji je svojim mjerama uspio spriječiti izloženost bankarskog sektora jednom velikom vjerovniku, dodao je Sakr.

Napomenuo je da je iznimno važno zadržati trend rasta. Sve zemlje u regiji koje su bile pogođene globalnom krizom imale su pad BDP-a. Hrvatskoj će trebati deset godina da se vrati na poziciju prije početka globalne krize, dvostruko dulje nego zemljama u regiji.

Zato je važno nastaviti rast, smanjiti nezaposlenost čija je stopa visoka posebno među mladima, ženama i ljudima srednje dobi. Važno je nastaviti rast, smanjiti nezaposlenost i oživiti program nacionalnih reformi, istaknuo je Sakr.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Na Europskom tjednu regija u Bruxellesu predstavila se i Osječko-baranjska županija

Objavljeno

na

Objavio

Europski tjedan regija i gradova manifestacija je koja se jednom godišnje tradicionalno održava u Bruxellesu.  Mjesto je to gdje više od 6 000 sudionika iz regionalnih i gradskih uprava te stručnjaci i predstavnici akademske zajednice razmjenjuju dobre prakse i znanja iz području razvoja regija i gradova.

12.-ti „Open days“ započeo je svečanim otvorenjem u Europskom parlamentu, a otvorenju je prisustvovao i župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić, zamjenica gradonačelnika Osijeka Žana Gamoš te direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje Stjepan Ribić sa suradnicima.

„Tijekom boravka u Bruxellesu imali smo niz konstruktivnih sastanaka kako bi utvrdili strategiju i ciljeve koje želimo ostvariti tijekom idućeg razdoblja. Za razvoj naše regije koja obuhvaća pet slavonskih županija od iznimne je važnosti razvoj prometne infrastrukture i na to trebam ostaviti naglasak. Bolja prometna povezanost zasigurno će potaknuti i razvoj gospodarstva jer ako uzmemo u obzir naš strateški položaj, Slavonija i Baranja moraju biti zanimljive mnogim stranim investitorima.“ – kazao je župan Anušić.

U Bruxellesu već deset godina djeluje i Ured Regionalne razvojne agencije gdje je za partnere Agencije i Županije te predstavnike političkih i gospodarskih subjekata u Belgiji organiziran prijem na kojem je predstavljena bogata gastro i eno ponuda Osječko-baranjske županije.

Ured u Bruxellesu  djeluje kao zajedničko predstavništvo Osječko-baranjske i Varaždinske županije, no u bližoj budućnosti, najavio je župan, Županija će imati svog predstavnika koji će raditi u interesu pet slavonskih županija s naglaskom na Osječko-baranjsku.

Županijsko se izaslanstvo susrelo i s izaslanstvom AP Vojvodina pri čemu su razgovarali o zajedničkim projektima prekogranične suradnje putem EU fondova te položaju hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini.

U Stalnom predstavništvu Republike Hrvatske pri Europskoj uniji župan se susreo s Vesnom Lončarić i ostalim članovima Predstavništva te su razgovarali o kohezijskoj politici Unije i načinu na koji će utjecati na razvoj Hrvatske. „ Kohezijska politika će smanjiti prvenstveno gospodarske i socijalne razlike koje postoje između EU regija, ali također i jačati globalnu konkurentnost europskog gospodarstva. No prije toga, na nivou Hrvatske moramo učiniti predradnje kao što su izmjena statističkih regija. Jednu statističku regiju trebaju činiti slavonske županije, a nikako kao što je do sada bilo, zajedno sa Zagrebom. Naših pet županija moraju biti jedna NUTS 2 regija kako bi se dobila realna slika o indeksu razvijenosti naše regije.“ – rekao je Anušić prilikom posjete Stalnom predstavništvu RH pri EU.

U Europskom je parlamentu održana i konferencija na temu „S EU fondovima do bolje prometne povezanosti“  kojoj je domaćin bila hrvatska europarlamentarka Dubravka Šuica. Primjere dobre prakse pokazali  su predstavnici Mađarske, Poljske i Italije, a o prometnoj povezanosti Osječko-baranjske županije s ostatkom Hrvatske ali i Europe govorio je župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić naglasivši kako je dovršetak Koridora 5C kroz Baranju od strateške važnosti za razvoj naše županije. Kvalitetna prometna infrastruktura temelj je razvoja gospodarstva i turizma Slavonije i Baranje. – kazao je župan.

Upravo o razvoju gospodarstva i turizma, županijsko i gradsko izaslanstvo razgovaralo je i sa predstavnicima Hrvatske gospodarske komore na čelu s direktoricom Komore u Bruxellesu Dragicom Martinović.  Osječko-baranjska županija će već iduće godine na najvećem u Belgiji sajmu gastronomije predstaviti bogatu gastro i eno ponudu Slavonije i Baranje. Razgovarali su i o plasmanu proizvoda naših OPG-ova na međunarodno tržište jer je u cijeloj Europi potražnja za eko proizvodom kojom se naši proizvođači mogu pohvaliti sve veća. Upravo autohtonim i na ekološki način proizvedenim delikatesama Osječko-baranjska županija može osigurati ulaznicu za zahtjevno europsko tržište.

 

facebook komentari

Nastavi čitati