Na današnji dan rođen skladatelj Ivan pl. Zajc

0

Hrvatski skladatelj i dirigent Ivan Zajc koji je puna četiri desetljeća vladao hrvatskom glazbom rodio se na današnji dan 3. kolovoza 1832. u Rijeci.

rijeka_ivan_pl_zajc_bigIvan Dragutin Stjepan Zajc, poznatiji kao Ivan plemeniti Zajc, školovao se u rodnoj Rijeci i na Konzervatoriju u Milanu. Upravo u rodnom gradu je i započeo profesionalnu djelatnost kao učitelj Filharmonijskog instituta.

Prema tadašnjem običaju Zajc je – osim poduke u glazbenoj školi i dirigiranja u kazalištu – bio dužan voditi crkveni zbor, instrumentirati potrebne skladbe za orkestar, jer je orkestar svirao između činova i kod dramskih predstava, te za kazalište prepisivati note i brinuti se za rasvjetu.

Naporan rad nepovoljno se odrazio na Zajčevo zdravlje. Nakon što je prebolio tešku upalu pluća liječnici su mu savjetovali promjenu podneblja. Krajem 1862. isticalo mu je ugovoreno vrijeme službovanja te je Zajc uputio magistratu dopis, da je odlučio krenuti drugamo radi mojih posebnih razloga koji se odnose na moju karijeru, nalazim se potaknut da otkažem službu kao nastavnik glazbe… da ću čim ozdravim, preuzeti ponovo svoju službu sve do gore spomenutog roka 7. studenog 1862.

Zajc je u listopadu 1862. otputovao u Beč. Vjerovao je da će njegova glazba odgovarati ukusu toga grada. I doista, osam bečkih godina, od 1862. do 1870., bilo je u znaku njegovih opernih uspjeha. Premda su Bečom vladale melodije Straussa, Supéa i Millöckera, Zajc se ubrzo afirmirao te su njegova djela vedrog glazbenog kazališta stekla veliku popularnost. Međutim, pod utjecajem biskupa Strossmayera i hrvatskih književnika Šenoe, Markovića, Trnskog i drugih prihvatio je ponudu da u Zagrebu uspostavi operu i postane njezin prvi ravnatelj te preuzme vodstvo škole Hrvatskoga glazbenog zavoda. Uz to je Zajc u Zagrebu razvio golemu stvaralačku aktivnost te je skladao gotovo tisuću opusa. Među njima su opere “Mislav”, “Ban Leget”, “Nikola Šubić Zrinjski”, “Lizinka”, “Pan Tvardovski”, “Zlatka”, “Armida”, “Primorka” i brojne druge, zatim kantate, pjesme i zborovi, koncertna i komorna djela.

Glavno značenje Ivana Zajca za razvoj hrvatske glazbe je u tome što je on, u vrijeme kada je u Hrvatskoj na tom području vladao potpuni zastoj, stvorio hrvatski operni ansambl sa suvremenim repertoarom, i što je svojim učiteljskim djelovanjem pridonio suzbijanju ukorijenjenog diletantizma. Zajc je utro put koji je hrvatsku glazbu doveo na visok umjetnički stupanj.

Rijeka_Ivan_Zajc_monument_2005-08-01

Zajc je 1895. za zasluge na području glazbe imenovan vitezom. Četiri godine kasnije zamolio je  ravnateljstvo da ga zbog starosti oslobodi dužnosti održavanja pokusa i ravnanja koncertima, što je obavljao skoro već 30 godina (… tjelesne sile ne dopuštaju više raditi kao prije… poslie pokusah i koncertah sam sasvim uzrujan, izmučen i bolestan… tim više, što sam podveržan upali plućah – koju sam bolest tečajem svog života pet puta prebolio… – žalio se). U mirovinu je otišao 1908. Jednog jutra u prosincu 1916. potužio se svojoj snahi da se ne osjeća dobro. Ponovo se vratio u krevet, a nekoliko sati poslije umro je u snu.

Dodajmo ovome i jednu zanimljivost. Naime, u vrijeme kad je Zajc bio najaktivniji, bilo je poznato da su on i August Šenoa bili veliki prijatelj. No, manje je poznato kako je to prijateljstvo neslavno završilo zbog nesporazuma. Naime, Zajc je pisao operete koje su Šenoi bile iznimno mrske. Kada je u „Obzoru“ objavljen tekst protiv Zajčevih operetnih ambicija, gospođa Zajc je zaključila da se iza zajedljivog teksta krije Šenoa. Pisac se na tu optužbu uvrijedio i poslao pismo u kojem je, uz ostalo, gospođi Zajc zabranio da o njemu govori „stvari koje samo podao nepoštenjak može učiniti“. Tako je jedno obično salonsko naklapanje raskinulo dugo prijateljstvo. Pisac i skladatelj nisu razgovarali, ako se baš nije moralo, sve do Šenoine smrti.

Laudato.hr/kamenjar.com

facebook komentari