Pratite nas

Kultura

Na današnji dan: Rođen Michelangelo – veliki genij duboko pobožne duše

Objavljeno

na

Na današnji dan 6. ožujka 1475. rođen je Michelangelo Buonarroti, veliki umjetnik kasnog srednjeg vijeka; slikar, kipar, arhitekt i pjesnik. On je jedan od najvažnijih i najvećih genija svih vremena, a mnogi za njega govore da je bio genij Božjeg nadahnuća koje je bilo podareno samo manjem broju ljudi.

Snagom duha i nadahnućem Michelangelo je stvarao djela koja su ostala trajni spomen čovječanstvu na veličinu ljudskog duha i njegovih mogućnosti. Bio je stvaratelj nove umjetnosti, slično božanskom stvaranju novoga iz ničega, postavši tako nedostižni uzor generacijama koje su živjele nakon njega.

Firentinski ekscentrik i skrušeni hodočasnik pokajnik

Kao sin uglednih firentinskih patricija, Michelangelo je odmalena upijao duh toga grada koji je u njegovo vrijeme proživljavao svoje zlatno doba.

Suvremenici su ga smatrali ekscentrikom, a pripisuje mu se izjava „križ je pod umjetničkim vidom nešto u čemu umjetnik najbolje može izraziti svoj istinski talent“.

Pred samu smrt, već star i bolestan, kao uvjereni katolik i skrušeni hodočasnik, obilazi i posjećuje sedam čuvenih rimskih hodočasničkih crkava u potrazi za Božjom milošću, oprostom i očišćenjem duše. Rimske crkve obilazio je pješice sa prijateljem Vasarijem, koji je sve vjerno bilježio, a koji je od pape Julija Trećeg dobio dozvolu da stari majstor smije na konju obilaziti crkve. No kako svjedoče zapisi, stari umjetnik je radije nastavio hodočastiti obučen u siromašno hodočasničko odijelo pomiješan sa običnim pobožnim pukom. Isti Vasari u svojim zapisima opisuje razgovor Michelangela i njegova nećaka u kojem ga veliki genij potiče da pronađe nekog siromaha potrebitog pomoći, naglašavajući pritom da se najviše djelima kršćanske ljubavi mogu izmoliti oprosti.

Tu čežnju svoje duše od mladih je dana do duboke starosti najbolje izrazio u svojim djelima od kojih je velika većina religiozne tematike.

Najznačajnija djela

Svod Sikstinske kapele

Mladi umjetnik ga je počeo raditi sa 33 godine. To je golemi rad na svodu kapele, a dovršen je svečano na blagdan Svih svetih 1312. Rad je površine oko 800 m2 i izraz je genija i veličine Michelangela, kao i čežnje njegove duše za Bogom. U njemu je na jedinstven način spojio slikarstvo, kiparstvo i arhitekturu. Na svodu se nalazi čuvena i širom svijeta poznata scena „Stvaranje Adama“.

Posljednji sud

Na zidu glavnog oltara Sikstinske kapele napravljena oltarna freska 23 godine nakon izrade svoda. Tri stotine likova ispunjava prostor zapanjujućom dosljednošću i jasnoćom. Prizorom dominira lik Krista, te Bogorodice koja uvijek predstavlja živu vezu između Krista i čovječanstva. Na ženske crte Posljednjeg suda morao je utjecati lik predivne pjesnikinje Vittorije Colonne, prema kojoj je Michelangelo gajio strastvene osjećaje.

Davidmichelangelo-david-replica-forest-lawn-cemetary-by-dennis-hill-flickr

Remek djelo i jedno od dva najveća kiparska djela Michelangela (uz Pietu), kao i jedno od najpoznatijih umjetničkih djela na svijetu uopće. To je kip mladog izraelskog kralja Davida, Božjeg izabranika, u veličini od preko 5 metara. Michelangelo ga je završio sa 29 godina. Smješten je u Akademskoj galeriji u Firenci, a kopija mu je na jednom od glavnih firentinskih trgova.

Pieta

Skulptura i prvo slavno djelo Michelangela. Predstavlja Mariju koja oplakuje Isusa držeći ga u svom naručju. Michelangelova Marija je mladolika i iznimno ljupka, te sjedeći na Golgoti sa sinom u naručju predstavlja Crkvu kao vrata prema Nebu. Prema jednoj legendi, kada su Michelangela upitali zašto je prikazao Gospu toliko mladu da bi mogla biti Isusovo godište, on je odgovorio kako je Gospina mladost rezultat njezine čistoće i duševne ljepote.

Giorgio Vasari, najveći biograf renesansnih umjetnika, navodi ovo djelo kao: “najljepši mramor u Rimu koji ne može nadmašiti nijedan živući autor (…) utjelovljenje svih mogućnosti i snage koju može imati umjetnost kiparstva”.

Bazilika Svetog Petra u Rimu

Ta jedinstvena crkva u kršćanskom svijetu sagrađena je upravo na mjestu ranokršćanske bazilike i mjestu mučeništva apostola Petra. U njenu gradnju intenzivno je bio uključen i Michelangelo, iako je sam nerado to učinio i pristao tek nakon nagovaranja pape Pavla Trećeg tvrdeći da to čini „samo iz ljubavi prema Bogu i u čast apostola“. Uz mnogobrojne doprinose pri izradbi tlocrta, najvažniji doprinos genijalnog kipara bila je blistava, uza svu veličinu, bestežinski djelujuća kupola iznad glavnog oltara visoka 138 metara. Kupola je dovršena nakon njegove smrti.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Svaki kamen jeca, plače i sinove svoje zove

Objavljeno

na

Objavio

Godine su mnoge prošle
od kad odoh iz svog sela
kad se sjetim tad niz lice
kanu gorka suza vrela.

Mislila sam u tuđini
ja ću ostat ljeto, dva
srce pati, kosa sijedi
prođe mnogo godina.

Često sanjam kako pijem
hladnu vodu sa bunara
ispred kuće nježnim glasom
doziva me majka stara.

Staru izbu i ognjište
i molitve nježne zvuke
na kamenu svakom vidim
svoga oca vrijedne ruke.

I ograde sanjam često
klanac, lozu kraj solara
svakog dana u tuđini
meni fali kuća stara.

Stari orah ispred kuće
jednu tužnu priču piše
u toj kući sada nitko
niti živi, niti diše.

Samo laste svoja gnijezda
savijaju ispod krova
zraka sunca pozdravlja je
kada sviću jutra nova.

Svaki kamen jeca, plače
i sinove svoje zove
da se vrate, zapjevaju
kući staroj pjesme nove.

Ljiljana Tolj / Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

HERCEGOVCI

Objavljeno

na

Objavio

Hercegovina zemlja svjetlosti

Kada pružiš pogled u daljinu
Ili gore prema nebu u visinu
Stavi svoju ruku na srce
I pozdravi drage Hercegovce

To su oni koji čekaju te
Kada pređeš granicu iz tuđine
Oni koji vole te,bez obzira
Od čije si loze

Oj moji dragi Hercegovci
Jeste li još uvijek veliki radnici
Ima li još duhana i smilja
Nije li zar stara loza presušila

Ima li još lijepih djevojaka
I poštenih,mladih momaka
Ili se to sve u grad skrilo
Da slučajno na selu ne bi bilo

Je li živa stara majka
Dal’ još svoga sina traži
Je li otac mi posjedio
I sa svojim bratom pomirio

Sviću li još najljepše zore tu
U mom dragom rodnom kraju
Grije li još zlatno sunce
Miluje li moje drage Hercegovce

Ponekad se svega ovog sjetim
Naviru suze i uspomene
Nema sreće u ovoj tuđini
U Hercegovini je pola mene
Duša mi za domom vene

Stihovi: Marija Glavinić

(Hercegovina zemlja svjetlosti)

facebook komentari

Nastavi čitati