Pratite nas

Na Sveučilištu predstavljena zborka dokumenata o doprinosu dijaspore hrvatskoj neovisnosti

Objavljeno

na

Uloga kanadske dijaspore u borbi za neovisnost Hrvatske

Zbirka dokumenata autora Vladimira Benkovića “Dokumenti iz iseljeništva – Uloga hrvatskih intelektualaca u borbi za slobodnu Hrvatsku” predstavljena je u petak u auli Sveučilišta u Zagrebu i sadrži dokumente o radu AMCA-e Toronto u vrijeme Domovinskog rata i uspostave slobodne Hrvatske. Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor rekao je da su “svojim sustavnim i aktivnim pomaganjem Republici Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata AMCA udruge širom svijeta odigrale važnu ulogu u borbi za njezinu neovisnost”.

Aleksa Bjeliš - Sveučilište u Zagrebu - AMCA Toronto

Dokumenti AMCA TorontoDokumenti AMCA Toronto 02

Inicijativni odbor Almae matris Croatiae alumni sastao se u Torontu 1989., a prvu godišnju skupštinu održao je u ožujku 1990. godine. AMCA Toronto pristupio je i radu Kanadsko-hrvatskog kongresa. Knjige u dva dijela enciklopedijskog formata, na oko 1300 stranica prikazuju rad AMCA Toronto u razdoblju od 10 godina, kao materijalnu, diplomatsku i medijsko-promidžbenu pomoć Hrvatskoj u ratnom i poratnom vremenu, u slijedu prikaza utentičnih dokumenata.

Što je sve učinila AMCA Toronto za uspostavu i priznanje hrvatske države

Nazor je rekao da je riječ o knjizi u kojoj je na gotovo 1280 stranica u 12 poglavlja predstavljena opsežna korespondencija između AMCA-e i tadašnjih ustanova, medija i važnih osoba od 1990. do 1999. godine. “Dokumenti navedeni u ovoj knjizi svjedoče o usrdnom djelovanju hrvatskih intelektualaca, akademskih građana u iseljeništvu okupljenih u AMCA-u, ali i svih ostalih koji su kroz spomenutu ulogu pomagali Hrvatskoj”, rekao je Nazor i dodao da su u prilogu knjige CD-i s cjelokupnim izdanjem časopisa Gaudeamus, u to doba jedinog hrvatskog glasila na engleskom jeziku na sjevernoameričkom kontinentu, kao i korespondencija s New York Timesom koji je u američkom tisku bio i ostao predvodnik u antihrvatskoj promidžbi.

Branko Kunst, osnivač AMACIZ-a, prvog alumni društva na Sveučilištu u Zagrebu rekao je da knjiga pokazuje što je sve učinila AMCA Toronto za uspostavu i priznanje hrvatske države. “Sljedeći važni trenutak AMCA-e bila je skupština koja je održana 2. lipnja 1992. u Zagrebu, dakle nakon što je Hrvatska uspostavljena kao demokratska država i priznata. Tada je u nazočnosti predstavnika AMCE-e iz zemlje i inozemstva napravljen i prihvaćen dogovor oko pristupanja saveza društava bivših studenata. Tu su se objedinila sva društva u jednu organizaciju”, smatra Kunst.

Šunjić: Prioritet je bila obrana Hrvatske

Rektor Sveučilišta u Zagrebu od 1991. do 1998. godine Marijan Šunjić osvrnuo se na dijasporu i njezino djelovanje: “Dijaspora je u to vrijeme imala tri glavna smjera, pri čemu akademski dio čak nije bio prioritetan jer je Hrvatska bila ugrožena. To je bila humanitarna pomoć, vojna pomoć uz posebno sudjelovanje mnogih iseljenika, širenje istine o Hrvatskoj, znači političko-informativno djelovanje”.

Kada je riječ o Sveučilištu, Šunjić smatra da je “naglasak bio na reformi Sveučilišta, nešto manje na materijalnoj pomoći, obnovi, stipendiranju studenata, kadrovskoj pomoći i posredovanju u stvaranju kontakata i suradnji sa stranim sveučilištima”.

Autor i urednik knjige Vladimir Benković objasnio je nazočnima na predstavljanju knjige razloge njezina objavljivanja. “Prvi je razlog da ono što nije napisano ili objavljeno na televiziji, ne postoji. Drugi je razlog to što se zadnjih godina, možda čak i dekade, prema nama koji smo bili u iseljeništvu odnosi jako loše. Barem je to naš dojam i umanjuje se ono što smo mi učinili”.

Benković se osvrnuo na današnju situaciju u Hrvatskoj i djelovanje budućih generacija: “Buduće generacije imat će što raditi, a nadam se da će na neki način ironija situacije da ovaj skup održavamo na Trgu maršala Tita, nekako malo pomaknuti faktore da to promijene. A Hrvatskoj televiziji nadam se da ne će imati u onom što se hrvatski zove primetime jednu takvu emisiju o ljudima koji poriču da smo se mi borili i koji su nam nametnuli embargo na oružje kada smo se trebali braniti”.

Narod.hr

tekst: Ivana Nikolić,

slike: Damir Borovčak

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

19. rujna 1991. Beograd – ‘bacanje cveća’ pred tenkove koji razaraju Vukovar

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 19. rujna 1991. dogodilo se poznato „bacanje cveća pred tenkove“ u Beogradu. Bilo je to prilikom kretanja Prve gardijske oklopne divizije JNA (poznatije kao elitna Titova divizija) prema hrvatskom gradu heroju Vukovaru.

Hrvatski junaci branitelji Vukovara uspjeli su razbiti jednu od najelitnijih oklopnih postrojbi Europe u to vrijeme.

Bio je to samo još jedno od niza „događanja naroda“ u glavnom gradu Srbije Beogradu čiji su građani masovno i učestalo sudjelovali na huškačkim ratnim mitinzima od 1987. nadalje. Tako se stvarala ratna atmosfera i podloga za agresiju na Hrvatsku i druge u cilju ostvarenja opće prihvaćene ideje Velike Srbije.

Tisuće Beograđana je oduševljeno izašlo na ulice pozdraviti tenkove koji su išli na Hrvatsku. Vukovar je razrušen, Hrvati pobijeni ili raseljeni, a slika o cvijeću i oduševljenju Beograđana ostala je u kolektivnoj memoriji hrvatskog naroda.

U to vrijeme razboriti i časni antiratni glasovi u Srbiji i Beogradu su postojali, ali bili su rijetkost kao i danas.

Naime, sličnu huškačku atmosferu pokušava podgrijati i današnje čelništvo Srbije koje je aktivno sudjelovalo u divljačkoj agresiji na Hrvatsku što huškanjem (Vučić), što kao četnički vojnik i agresor (Nikolić), a što kao jedan od najvažnijih političara u Srbiji u to vrijeme (Dačić).

Osim toga ovaj događaj, kao i donji TV prilog, jasno pokazuje da je iz glavnog grada Srbije Beograda kretala ne samo upravljačka i huškačka agresija na Hrvatsku, već da su u toj agresiji sudjelovali i Beograđani i drugi građani susjedne Srbije. To znači da je na djelu bila agresija Srbije na Hrvatsku, a ne građanski rat kao što su hrvatski političari s ljevice, (kvazi)povjesničari i velik dio nevladinih udruga godinama pokušavali sugerirati.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Umag dobio Obalu dr. Franje Tuđmana – prvu u Istri!

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što smo na svibanjskim lokalnim izborima u Istarskoj županiji postigli najbolji rezultat u zadnjih 20 godina i nakon što je predsjednik Županijskog odbora naše stranke dr. Jurica Šiljeg, zahvaljujući rekordnom broju HDZ-ovih mandata, postao predsjednik Gradskog vijeća Umaga, s neskrivenim zadovoljstvom možemo objaviti da je taj grad, kao prvi u Istri, dobio Obalu dr. Franje Tuđmana, javljaju iz HDZ-a.

Avenija grada Vukovara

I ne samo to! Osim što je dosadašnja Nova Obala preimenovana u, vrijedi ponoviti, Obalu dr. Franje Tuđmana, Umag je (umjesto Kolodvorske ulice) dobio i – Aveniju grada Vukovara!

Za promjene naziva glasovalo je 10 od ukupno  17 članova Gradskog vijeća, predvođenih predsjednikom Šiljegom. Ruku „ZA“ digli su vijećnici HDZ-a, SDP- a i Živog zida, dok su IDS-ovci ostali suzdržani.

Umag primjer za cijelu Istru

– Što drugo mogu reći nego da sam – ponosan! Na nužnost da utemeljitelj suvremene hrvatske države i naš prvi predsjednik dr. Tuđman te Grad Heroj dobiju ulice u Umagu apelirao sam još prije nego što smo dogovorili suradnju i formirali većinu u Gradskom vijeću. Zahvaljujem predstavnicima SDP-a i Živog zida što su podržali naš prijedlog. Nadam se da će u ostalim lokalnim jedinicama u Istri slijediti primjer Umaga. Dr. Tuđman i Vukovar to zaslužuju! – za hdz.hr izjavio je dr. Jurica Šiljeg i završio razgovor s geslom istarskih HDZ-ovaca: Ljubimo naš zavičaj Istru – i jedinu nam domovinu Hrvatsku!

facebook komentari

Nastavi čitati