Može li Hrvatska bankrotirati?

30

Winston Churchill : Ako zametnemo rat između prošlosti i sadašnjosti, vidjet ćete da gubimo budućnost „

hrvatskabankrotKomunizam je ostavio velike štete i u svemu će trebati puno vremena da se to nadoknadi. Svijet se gospodarski bipolarizirao kada je Putin promovirao savez Rusije, Kine, Indije, Brazila i Južnoafričke Republike. Globalizacija je donijela velike promjene i podjele u društvu, od terora u ime ljudskih prava do seksualnih sloboda i legalizacije droga. Liberalizam je donio ravnopravnost, ali i relativizaciju mnogih tradicijskih vrijednosti. Ojačalo je svjetsko gospodarstvo, ali su studije pokazale da je puno dobroga uništeno za obitelj i ukupno društvo. Mi smo sve liberalizirali, rasprodali sve što su stranci htjeli kupiti, od banaka do velikih tvrtki. Odrekli smo se iseljeništva, upali smo u goleme dugove i doveli građane u dužničko ropstvo. Polarizacija je u društvu velika, a podjele u ideologiji, socijali, politici i vjeri nas sprječavaju da se o bilo čemu dogovorimo. U realnosti žive dvije Hrvatske, sve se urušava, posebno obiteljski odgoj. Dakle, Madžarska i njen premijer Viktor Orban se protive liberalizaciji, polako izlaze iz krize a gospodarstvo raste. Država kupuje , ponovno u svoje vlasništvo velike tvrtke što su prije jeftino rasprodali osniva na stotine katoličkih osnovnih škola, te je ušao u sukob s međunarodnim kapitalom i bankama. On se zalaže za ..“Državu koja je utemeljena na radu koji će omogućiti da nam država budu konkurentna u velikoj globalnoj utakmici. „

Najava novog zaduživanja

Nakon pet mjeseci rasta imamo snažan pad industrijske proizvodnje za 1,7 u lipnju u odnosu na lipanj prošle godine. Nastavak u ovoj godini bit će ograničen slabom domaćom potražnjom i niskom izvoznom konkurentnošću, a pozitivan doprinos očekujemo od polaganog oporavka država u okruženju. Na razini godine očekujemo rast industrijske proizvodnje od 0,5 % u odnosu na 2013. Cijene nekretnina u Hrvatskoj su i dalje atraktivne ali smo se vratili na razinu s kraja 2004.. Sav rast zabilježen prije krize je poništen , potražnje koja bi oživjela mrtvo tržište nema niti će je biti do kraja godine. Oživljavanje ovisi o gospodarskom oporavku, kretanjima na tržištu rada i gospodarskom raspoloženju kućanstava. Uzlet stambenog kreditiranja u Hrvatskoj počinje 2005. vrh je bio 2011.. U Hrvatskoj je blokirano 318.000 građana s 27,7 mlrd kuna i u pripremi je zakon o osobnom bankrotu. Dužnici će sami odlučivati hoće li u osobni bankrot ili ne. osobni_bankrot_bigSve se rasprodaje, ostaje se bez imovine i dodjeljuje mu se ovrhovoditelj. Ovaj zakon ove goleme dugove i blokade sam po sebi neće riješiti. Oko 2000 građana je s dugom oko 14 mlrd kuna a ostali su u pravilu do 10.000 kuna. Tako je preko 150.000 građana u dugu, siromašni su, ne vraćaju kredite i ne plaćaju obveze. Hoće li sustav biti zloupotrijebljen i problemi riješeni ? Nemojmo zaboraviti da 38 % odraslih Hrvata ima samo osnovno obrazovanje i da tu moramo uložiti puno i dostići europske standarde. Argentina je drugi put bankrotirala i nas je sve strah da se to može dogoditi i Hrvatskoj. Naši nas stručnjaci uvjeravaju da ni jedna članica EU-a pa ni Hrvatska ne može bankrotirati samo zato jer je europska birokracija ne dopušta bankrot kao tehnički izraz, ali u stvarnosti postoji velika prijetnja. Tu se u pravilu upliće EU kroz različite aranžmane i financijsku pomoć, ali uz određene uvjete kao što su otpuštanje radnika ili brža privatizacija. Pretpostavlja se da bi se u slučaju hrvatskog bankrota našlo nekoliko država koje bi dale financijska sredstva uz određene uvjete. Na jesen ponovno čeka veliko zaduživanje i probleme prebacujemo u iduću godinu, a ništa se bitno ne rješava . Odgovoriti na pitanje može li Hrvatska bankrotirati- nadamo se ne.

Velika potražnja za eurima

Tečaj hrvatske kune je na povijesnim razinama i velika je potražnja za eurima, slabi vrijednost kune, te se približila razini od 7,65 za euro. Razlog je veće potražnje zbog zatvaranja kratkih terminskih pozicija, korporativne potražnje, većih rezervacija banaka i isplate dividende.. Država je izišla na europsko tržište kapitala kroz izdavanje obveznica, što je povećalo potražnju za devizama. Banke trebaju dodatnih 200 mil eura za rezervacije gubitaka, dobro je jedino što nam je izvoz u prvom polugodištu povećan, a otežati mogu jedino daljnje smanjenje investicija. Tu nam je izlaz u poboljšanju konkurentnosti i oporavku gospodarstva . HNB će i dalje braniti stabilnost tečaja kune, a euriziranost hrvatskog gospodarstva je 74 % odnosno tolika je vezanost za strane valute i kredite. Očekuje se, bez obzira na turizam, da bi u jesen zbog novih.zaduženja bio velik pritisak na slabljenje kune. Njezino daljnje kretanje očekujemo unutar 7,62 do 7,66 za euro. Euro se našao na najnižoj razini prema američkom dolaru još u studenom prošle godine. Jedinstvena europska valuta izgubila je sveukupno 3,2 % svoje vrijednosti u protekla tri mjeseca nakon što ej ECB snizila referentnu kamatnu stopu kako bi dali poticaj inflaciji. No, ona je u srpnju bila u najsporijem rastu u posljednjih pet godina. U SAD-u ulagači se drže suzdržano zbog špekulacija o povećanju referentne kamatne stope i utjecaja proglašenog argentinskog bankrota .Američko gospodarstvo je u velikom oporavku pa je objavljeno da je bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju skočio 4 % na godišnjoj razini.

Svijet sve više napušta gotovinu pa se tako u Norveškoj samo 5 % transakcija obavlja gotovinom, a još manje u Švedskoj i Velikoj Britaniji. Novčanice i kovanice odlaze u prošlost a bezgotovinsko plaćanje je budućnost. U Hrvatskoj je izdano više od 8 mil. kartica. Čuvanje gotovog novca je skupo i rizično. Naš bankarski sustav i dalje je stabilan, iako udio loših kredita stalno raste ( oko 18 % 9 Bankari rade tuđim novcem i s velikim oprezom moraju predviđati rizik. Veliki problemi se i dalje pokazuju kod franka, gdje se ipak zaboravio rizik povjerenja i dugoročno čuvanje klijenata. Tu će morati doći do dogovora kako bi se problem što prije riješio. Drugi primjer je kod stare štednje i štediša Ljubljanske banke. U Sloveniji je veliko razočarenje, jer u ovoj krizi država mora osigurati 250 mil eura glavnice i još toliko kamata. Govori se da bi isplata štedišama trebala biti u ratama i do sedam godina. Taj slučaj je iz sfere politike otišao u pravosuđe. Sud u Strasbourgu je presudio u korist štediša iz slovenije, hrvatske i BiH.

Mijo Jukić, HS

facebook komentari

  • peppermintt

    Odličan tekst, zapravo nemogućnost i nesposobnost osiguravanja gospodarskog razvoja RH je izvor svih problema te se svjetonazorke i ine teme koriste kao dimne zavjese.
    Winston Churchill : Ako zametnemo rat između prošlosti i sadašnjosti, vidjet ćete da gubimo budućnost „

  • peppermintt

    Komunizam je ostavio velike štete i u svemu će trebati puno vremena da
    se to nadoknadi. Svijet se gospodarski bipolarizirao kada je Putin
    promovirao savez Rusije, Kine, Indije, Brazila i Južnoafričke Republike.

    • Ida Galić

      Taj BRICS skupina zemalja nije neki pravi savez, kojega bi te zemlje čije početnice su u tom imenu, bilo gdje potpisale, nego je to skupina nekadašnjih prilično nerazvijenih država koje sada grabe naprijed velikim korcima i BDP im raste u većim postotcima nego kod drugih država! Ali opet napominjem nisu ni u kakvom službeno potvrđenom obliku nekog savezništva! štoviše, neke od njih su međusobno i prilično neprijateljske, kao na pr. Kina i Indija!!

      • peppermintt

        BDP im raste intenzivo sukladno razini njihove nerazvijenosti .
        Samo što zapravo ne postoji beskonačni rast ničega…

        • Ida Galić

          To se već osjeća u Kini, koja je u prva tri tromjesječja ove godine imala naj niži rast BDP-a do sada i naravno u Rusiji, čiji se je rast BDP-a potpuno zaustavio i već se je prevjesio u negativni rast odn. pad i to zbog sankcija!

          • HRSmoock

            Kina sadi tikve sa…Ili Amerika sa njima.

  • peppermintt

    Globalizacija je donijela velike promjene i podjele u društvu, od terora
    u ime ljudskih prava do seksualnih sloboda i legalizacije droga.
    Liberalizam je donio ravnopravnost, ali i relativizaciju mnogih
    tradicijskih vrijednosti. Ojačalo je svjetsko gospodarstvo, ali su
    studije pokazale da je puno dobroga uništeno za obitelj i ukupno
    društvo. Mi smo sve liberalizirali, rasprodali sve što su stranci htjeli
    kupiti, od banaka do velikih tvrtki. Odrekli smo se iseljeništva, upali
    smo u goleme dugove i doveli građane u dužničko ropstvo.

  • peppermintt

    Polarizacija je u društvu velika, a podjele u ideologiji, socijali,
    politici i vjeri nas sprječavaju da se o bilo čemu dogovorimo. U
    realnosti žive dvije Hrvatske, sve se urušava, posebno obiteljski odgoj

    • … izgleda da je smak svijeta došao na mala vrata

      • peppermintt

        a nije , nego je pohlepa nekolicine naprosto nemjerljiva. Novca niti vrijednosti ne može nestati samo se prelije negdi u nečije ruke

        • Ida Galić

          Jedan doktor znanosti europskog glasa je nedavno gostovao na prvom programu Slovenske televizije i rekao slijedeće! Masa ili količina novca na svijetu je 5-6 puta veća od količine svih materijalnih dobara! Evidentno je, da taj novac nikada neće biti pretvorenu u materijalnu protuvrijednost, nego ga većina služi za špekuliranje na burzama! To je potpuno isto, kao i onaj dječji monopoli, znači igra za djecu s onom njihovom imitacijom novca, samo u mnogo većim ciframa! Tako da ti špekulanti preko noći postanu milijarderi, a drugi dan sve izgube! Nitko od njih tako nije trajno obogatio! Samo proizvodnja daje novu vrijednost za koju se može reći, da je relativno trajna jer je tako zarađen novac zamjenjiv tj pokriven materijalnim dobrima!!

          • peppermintt

            točno ide, lakoća igre virtualnog novca je zapravo stvarni uzročnik ove krize. Ali evo pohlepa ide dalje i bake tiskaju novac, ne države nego banke tiskaju državnu valutu. nema to veze ni s radom ni s viškom vrijendosti .

          • ne tiskaju novac, nego prodaju dug uz kamatu!

          • peppermintt

            da i to, ali novca je natiskano odavna enormno u odnosu na stvano pokriće te vrijednosti. Mislim ako je sustav koncipiran na takav način onda mora biti kontrolirana masa novca u opticaju kako se ne bi izazivala neravnoteža.

          • Stvarnog novca (tiskanog) je sve manje u opticaju, a ono što ‘kruži’ su samo nadopisani brojevi u računalu banke, koje nema pokriće ni u čemu. To je dug! ‘Nadotiskat’ se novac ne može, ne može tiskanog novca biti više, nastala bi katastrofalna inflacija.

            npr. Nijedna banka ne može isplatiti svoje vjerovnike/štediše kada bi isti tren došli po novac! Jer ga nema, ne postoji!

        • ali nije stvar samo u novcu i energiji koji kruže u prirodi, Moralne vrijednosti su nestale ili nestaju, čovjek prčka po onome što ne bi smio, od virusa, atoma, gena, klime.. mic po mic, dirnut će nešto što će nas sve odvest u ono kako je pisano u Otkrivenju

          • peppermintt

            hoće ako ona tiha većina se ne probudi lilith 🙂
            Ali nije problem istraživanje , znanost je u svojoj osnovi humanistička, problem je opet u manipulatorima koji sve žele pretvoriti u bankovni račun bez obzira na posljedice 🙂

          • Znanost je ok, naravno, problem je ako se ‘čovjek’ zaigra Boga! Znanost bi trebala biti humana, ali jeli uvijek tako!? Nema ništa npr humano u puštanju u opticaj virusa ebole…

          • peppermintt

            hm znaš to o virusima, zapravo je istina da se o virusima jako malo zna, takva im je struktura da lako i brzo mutiraju, zna se odakle većinom i kreću te sve epidemije iz azijskih zemalja i šire se dalje. Ne mislim da je ta ebola nešto puno drugačija, virus ka virus kroz povijest je uvik bilo bolesti, neko smrtno strada i od najobičnije prehlade , sve je zapravo u ravnoteži kruženja energije u organizmu 🙂 e sad zbog čega se ona poremeti generacije znanstvenika traga za tim.
            Imaš recimo oko 20 % ljudi od ukupnog stanovništva koji su posve zdravi. Kako zbog čega, naravno da znanstvenici tribaju to istraživati ali svaki čovik može i za se puno učiniti 😉 evo kao prvo ne pripadat se te ebole :))

          • ne plašim se ni ja ebole, samo nisam toliko ni glup da ne primjetim promociju iste u medijima.. ameri nam je čini se uporno uvaljuju i plaše svit… 😉

            čini mi se da im ne ide po planu.. morat će pojačat zarazu

          • peppermintt

            ma neće pojačat zarazu nego priču o njoj 😉

          • na to i mislim!

          • Ida Galić

            Taj rezultat “radoznalog čovjeka”, koji se pokušava igrati boga i mijenjati ono što uopće ne bi smio, već daje žalosne rezultate, koji se očituju u novim oblicima bolesti, promjene klime onećišćenja voda i još mnogo toga negativnog! Ali Teško je zatomiti ljudsku znanstvenu radoznalost i još teže pohlepu!

          • upravo odgovorih pepperminttžeu!

          • peppermintt

            a opet da nije radoznalosti ida kako bi dolazile promjene 😉

          • Ida Galić

            Trebalo bi raditi samo ono što koristi čovječanstvu, znači u znanstvena istraživanja obavezno utkati moral i etiku i sve to sadrže neke religije kao na pr. kršćanstvo! Znači opet se vraćamo tamo! Ništa se ne smije raditi što je protiv Boga ili kako neki vole reći, protiv prirode!

        • HRSmoock

          Giljotina. Kad ova već nudi tanjke šnite…Kao ona Bečlijka koju su Francuzi skratili za glavu.

          • Ida Galić

            Marija Antoaneta! Kazala neka jedu kolače ako nemaju kruha! A ova Milanovićeva ljudima savjetuje, da režu tanje šnite, kao da se ne zna da upravo zbog nesposobnosti njenog supruga Zokija moraju već treću godinu bušiti nove rupe na remenima hlača, i pitanje je, dali će uopće imati što da režu, ako taj brzo ne da ostavku!!

          • HRSmoock

            A Bečlijka je sirota bila iskrena. Po današnjim mjerilima bila bi tinejdžerka. Ova gospođa je samo cinična. Nego, mnogi ih brane. Znači da ima onih kojima je dobro i koji su se “umrežili”.