Pratite nas

Hrvatska

Može li referendumska kampanja pomoći u realiziranju svih ciljeva Ive Josipovića?

Objavljeno

na

Jedna od najpodlijih i najopasnijih podvala koja je posljednjih nekoliko godina servirana hrvatskom narodu svakako je teza prema kojoj su politička slijednica SKJ i stranka koja je obnovila Republiku Hrvatsku potpuno identične stranke.

Bolji poznavatelji političkih prilika u Hrvatskoj uopće ne dvoje od kud je ta krilatica servirana, niti od samog početka dvoje o njezinim krajnjim ciljevima, uvjeravajući nas da je tzv. politika trećeg puta koju sustavno propagira aktualni predsjednik Ivo Josipović, prirodni nastavak te ranije servirane sintagme.

-Onog trenutka kada je postalo očito da Ivo Sanader i Jadranka Kosor gube nadzor nad HDZ-om, a ostaci postkomunističkog sustava predvođeni Ivom Josipovićem gube unutarpartijsku utrku sa Račanovim nasljednikom Zoranom Milanovićem, koji je karijeru započeo radeći kao diplomata zapadnjačkog tipa, projugoslavenska opcija  u javnost je počele proturati teze o jednakosti HDZ-a i SDP-a – tvrde nekadašnji kolega Zorana Milanovića, tražeći istodobno od nas diskreciju.

Milanović uhvatio Josipovićeve ljude s „prstima u pekmezu“

Za našeg sugovornika nema uopće dvojbi  kako iza pokušaja  navodne demokratizacije političke scene u Republici Hrvatskoj stoje ostaci jugoslavenskih parastruktura koje otvoreno podržavaju predsjednika Ivu Josipovića.

-Tezu o navodnoj jednakosti HDZ-a i SDP-a, treba staviti u isti kontekst s tzv. politkom trećeg puta, Milanovićevim odlučnim razračunavanjima  s nepodopštinama u kojima su s „prstima u pekmezu“ uhvaćeni sve odreda Josipovićevi ljuti -Branko Šegon, Slavko Linić, Željko Sabo  i Marina Lovrić Merzel, kao i odlučnom uskraćivanju potpore Josipoviću za drugi predsjednički mandat sve do zadnjeg trenutka – analizira naš sugovornik.

Prema njegovim riječima cijela je kampanja Ive Josipovića temeljena na faktorima izvan SDP-a, poglavito na medijima, nevladinim udrugama i Josipoviću bliskim znanstvenim krugovima.

-Ivo Josipović do posljednje trenutka nije znao hoće li biti predsjednički kandidat SDP-a ili stranaka tzv. trećeg puta. Puno je do zadnjeg trenutka bilo vjerojatnije  da će biti kandidat Mireke Holy  Stoga je cijela predizborna strategija očito osmišljena na medijsko-psihološkim operacijama u kojima su glavne poluge utjecaja smještene u PR agencije, medije, nevladine udruge, znanstvene krugove, itd. SDP-a i Zorana Milanovića u toj kampanji kao da i nema – ocjenjuje naš sugovornik, ističući kako u cijelom ovom spektru postoje dva cilja.

Dva Josipovića cilja

-Prvi je pokušaj zatvaranja priče o predizbornoj kampanji  i izazivanja raskola među strankama i skupinama koje su svjetonazorski bliske njegovoj protukandidatkinji, na čemu uz pomoć saveznika pokušava popraviti svoje izglede za još jedan predsjednički mandat. Drugo, odnosno pričuvna varijanta je ono na što Josipovićev stožer u ovim medijsko-psihološkim operacijama prioritetno i ide, a to  je pokušaj  rušenja pozicije Zorana Milanovića i dolaska na njegovo mjesto, što je jasan pokazatelj da ni sam Josipović ne vjeruje u još pet godina na Pantovčaku – tvrdi naš sugovornik.

U tom kontekstu gleda i najnoviju referendumsku inicijativu „U ime obitelji“, koju ocjenjuje sastavnim djelom medijsko-psiholoških operacija osmišljenih u izbornom stožeru Ive Josipovića zbog  potrebe postizanja zacrtanih ciljeva.

-Ne treba puno znanja niti mudrosti da se dođe do zaključka kako ključnu ulogu u ovoj inicijativi imaju određene nevladine udruge, mediji bliski aktualnom predsjedniku i dio znanstvenih krugova. Ukoliko se sagledaju do sada polučeni  učinci te kampanje vidjet ćete da je cilj već postignut. Nitko više ne govori o stanju u državi, niti ocjenjuje Josipovićeva postignuća u posljednjih pet godina. Fokus javnosti se na žalost sveo na Željku Markić i sastav budućeg saziv Sabora. Tragično ukoliko znamo koliko je još vremena do parlamentarnih izbora – tvrdi naš sugovornik.

Na naša pitanja o ostalim ciljevima  jedne ovakve kampanje, kao i metodologiji koja bi trebala dovesti do njihove realizacije, naš nas je sugovornik uputio na tumačenja mr. sc. Duje Bonaccia, objavljena na portalu Connect znanost.org,  navodeći kako se iz Bonacinovih tumačenja vidi sve ono o čemu je on već dovoljno kazao.

Bonaci kao Stier i Picula:  Cilj je podizanje unutarstranačke demokracije

Kao prioritetni cilj ovih operacija Bonacin pak navodi „podizanje unutarstranačke demokracije u dvjema velikim strankama“, što je u potpunom suglasju s onim što u SDP-u zagovaraju Tonino Picula, Zlatko Komadina  a u HDZ-u Drago Prgomet  i Davor Stier.

Naravno, naivno bi bilo za očekivati da će sljedeću Vladu sastavljati bilo tko osim HDZ-a ili SDP-a. Nova izborna pravila – a osobito snižavanje izbornog praga na 3% – sigurno ne bi ni na koji radikalan način utjecala na to. Jedino „radikalno“ što bi referendumom predložene promjene imale za posljedicu jest podizanje unutarstranačke demokracije u tim dvjema velikim strankama, a što je dobra stvar, premda se, naravno, sadašnjim stranačkim vodstvima to nikako ne sviđa – ističe mr. sc. Duje Bonacci u svome razmatranju najnovije referendumske inicijative koju prenosi i portal Narod.hr, ne skrivajući kako je ona usmjerena upravo protiv čelnika dviju najvećih stranaka Tomislava Karamarka i Zorana Milanovića.

Bonaci također otkriva da je bit cijele ove medijsko-psihološke operacije izvući na površinu  osobe „demokratskog svjetonazora“, što u potpunosti odgovara  operaciji kakvoj smo već svjedočili u slučaju dovođenja na čelo HDZ-a „demokrate“ Ive Sanadera i svega što je nakon toga uslijedilo.

-Preferencijalno glasanje „počistilo“ bi izborne liste obiju stranaka na način da bi u Sabor napokon uvelo sposobn(ij)e i radišn(ij)e članove tih stranaka – kojih u obje ove velike stranke svakako ima u velikom broju – a ne (stranačkim šefovima) podobne – pojasnio je Bonaci.

Krajnji cilj: Prisiliti Milanovića i Karamarka na odlazak

Svoja promišljanja temelji na anketama čiju su vjerodostojnost demantirali rezultati nekoliko posljednjih izbora, ne skrivajući pri tome da su na meti čelni ljudi „obiju stranaka“, odnosno HDZ-a i SDP-a.

-Šefovi obiju ovih stranaka, s obzirom na potporu koji sada imaju među građanima našli bi se nakon prebrojavanja glasova na puno nižim mjestima od onih koja su si sami namijenili, i sasvim moguće da uopće ne bi niti dospjeli u Sabor – navodi Bonaci.

Sve je to, prema Bonaciju, uvertira u onaj posljednji čin – dolazak novih osoba na čelo SDP-a i HDZ-a.

-To pak znači da uskoro nakon izbora, neovisno o tome koja ih od dviju stranka „dobije“, obje stranke dobile novo vodstvo, te bi na čelna mjesta mogli doći drugi članovi tih stranaka koji svoj autoritet u stranci ne bi temeljili na strahovladi i uvjetovanju političke karijere poslušnošću, nego istinskom popularnošću utemeljenoj na političkom vizionarstvu, marljivosti, dokazanoj sposobnosti i razvijenim liderskim vještinama – zaključio je mr. Bonaci, potvrđujući neizravno kako je trenutno na djelu provedba scenarija identičnog onom kakav su svojedobno Stjepan Mesić, Budimir Lončar i Josip Perković proveli s Ivom Sanaderom i dobro poznatim procesom „demokracije HDZ-a“.

Josip Zdunić/Hrsvijet

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

‘Božinović smijenio sve Ostojićeve i Orepićeve načelnike policije!?’

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. siječnja sljedeće godine policajac početnik ne bi smio imati plaću manju od 5000 kuna, a cilj je da što prije ta plaća dosegne prosječnu plaću u gospodarstvu.

Najavio je to jučer Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, na konferenciji za novinare koju je održao nakon sastanka s predstavnicima triju reprezentativnih sindikata “isprovociranog” priopćenjem četvrtog sindikata o katastrofalnom stanju opremljenosti policajaca odorama.

Najviše bi povećanje plaće trebali osjetiti policajci koji su svaki dan na cesti i koji su na “prvoj liniji”, njih ukupno 5883, ali i interventni policajci, kao i specijalci te njihovi neposredni rukovoditelji, piše Jutarnji List

Dio novca ministar je osigurao tako što je napravio preraspodjele unutar budžeta za narednu godinu uštedama na troškovima održavanja, prolongirajući neke nabave, a radi se o ukupno 40-ak milijuna kuna. Božinović će i rukovoditeljima s višom i visokom stručnom spremom vratiti i dio plaća za koje ih je zakinuo njegov prethodnik Vlaho Orepić, a radi se ukupno o 17 milijuna kuna.

Zbog manjkavosti i sporih nabava već je i smijenio neke od odgovornih i odlučio da se u narednih mjesec dana policajcima mora osigurati zimska obuća, za dio njih jakne odgovarajuće nadolazećim vremenskim uvjetima. Provedena analiza pokazala je da od 2014. godine nije bila provedena nabava zbog blokade prigovora i žalbi, a u narednih mjesec dana to bi se trebalo riješiti. Policajci bi trebali dobiti više od 4000 vodonepropusnih i vjetronepropusnih jakni, što nije dovoljno, ali će barem privremeno “zakrpati” nedostatke, a u igri su dva domaća proizvođača, od ukupno četiri ponuđača opreme koja su se javila na natječaj.

Predstavnici sindikata izrazili su zadovoljstvo najavljenim mjerama za povećanje plaća i standarda policajaca te razumijevanjem za njihove probleme nove garniture u MUP-u, a Dubravko Jagić, šef najvećeg sindikata, rekao je da je policajac “ogledalo države” pa da ga država treba i adekvatno opremiti i platiti.

Do kraja godine policajci će se voziti u 900 novih obilježenih, 1400 civilnih vozila, 180 kombija i 400 motora, a dobit će i 110 kompleta za snimanje razgovora kao priprema za preuzimanje posla po novom ZKP-u.

Znakovito je da nitko od načelnika imenovanih u vrijeme SDP-ove vlasti i HDZ-ove koalicije s Mostom, osim onih načelnika prethodno naslijeđenih od HDZ-a, nije ostao na funkciji, unatoč nekim lobiranjima. SDP je bio naslijedio u vrijeme HDZ-a imenovane načelnike policije Marka Rašića u Sisku, Jakoba Bukvića u Bjelovaru i Ivicu Kostanića u Šibeniku. Kostanić i dalje ostaje u Šibeniku, Jakob Bukvić opet se vraća u Bjelovar nakon što ga je Ostojić “poslao” u Krapinu, a Rašić će voditi najveću policijsku upravu u državi – PU zagrebačku. Ali zato se u vrijeme SDP-a “degradirani” pa i istraživani kadrovi, za koje sumnje nikad ni s čim nisu bile potkrijepljene, vraćaju na načelničke pozicije. Alen Klabot, bivši šef specijalaca koji je smijenjen nakon što je na obljetnici ATJ Lučko predao prijavak predsjednici, dolazi na mjesto načelnika PU istarske. A upravo mu je zloupotreba policijskih bljeskalica i odore na svadbi kćeri na području Istre bio krimen zbog kojeg je sa zadrškom smijenjen nakon proslave u Lučkom i čak disciplinski kažnjen.

Darko Car nakon dolaska SDP-a prvo je smijenjen s čelnog mjesta zadarske policije, a potom i s načelničkog mjesta aerodromske policije na Plesu jer je Zoran Milanović pobjesnio zato što je Josip Klemm preuzeo glavnu ulogu u dočeku generala nakon povratka iz Haaga, smatrajući za to odgovornim policiju. I Josip Ćelić bio je na meti internih istraga zbog imovine i degradiran na Policijsku akademiju u vrijeme SDP-ove vlasti i sada se vraća na mjesto čelnog čovjeka PU karlovačke. Na staru poziciju vraćen je i bivši šef riječkih specijalaca Tomislav Dizdar, koji je također bio degradiran tijekom SDP-ove vlasti. I na čelo PU dubrovačko-neretvanske imenovan je Ivan Pavličević unatoč činjenici da je i njega istraživala unutarnja kontrola zbog “curenja informacija”.

Dubravko Novak, koji je do dolaska SDP-a bio šef Karamarkova kabineta, ali je od 89-ih u MUP-u, a bio je na niz dužnosti u MUP-u i policiji i koji je bio i predsjednik povjerenstva za imenovanje, novi je načelnik Policijske akademije. Na mjesto načelnika PU Zadarske imenovan je Anton Dražina, koji je također bio čelni čovjek te uprave, piše Jutarnji List

Tko će voditi policijske uprave u idućih pet godina?

Zagrebačku policiju u idućih pet godina vodit će Marko Rašić koji je bio načelnik sisačko-moslavačke policije kojega će danas predstaviti glavni ravnatelj policije Nikola Milina, dok će ostale načelnike u njihovim policijskim upravama predstavljati zamjenici i pomoćnici glavnog ravnatelja.

Policijskom upravom osječko-baranjskom rukovodit će Ladislav Bece, policijsku upravu vukovarsko-srijemsku vodit će Fabijan Kapular, virovitičko-podravsku Siniša Knežević, a brodsko-posavsku policijsku upravu Antun Valić.

U varaždinsku policijsku upravu dolazi Predrag Benčić, međimursku preuzima Ivan Sokač koji je ranije bio načelnik u međimurskoj policiji, a u krapinsko-zagorsku Darko Car koji je prije dvadeset godina bio načelnik u toj upravi.

Dubrovačko-neretvansku policiju vodit će Ivan Pavličević, u Policijskoj upravi šibensko-kninskoj ostaje Ivica Kostanić,  dok zadarsku policiju preuzima Anton Dražina koji je prije nekoliko godina također bio načelnik u toj upravi.

Tomislav Dizdar preuzima primorsko-goransku policiju, Alen Klabot iz specijalne policije dolazi na mjesto načelnika istarske policije, a Josip Ćelić odlazi na mjesto načelnika karlovačke policije u kojoj je i ranije bio načelnik.

Načelnikom Policijske uprave ličko-senjske imenovan je Josip Biljan, koji je bio voditelj Prihvatnog centra za strance, dok je načelnikom sisačko-moslavačke policije imenovan Luka Pešut koji je bio šef prometne policije u zagrebačkoj policiji.

U bjelovarsko-bilogorsku policiju dolazi Jakob Bukvić, dosadašnji načelnik krapinsko-zagorske policije i ranije bjelovarske, dok je načelnikom koprivničko-križevačke imenovan Vjekoslav Štimac.

U splitsko-dalmatinskoj policiji ostaje načelnik Slobodan Marendić koji je na tu dužnost imenovan prošle godine, dok načelniku požeško-slavonske Dario Dasović policije mandat ističe iduće godine.

Najveći broj kandidata, njih 12, prijavilo se za mjesto načelnika krapinsko-zagorske policije, dok se 11 kandidata prijavilo za čelno mjesto u karlovačkoj i osječko-baranjskoj. Najmanji broj kandidata prijavio se u dubrovačkoj policiji, njih trojica te u šibenskoj policiji, njih četvorica.

Nakon provedenog postupka po internom oglasu, tijekom kojeg je povjerenstvo provelo testiranje i razgovor sa svim kandidatima koji su ispunjavali uvjete, izvješće o provedenom postupku s rang listama po pojedinim radnim mjestima dostavljeno je glavnom ravnatelju policije koji je ministru unutarnjih poslova predložio imenovanje načelnika policijskih uprava i to nakon što je zatraži mišljenje županijske skupštine odnosno skupštine Grada Zagreba.

Dosadašnjim načelnicima policijskih uprava petogodišnji mandat istekao je 19. rujna, a na rješenje o imenovanju kandidati koji nisu izabrani imaju pravo žalbe. (H)

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

MVEP RH priznalo: Ne pozivamo veleposlanike na proslavu Dana domovinske zahvalnosti!

Objavljeno

na

Ovo je skandal neslućenih razmjera. Dok iz Srbije diljem svijeta šire direktne laži i negiraju agresiju na Hrvatsku, u čemu logično prednjači njihovo ministarstvo vanjskih poslova, dužnosnici našeg ministarstva negiraju svoju nadležnost u informiranju stranih veleposlanstava o istini.

Možete li zamisliti državu u kojoj Ministarstvo vanjskih poslova ignorira svoj najveći državni blagdan?  Teško? Nažalost, to je pojava u Hrvatskoj.

Iz Ureda predsjednika Republike Srbije uoči 5. kolovoza 2017. stigla je poruka – nijedan strani veleposlanik neće biti na proslavi Oluje u Kninu.

Slijedom te agresivne i prijeteće poruke iz Srbije, prije više od mjesec dana poslan je upit hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova.

Jučer, nakon 39 dana, uz ispriku za nepravovremenu reakciju, redakcija  Kamenjar.com i Građanska inicijativa Ivo Pilar, konačno su dobili odgovor na tri jasna pitanja:

  1. Tko je od veleposlanika i drugih diplomatskih predstavnika službeno pozvan na središnju proslavu Dana pobjede, Domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja u Kninu, 5. kolovoza 2017.?
  2. Tko se od istih odazvao, a tko je se službeno ispričao?
  3. Koji su veleposlanici i diplomatski predstavnici u Hrvatskoj bili pozvani, te koji su bili nazočni na svim ostalim dosadašnjim proslavama 5. kolovoza u Kninu?

Evo odgovora MVEP:

Poštovani,

Ispričavamo se na nepravovremenom odgovoru te na Vaša pitanja dajemo odgovore u nastavku:

 1) za proslavu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja MVEP ne šalje pozivnice obzirom da nije nositelj tog događaja. Zainteresirani predstavnici diplomatskog zbora mogu iskazati interes za sudjelovanje Diplomatskom protokolu, koji im zatim pruži potrebne logističke informacije.

2) Diplomatski zbor najvećim dijelom je predstavljen putem vojnih izaslanika akreditiranih u RH, koji se prijavljuju Ministarstvu obrane RH.

3) Od šefova misija,  godine 2017 predstavljeni su bili Azerbajdžan, Crna Gora, Makedonija. Za ranije godine nemamo podatke.

 S poštovanjem,

 Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

Službenik za informiranje

Ovo je skandal neslućenih razmjera. Dok iz Srbije diljem svijeta šire direktne laži i negiraju agresiju na Hrvatsku, u čemu logično prednjači njihovo ministarstvo vanjskih poslova, dužnosnici našeg ministarstva negiraju svoju nadležnost u informiranju stranih veleposlanstava o istini. Iako u prvoj rečenici odgovora negiraju svoj status nositelja proslave, već u drugoj rečenici potvrđuju da se predstavnici stranih veleposlanstava javljaju njima „ako su zinteresirani“.  Monstruozno je da MVEP RH prepušta slučaju najveći državni blagdan, dok mu vjerodostojnost agresivno narušava zemlja agresor.

Služba diplomatskog protokola pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH (MVEP RH) u opisu svojih zadataka ima  organiziranje nazočnosti predstavnika diplomatskog kora na državnim ceremonijama i protokolarnim manifestacijama.

U suvremenoj diplomaciji, diplomatski protokol je i svojevrsni  inžinjering, koji treba uskladiti rad svih sastavnica logistike te omogućiti željeni publicitet i eksponiranost protokolarnih događaja.

Protokol MVEP je dužan kreirati „proizvod“ koji nije mehanički zbroj događaja već odraz objektivnih interesa zemlje. Stoga bi u predmetnom slučaju,uvažavajući vanjskopolitičke okolnosti, svim veleposlanstvima na njihovim jezicima morao, uz pozivnice, dostaviti opsežne materijale, kako ih ne bi dobivali samo iz Srbije, od Pupovca i sličnih.

Kako bi prekinuli sustav gluhih telefona, prenijeli smo stav MVEP RH svim relevantnim.

Čekamo odgovore.

Ž.M.-Zenga

Građanska Inicijativa Ivo Pilar: Je li hrvatska diplomacija kapitulirala pred velikosrpskim Memorandumom2 SANU?

facebook komentari

Nastavi čitati