Connect with us

Komentar

Može li koalicija neovisnih u X. izbornoj jedinici dovesti do dodatnog jačanja tzv. trećeg puta?

Published

on

Gradonačelnik Metkovića i čelnik tamošnje stranke Most Božo Petrov s nekoliko je početnih poteza privukao pozornost javnosti. Ovak mladi psiholog, inače djelatnik KBC Mostar, u startu je iskoristio svoje znanje iz psihologije i vrlo se vješto politički pozicionirao u dolini Neretve.

bozo_petrov_metkovicRuku na srce, to mu i nije bilo osobito teško, pogotovo nakon “općeg potopa” koje je u tom kraju ostavio Stipe Gabrić Jambo ali i kadrovi barba Luke Bebića koji su ovim prostorom desetljećima upravljali.

Nakon što je putem odluke o smanjenju plaća dospio u udarne hrvatske medije, Petrov je iznenada postao njihov svojevrsni ljubimac. Najveći mediji, podjednako elektronski i tiskovni, počeli su se utrkivati u promociji mladog gradonačelnika koji je u svojim istupima uporno forsirao podjednak odmak od SDP-a i HDZ-a. Takva politička filozofija mladom metkovskom gradonačelniku i osobi nesumnjivo izraženih nacionalnih stavova, sasvim očekivano, nije donijela simpatije u krugovima oko dviju najjačih stranaka, nego u onim krugovima koji koji su godinama favorizirirali Ivu Josipovića a podjednako sotonizirali Zorana Milanovića i Tomislava Karamarka.

Nakon Josipovićevog poraza na nedavno održanim predsjedničkim izborima sve otvorenije ulazimo u fazu priprema za parlamentarne izbore. Očito je da u današnjem odnosu snaga dominiraju dva velika stranačka bloka, onaj domoljubni predvođen HDZ-om i stranke okupljene oko SDP-a koje kolokvijalno nazivamo Kukuriku koalicija. Međutim, procesi koji se događaju s Orahom, Živim zidom i Laburistima, kao i najave koje dolaze iz krugova bliskih Milanu Bandiću i Radimiru Čačiću, pokazatelj su da je opcija tzv. trećeg puta i te kako aktualna.

Svjetonazorski gledano radi se uglavnom o političkim grupacijama koje su pozicionirane na ljevici ili lijevom centru, izuzev Glavaševog HDSSB koji bi se ovoj grupaciji mogao pridružiti na temelju regionalističkog pristupa koji, kao i Glavaš, dosljedno zagovara sada već bivši predsjednik Ivo Josipović.

Nije uopće tajna da stratezi Josipovićevog Trećeg puta žele pozicioniranje u političkom centru, što im zbog činjenice da glavnina te grupacije dolaz s lijevog političkog spektra za sada ne polazi za rukom. Velike nade, vjerovali ili ne, u krugu Josipovićevih suradnika polažu upravo u Božu Petrova i stranku Most. Te nade sudeći prema insiderskim informacijama podgrijava jedan drugi liječnik, također rođeni Metkovčanin, Nikica Gabrić, predsjednik Nacionalnog foruma te nekadašnji predsjednik Saveza socijalističke omladine Hrvatske i zastupnik SKH u Saboru od 1986. do 1990. godine.

Polazišne osnove za takav optimizam su aktivnosti gradonačelnika Metkovića Bože Petrova koji kroz razgovore s čelnim osobama nekoliko neovisnih grupacija na jugu Hrvatske pokušava spojiti nekoliko neovisnih lista s ciljem da naprave jednu jaku neovisnu listu u X. izbornoj jedinici.

Prema dostupnim informacijama Petrov pokušava uvezati metkovićki MOST sa neovisnim listama iz Omiša, Vrgorca i Sinja. Procjenjuje se da Petrov također računa i na potporu Željke Markić i Ivice Relkovića za koje vjeruje da bi mu mogli pomoći pridobiti dio Kujundžićevih glasača kojih je u prvom krugu predsjedničkih izbora u X. izbornoj jedinici bilo desetak posto. Međutim, sudeći prema informacijama koje dolaze iz krugova bliskih Petrovu, čini se da je mladi gradonačelnik Metkovića svjestan kako bi za siguran ulazak u Sabor bilo nužno osigurati znatniju potporu u Dubrovniku i Splitu, bez koje bi napor mogao biti nedostatan za značajniji izborni rezultat. Upravo iz tog razloga već su otvoreni razgovori sa neovisnom listom Marijane Puljak su splitskom Gradskom vijeću a uskoro bi mogli biti otvoreni i razgovori s udrugom “Srđ je naš” iz Dubrovnika.

Promatrači ovih aktivnosti ukazuju kako je ovakav odabir političkih partnera, naravno pod uvjetom ukoliko do dogovora dođe, politički vrlo pragmatičan i jamči nekoliko mjesta u Hrvatskom saboru. Međutim, ovakvo okupljanje šarolikog i ideološki potpuno različitog spektra političkih skupina s ljevice i desnice postupno postaje ono što kreatori tzv. trećeg puta u biti žele i na temelju čega grade prosudbe o pozicioniranju nove Josipovićeve opcije u politički centar.

Čvrste  pretpostavke za takvo što nedvojbeno im daju desni svjetonazorski pravac koji ima stranka Most kao i neovisne liste u Vrgorcu, Omišu i Sinju kao i lijevi svjetonazorski image koji sa sobom nosi dubrovačka udruga “Srđ je naš” i splitska neovisna lista Marijane Puljak i njezinog muža, čijih je  četvero zastupnika u Gradskom vijeću vrlo znažna pozadinska potpora gradonačelniku Ivi Baldasaru od početka mandata.

Petrov dakle pokušava spojiti nekoliko neovisnih lista s ciljem isticanja jednu solidno jake liste u X. izbornoj jedinici na čijim bi krilima pokušao osigurati  mjesto u Saboru. U tom smislu je već, kako doznajemo, razgovarao i s neovisnom listom Marijane Puljak i njenog muža iz Splita, koji kao i Petrov za ulazak u Sabor trebaju širu potporu biračkog tijela. Jedino što je Petrov ovdje u malo većem problemu, jer Marijana Puljak i njeni suradnici su više lijeve orijentacije. Međutim, Petrov je očito u potpunosti svjestan činjenice da bez potpore brojnije biračke baze iz Splita teško može osigurati mjesto  u Saboru.

Istovremeno, Marijana Puljak i njezin suprug Ivica Puljak – fizičar iz CERN-a kojeg je osobno odlikovao Ivo Josipović, s kojim je  isto tako u jako dobrim odnosima, velike nade polažu u mladog i kontroverznog povjesničara Dragana Markovinu, rođenom 1981. u Mostaru u hrvatsko-srpskoj obitelji, koji je tijekom nedavnog nastupa u Nu2 šokirao širu javnost svojim projugoslavenskim stavovima. Dragan Markovina sin je Puljakovog “mentora” Roka Markovine, prijeratne uzdanice vojne “Vazduhoplovne industrije Soko” iz Mostara i nekadašnjeg zastupnika SK BiH u Skupštini SR BiH koji posljednjih godina radi kao profesor na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu. Poznavatelji splitskih prilika uvjeravaju nas kako su odnosi s obitelji Markovina bili ključni za ukupnu transformaciju Ivice Puljaka koji je od nekadašnjeg ministranta preko fizičara iz CERNA-a navodno došao do spoznaje da “nema Boga”, u čemu mu je prema nekim navodima pomogla i nagrada koju je dobio iz ruku Ive Josipovića.

Zanimljivo je da je i druga lijeva koalicijska opcija na koju “cilja” Bože Petrov, dubrovačka udruga “Srđ je naš” – također  neizravno vezana za krugove bliske BiH. Prema neslužbenim informacijama ovu udrugu navodno podupiru određene strukture iz BiH koje u slučaju propasti golf projekta na Srđu vide šansu u izgradnji terena i elitnog turističičkog naselja na nešto udaljenijoj Ivanjici.

Sumirajući ove pokazatelje analitičari su skloni vjerovati da je mladi gradonačelnik Metkovića vrlo dobro izračunao glasačke potencijale X. izborne jedinice temeljem kojih se teoretski može osigurati par mjesta u Saboru. Međutim, temeljni preduvjet za ostvarivanje tog teoretskog potencijala je predizborni savez lijevih i desnih neovisnih grupacija na prostoru juga Hrvatske, odnosno u X. izbornoj jedinici. Međutim, tu ostaje otvoreno pitanje na koji bi način u ovom slučaju reagirati birači, odnosno  kako će takav predizborni dogovor uopće biti vrednovan u situaciji kada su i nedavni predsjednički izbori pokazali da je Hrvatska svjetonazorski podjeljena zemlja.

[ad id=”40551″]

Josip Zdunić

facebook komentari

Continue Reading
Advertisement
Comments

Komentar

Bitno mi je oko BiH da postoji čvrsta potpora suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti BiH

Published

on

By

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je u petak da neće nuditi rješenja za posrnuli hrvatski koncern Agrokor, čiji su veliki vjerovnici ruske banke, nego pomoći u povezivanju ljudi iz Hrvatske i Rusije kako bi se uklonila “buka u komunikacijskom kanalu”.

Boraveći ovaj tjedan u posjetu Rusiji, Grabar-Kitarović je izjavila kako ne bi željela da Agrokor opterećuje odnose Hrvatske i Rusije te da je spremna posredovati između Sberbanke i hrvatskih institucija koje rješavaju pitanje tog koncerna.

“Ja se ne zavaravam da ja osobno mogu nešto riješiti. Međutim, vidim da postoji buka u komunikacijskom kanalu, da neke stvari nisu jasne ni s ruske ni s hrvatske strane i zato sam se ponudila da spojim ljude koji to rješavaju”, izjavila je predsjednica Grabar-Kitarović u razgovoru za HRT.

“Neću nuditi rješenja jer za to nisam ni ovlaštena niti kompetentna, ali mogu povezivanjem ljudi, prenošenjem poruka ako je to potrebno pomoći u rješavanju ovog pitanja”, dodala je.

Čelnik Sberbanke Herman Gref izjavio je u četvrtak da ponašanje hrvatske vlade u slučaju Agrokora, insolventnog koncerna koji je navodno sedam godina falsificirao svoje financijske izvještaje, narušava prava kreditora i kazao da je o Agrokorovom dugu prema Sberbanci razgovarao i s Grabar-Kitarović.

Gref je istaknuo da Sberbanka s hrvatskom vladom želi postići puno međusobno razumijevanje o Agrokorovu dugu, ali da mjere koje je dosad poduzela hrvatska vlada vrlo ozbiljno ugrožavaju prava kreditora, uključujući Sberbanku.

Grabar-Kitarović je u intervjuu ponovila da Inicijativa triju mora, koju je u Moskvi predstavila ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, nije uperena protiv Rusije.

“Htjela sam to raščistiti, a najbolji način je da nekom date projekte da se iz njih vidi o kakvoj je inicijativi riječ – izgradnji prometne, energetske i digitalne infrastrukture”, rekla je predsjednica govoreći o neformalnoj platformi dvanaest, uglavnom istočnih članica EU-a, koju podupire SAD.

Upitana dijele li njezin stav SAD, baltičke zemlje i Poljska koje su u lošim odnosima s Rusijom, istaknula je da se ne radi o “striktnoj inicijativi” u kojoj članice moraju usuglašavati nekakvu politiku.

“Ako nekim državama ne odgovara suradnja s Rusijom u smislu ulaganja kapitala, na javnim natječajima ne moraju se birati ruski izvođači”, rekla je Grabar-Kitarović.

Ističe da Hrvatska dijeli politiku EU-a i NATO-a, ali ne može zanemariti ulogu Rusije na jugoistoku Europe, posebno u BiH i Srbiji.

“Vrlo mi je važno da postoji čvrsta potpora suverenitetu, teritorijalnoj cjelovitosti i konstitutivnoj ravnopravnosti sva tri naroda u BiH te da Rusija potiče da se Hrvatska i Srbija približe rješavanju otvorenih pitanja”, istaknula je Grabar-Kitarović.

facebook komentari

Continue Reading

Komentar

Andrej Plenković: Dobro je što je predsjednica posjetila Rusiju

Published

on

By

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je sinoć u Bruxellesu da je dobro što je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović otišla u posjet Rusiji.

Rekao je kako je put u Rusiju pripreman posljednjih desetak mjeseci. Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić vodila je hrvatsku delegaciju prije dva tjedna u Moskvu, pripremila sadržajno ovaj posjet, sve ono što se odnosilo na gospodarski dio suradnje.

Hrvatska gospodarska komora kao i obično koordinira naše gospodarstvenike koji su zainteresirani za sudjelovanje na gospodarskom forumu, bilo je dvoje ministara iz Vlade, jedna državna tajnica i cijeli tim savjetnika. Mislim da je predsjednica bila sasvim dobro praćena u svojim aktivnostima, istakno je Plenković.

Komentirao je i navodne izjave šefa Sberbanka Hermana Grefa da je lex Agrokor oštetio njegovu banku i da će se boriti za povrat uloženog novca, rekavši kako je ključno da Sberbank stalno sudjeluje u privremenom vjerovničkom vijeću. Ima informacije o svemu što se radi, sudjeluje u procesu donošenja odluka, dolazili su s predstavnicima drugih banaka u Vladu prije donošenja zakona i imali su sav prostor kao i drugi vjerovnici. Bilo bi dobro da Sberbank bude jednako konstruktivan kao i druge banke koje su prije davale kredite Agrokoru, kaže Plenković.

Premijer je rekao da nije znao za podatak da je Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) proteklih godina davala kredite Agrokoru u ukupnom iznosu od 905 milijuna kuna. Pročitao sam u medijima i kada se vratim u Zagreb, želim vidjeti cjelinu informacija o odlukama HBOR-a proteklih godina i različitim kreditima koji su davani, rekao je Plenković.

facebook komentari

Continue Reading