Pratite nas

Hrvatska

NAJČEŠĆA PITANJA – POPIS STANOVNIŠTVA, KUĆANSTAVA I STANOVA U BIH

Objavljeno

na

REPUBLIKA HRVATSKA
Državni ured za Hrvate izvan
Republike Hrvatske

NAJČEŠĆA PITANJA – POPIS STANOVNIŠTVA, KUĆANSTAVA I STANOVA U BIH
1.-15.listopada 2013.

Zašto se moram odazvati Popisu?
Popis je reguliran Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u BiH i obvezan je. Odazivanjem na Popis sudjelujete u kreiranju javnog života u BiH, doprinosite ravnopravnosti i političkom pozicioniranju hrvatskog naroda kao jednog od konstitutivnih naroda u BiH.
Koje su mi dokumenti potrebni za popisivanje?
Prilikom popisa, nije potrebno predočavati nikakav osobni dokument. Potrebno je dati ime i prezime te jedinstveni matični broj – JMBG (za sve osobe koje se popisuje – bez obzira jesu li u vrijeme popisa prisutni ili ne). Ukoliko ne znate ili nemate JMBG, onda možete navesti samo datum rođenja. (Popisivač ne smije tražiti nikakav dokument kojim bi popisivana osoba dokazivala svoj odgovor)
U vrijeme Popisa sam na službenom putu. Može li netko izvršiti popisivanje u moje ime? Jedna (odrasla) osoba može dati podatke za sve članove kućanstva – bez obzira jesu li u vrijeme popisa nazočni u Bosni i Hercegovini ili ne. Dakle, svi oni koji su odsutni iz mjesta stanovanja, mogu svojim obiteljima dostaviti svoje podatke te će biti popisani.
Mora li cijela obitelj biti nazočna tijekom popisivanja?
Kako je već rečeno, jedna odrasla osoba može dati tražene podatke – JMBG ili datum rođenja – za sve članove tog kućanstva. Za maloljetne osobe (djecu) podatke daju roditelji ili skrbnici.
Studiram izvan BiH. Trebam li se odazvati Popisu?
Popisati se mogu i trebaju državljani BiH koji su privremeno u inozemstvu (zbog studija ili posla) jer se i njih tiče budućnost zemlje i hrvatskog naroda u BiH. Važno je istaknuti kako Vam prava koja ostvarujete u drugim državama nitko, nakon Popisa, ne može oduzeti jer se njegovi rezultati koriste jedino u statističke svrhe.
Hoće li moj osobni podaci uzeti u Popisu biti javni. Može li ih netko zloupotrijebiti? Osobni podaci koji se prikupljaju Popisom, podliježu posebnoj zaštiti koja se osigurava u svim fazama realizacije (prikupljanje, kontrola, obrada i objavljivanje rezultata Popisa) – zajamčena je tajnost podataka.
Popisivači i sve druge osobe koje obavljaju poslove u vezi s Popisom dužne su trajno čuvati kao službenu tajnu sve podatke prikupljene od pojedinaca koji se odnose na njihove osobne, obiteljske i imovinske prilike. Zaštita osobnih podataka osigurati će se sukladno Zakonom o zaštiti osobnih podataka i Zakonom o statistici Bosne i Hercegovine.
Imam i hrvatsko i bosanskohercegovačko državljanstvo. No, kad me pitaju što sam po nacionalnosti kažem – Hrvat iz Srednje Bosne. Vjernik sam – kršćanin. Kako da se izjasnim na pitanja 24., 25. I 26.?
Pri popisu u tiskanici (P1) jasno i pojedinačno izjasnite se da ste:
 po nacionalnosti Hrvat (pitanje broj 24.),
 po vjeroispovijesti katolik (pitanje broj 25.)
 da govorite hrvatskim jezikom (pitanje broj 26.)
Vijeće ministara BiH je na 46. sjednici formuliralo pitanja koja se odnose na državljanstvo, etničku pripadnost, vjeru i materinji jezik. Popisivač nema pravo sugerirati odgovor tako da se građani mogu izjasniti onako kako žele. Popisivači će evidentirati sve odgovore, a statističke institucije će im dodijeliti šifre i unijeti u bazu podataka.
Tijekom ratnih stradanja, moji roditelji su izbjegli iz BiH u Republiku Hrvatsku? Iako sam rođen i živim u RH osjećam da je BiH i moja domovina. Mogu li izići na Popis ako imam bosansko-hercegovačko državljanstvo? Naravno. Na Popis mogu
izići i osobe koje imaju BH državljanstvo a ne žive u BiH. Takve osobe same ispunjavaju obrazac P- 1IN (obrazac za inozemstvo se može naći na stranicama www.popis2013.ba) i šalju ga na adresu: Agencija za statistiku BiH, Zelenih beretki 26, Sarajevo BiH najkasnije do 15. listopada 2013.godine.
Živim u RH već 20 godina. U svoje rodno mjesto u BiH se ne mogu vratiti jer nijedna kuća u našem selu nije obnovljena. Trebam li izaći na Popis ili ne? Važno je izići na Popis bez obzira na onemogućen povratak. Popisivanjem obrasca P-1 IN dobit će se podatak o broju izbjeglih i raseljenih osoba ( u ovom slučaju Hrvata) što će također biti relevantna činjenica i podatak za institucije BiH koje će, sukladno tim podacima, kreirati politiku i aktivnosti prema raseljenim i izbjeglim osobama – BH državljanima koji se žele vratiti u svoju domovinu.
Popunjeni obrazac P-1 IN (obrazac za inozemstvo i detaljne upute za popisivanje se može naći na stranicama www.popis2013.ba) se šalje na adresu: Agencija za statistiku BiH, Zelenih beretki 26, Sarajevo BiH najkasnije do 15.listopada 2013.godine. Napominjemo da popunjavanjem ovog obrasca ne ulazite u ukupan broj stanovništva BiH.
Što je Popis? Popis stanovništva najveće je statističko istraživanje jedne države kojim se prikupljaju, obrađuju i objavljuju podaci o stanovništvu, kućanstvima i stanovima. Cilj svakog Popisa je ustanoviti broj stanovnika za cijelu državu, kao i po svim teritorijalnim razinama. Osim broja i prostornog rasporeda, Popis stanovništva osigurava podatke o demografskim, etničkim, obrazovnim, ekonomskim, migracijskim i drugim značajkama stanovnika, kao i o broju kućanstava, obitelji i njihovim značajkama, te podatke o stambenom fondu i njegovim značajkama. Ti su podaci neophodni za provođenje ekonomskih i socijalnih razvojnih politika, te znanstvenih istraživanja, korištenje sredstava iz EU i drugih fondova, kao i druge potrebe građana, što znači da je Popis i najvažniji statistički izvor podataka о stanovništvu jedne države. Prema preporukama Ujedinjenih naroda, popisi stanovništva se provode svakih deset godina. Posljednji popis stanovništva u BiH obavljen je 1991. godine.
Kada se održava popisivanje? Popisivanje stanovništva, kućanstava i stanova, na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, počinje 1. listopada u 9 sati ujutro, a završava 15. listopada 2013. godine u 21 sat.
Koji su instrumenti za prikupljanje podataka? – Popisnica (obrazac P-1) služi za upisivanje podataka o osobi; – Upitnik za kućanstvo i stan (obrazac P-2) služi za upisivanje podataka o kućanstvu, stanu i poljoprivredi; – Kontrolnik (obrazac P-3) služi za evidentiranje svih popisnih jedinica u popisnom krugu.
Kako se vrši popisivanje? Popis će se provesti na tradicionalan način, metodom intervjua, koristeći princip od vrata do vrata. Intervju sa ispitanicima će obaviti popisivači. Način popisivanja je reguliran i definiran Zakonom o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine, Metodologijom za pripremu, organizaciju i provođenje Popisa i Naputkom za popisivače i drugim naputcima Agencije, Federalnog zavoda za statistiku i Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske.
Kada će i kako popisivači popisivati? Ovlašteni popisivači će posjetiti sva kućanstva od vrata do vrata i obavljati intervjue s građanima. Popisivanje će se vršiti svaki dan u vremenu od 09,00 do 21,00 sati i to u nazočnosti najmanje jedne odrasle osobe u kućanstvu. Ako popisivač, u vrijeme popisivanja, ne zatekne u kućanstvu (ili domu) osobe obuhvaćene Popisom, ostavit će im pismenu obavijest o vremenu ponovnog dolaska popisivača ili adresu i broj telefona nadležnog popisnog povjerenstva koje osobe trebaju kontaktirati najkasnije do 15. listopada 2013. godine kako bi se organiziralo njihovo popisivanje.
Na koji način možemo prepoznati popisivače? Popisivači će imati prepoznatljivu iskaznicu i torbu s popisnim materijalima. Prije ulaska u kuću/stan, popisivač je dužan pokazati iskaznicu kojom potvrđuje ovlaštenje i ukratko objasniti cilj posjeta.
Koji je značaj Popisa? Popis će biti prvi pregled ekonomskih i društvenih podataka u Bosni i Hercegovini od 1991. godine, čime će se, na temelju točnih podataka, omogućiti: – planiranje i realizacija privrednih i socijalnih razvojnih politika,
– za znanstvena istraživanja, – za izradu projekata za korištenje sredstava iz IPA fondova, – Popis će biti održan prema najvišim europskim i svjetskim standardima, – podaci će biti i međunarodno usporedivi i priznati.
Gdje se provodi Popis? Popis se provodi na teritoriju cijele Bosne i Hercegovine. Popisom su obuhvaćene sve općine (142). Federacija 79 općina; RS 62 i Brčko distrikt BiH.
Što će sve Popis obuhvatiti, odnosno što i tko će se sve popisivati?
Osobe: – državljani Bosne i Hercegovine s prebivalištem ili boravištem u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to da li su u trenutku Popisa prisutni u Bosni i Hercegovini ili su odsutni iz Bosne i Hercegovine; – strani državljani s dozvolom za stalni ili privremeni boravak u BiH bez obzira da li su u trenutku Popisa u Bosni i Hercegovini ili nisu; – osobe bez državljanstva; – kućanstva; – stanovi i druge stambene jedinice.
Kućanstva: – Kućanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba; – Samačko kućanstvo; – Kolektivno kućanstvo.
Stanovi: – svi stanovi na teritoriju Bosne i Hercegovine, bez obzira da li se koriste za stalno ili povremeno stanovanje (za odmor i rekreaciju, ili u vrijeme sezonskih radova), ili su nenastanjeni, – kao i druge prostorije/objekti koji nisu sagrađeni kao stan, ali se u vrijeme Popisa koriste za stanovanje i – kolektivni stanovi.
Po kojem temelju se definira ukupni broj stanovnika? Za Popis stanovništva 2013. godine u Bosni i Hercegovini primjenjivat će se, sukladno međunarodnim statističkim standardima za definiranje ukupnog stanovništva, koncept uobičajenog mjesta stanovanja (place of usual residence). Dakle, razdoblje od jedne godine i dulje, te namjera prisutnosti/odsutnosti od najmanje jedne godine, temeljni su kriteriji za uključivanje ili isključivanje osoba iz ukupnog stanovništva zemlje, odnosno naselja Popisa.
Tako građani BiH koji žive u inozemstvu dulje od 12 mjeseci neće biti uključeni u ukupni broj stanovnika u Bosni i Hercegovini, jer su, po istom konceptu uključeni u ukupni broj stanovnika države u kojoj žive, odnosno imaju uobičajeno mjesto stanovanja. Oni će biti popisani putem posebnog obrasca za inozemstvo, a prikupljeni podaci bit će obrađeni po svim traženim elementima u obrascu i iskazani u posebnoj bazi podataka.
Tko organizira i provodi Popis u BiH 2013? Popis organiziraju i provode statističke institucije u Bosni i Hercegovini: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku Republike Srpske u suradnji sa ministarstvima i drugim institucijama nadležnim za poslove Popisa.
Članci 20. i 21. Zakona definiraju poslove Agencije i entitetskih zavoda, a članci 32., 33. i 34. nadležnih ministarstava.
Što je pravni temelj Popisa? – Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine, Službeni glasnik Bosne i Hercegovine br. 10/12 od 7.2.2012. godine, i 18/13; Zakona o organizaciji i provođenju Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2013. godine u Republici Srpskoj (Sl. glasnik RS br. 70/12 i 39/13), – Preporuka Ekonomskog povjerenstva UN-a za Europu i Statističkog ureda Europske unije («Recommendations for the 2010 Censuses of Population and Housing), – Uredbe (EC) br. 763/2008 Europskog Parlamenta i Vijeća.
Kada će rezultati biti objavljeni? Agencija za statistiku BiH u suradnji s entitetskim zavodima za statistiku utvrđuju popisne tablice i objavljuju rezultate Popisa.
• Preliminarni rezultati Popisa bit će objavljeni u roku od 90 dana nakon završetka popisivanja. Objavit će se podaci o broju popisanih osoba, stanova i kućanstava, kao i broj kućanstava koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom.

• Rezultati Popisa određeni jedinstvenim programom za obradu podataka objavljivat će se u razdoblju od 1. 7. 2014. do 1. 7. 2016. godine

kučibaba/kamenjar.info

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Obilježena 26. obljetnica osnivanja GS Oružanih snaga RH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ J. Kopi

Svečana akademija povodom obilježavanja 26. obljetnice ustrojavanja Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske (GS OS RH) održana je u velikoj dvorani Doma HV-a “Zvonimir” u Zagrebu, u utorak, 26. rujna 2017. godine.

Središnjoj svečanosti nazočili su izaslanik predsjednice i vrhovne zapovjednice OS RH Kolinde Grabar Kitarović, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, načelnik GS OSRH general zbora Mirko Šundov, predstavnici ustrojbenih cjelina MORH-a i OSRH te brojni gosti i uzvanici, među kojima i bivši načelnici GSOS-a.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević ovom se prilikom zahvalio svim dosadašnjim načelnicima Glavnog stožera i rekao kako je svaki od načelnika u svom vremenu dao zajedno sa svojim timom doprinos u razvoju pobjedničke Hrvatske vojske. “Podizanje kvalitete života i rada naših ljudi naša je trajna zadaća.

Još značajnije bilo je napuštanje koncepta putujuće vojske. Hrvatska vojska mora biti u hrvatskim gradovima, među svojim narodom. Vratili smo Hrvatsku vojsku u Sinj, vraćamo je za manje od mjesec dana u herojski Vukovar.

Nastavljamo s vraćanjem vojske u Ploče, ali i naših Puma u njihov Varaždin”, poručio je Krstičević, zaključivši: “Biti vojnik danas je sve popularnije! Ovih dana primili smo treći uput dragovoljnih ročnika ove godine, i to po prvi put od uvođenja ovog oblika osposobljavanja 2008. godine.

U našim redovima ponosno čuvamo vrijednosti Domovinskog rata, kao trajan podsjetnik na povijesna dostignuća i junake koji su stvarali Hrvatsku. Posebno me raduje kada vidim naše vojnike koji u Hrvatskoj i u inozemstvu pokazuju vrhunsku sposobnost, motiviranost i stručnost u provedbi širokog spektra zahtjevnih zadaća”.

I ovom prigodom ministar Krstičević naglasio je važnost suradnje Ministarstva obrana i Oružanih snaga RH: “Sinergija koju smo ostvarili učvršćuje me u uvjerenju kako ćemo i naredne projekte kojima je cilj jačanje sigurnosti naše Hrvatske provesti na racionalan i efikasan način.

Zato vas pozivam da, kao i svi prethodnici u Glavnom stožeru kroz Domovinski rat do danas, nastavite istom energijom i motivom doprinositi snazi jedine nam domovine Hrvatske!”

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov u svom je obraćanju zahvalio potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Damiru Krstičeviću na iznimnom trudu i podršci, prilikom izrade i donošenja strateških dokumenata, ali i na ukupnoj potpori koju pruža Oružanim snagama. “Biti na čelu Hrvatske vojske koju smo zajednički stvarali u borbi za opstojnost hrvatskoga naroda iznimna je čast i odgovornost. Ponosan sam što sam i ja imenovanjem stao u red dosadašnjih načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske i Oružanih snaga, koji su svaki u svome vremenu dali veliki doprinos razvoju Hrvatske vojske i Oružanih snaga RH.

Oružane snage Republike Hrvatske izrasle su u respektabilnu vojnu silu koja uspješno izvršava sve svoje zadaće, kako u zemlji tako i širom svijeta”.

U izjavi za medije ministar Krstičević se osvrnuo na postignuća MORH-a u prvoj godini mandata te je istaknuo kako je ova Vlada napravila veliki iskorak u pogledu obrane i sigurnosti budućih naraštaja. “Mislim da smo zajedno, timski i u sinergiji, mnogo toga ostvarili i postigli. Nakon šest godina uzastopnog pada, sada imamo povećanje proračuna za  devet posto.

Dakle, u ovoj je godini za Oružane snage izdvojeno 350 milijuna kuna više, a za 2018. godinu očekuje se još 450 milijuna kuna”.

Napominjući da je u prvoj godini mandata ove Vlade, nakon petnaest godina, donijeta i Strategija nacionalne sigurnosti kao temeljni strateški dokument koji je potreban Hrvatskoj,  dodao je i da je započeta uspostava sustava domovinske sigurnost. “Ova je godina posebno posvećena vojniku, dočasniku i časniku. Mnogo je projekata u funkciji kvalitete života”, poručio je Krstičević, istaknuvši pritom važnost očuvanja vrijednosti Domovinskog rata koje Ministarstvo obrane i Oružane snage provode na razne načine kao što su imenovanje dvorana prema zaslužnim pojedincima i proslavljenim gardijskim brigadama te povratak vojske u Sinj, Vukovar, Varaždin i Ploče.

Posebno je istaknuo ulogu i doprinos Oružanih snaga u pomoći civilnom stanovništvu, napose u borbi protiv požara i poplava, zaključivši kako je hrvatski vojnik uvijek bio i bit će uz svoj narod, spreman brzo reagirati i pomoći kad god to zatreba.

Središnji događaj Svečane akademije bilo je uručenje odlikovanja, promaknuća,  pohvala i nagrada pripadnicima OS RH. Predsjednica RH i vrhovna zapovjednica OS RH Kolinda Grabar-Kitarović promaknula je u viši čin ukupno 137 časnica i časnika iz Ministarstva obrane i Oružanih snaga te pohvalila šest djelatnica i djelatnika.

Načelnik Glavnog stožera OSRH promaknuo je 136 dočasnica i dočasnika, a pohvalio i nagradio 31 djelatnicu i djelatnika. Zamjenik načelnika Glavnog stožera nagradio je i pohvalio deset, dok je direktor Glavnog stožera pohvalio i nagradio dvoje pripadnika Oružanih snaga. Ministar obrane ukupno je pohvalio i nagradio osam djelatnica i djelatnika.

Povodom obilježavanja 26. obljetnice GS OS RH u jutarnjim je satima izaslanstvo MORH-a i OSRH-a predvođeno zamjenikom načelnika Glavnog stožera general-pukovnikom Dragom Matanovićem položilo vijenac na grobu preminulog bivšeg načelnika GS OS RH stožernog generala Janka Bobetka na gradskom groblju u Sisku.

Na zagrebačkom groblju Mirogoj izaslanstvo MORH-a i OSRH-a, koje je predvodio načelnik GS OS-a general zbora Mirko Šundov, položilo je vijence na grobovima preminulih bivših načelnika GS OS RH, stožernog generala Martina Špegelja i stožernog generala Zvonimira Červenka.

Uoči Svečane akademije u kapelici “Sv. Ivana Pavla II” služena je sveta misa, koju je predvodio vojni kapelan Marko Medo, a u sklopu svečanosti održan je i prigodan glazbeni program u kojem su nastupili Orkestar OS RH i Klapa Hrvatske ratne mornarice “Sveti Juraj” te solistica Barbara Suhodolčan.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska biskupska konferencija: Ne podržavamo Istanbulsku konvenciju

Objavljeno

na

Objavio

Iz ureda Hrvatske biskupske konferencije priopćeno je da su tijekom ovotjednog plenarnog zasjedanja biskupi razgovarali i o rezultatima javne rasprave o Istanbulskoj konvenciji.

Biskupi, kako se navodi, podupiru zakone koji štite žene i obitelji, ali ne podržavaju konvenciju jer smatraju da ona implementira i rodnu ideologiju.

Pozivaju sve odgovorne i javne djelatnike da, kako kažu, “ne podlegnu zavodljivim, nejasnim i upitnim ponudama po kojima se nekad izglasavaju zakoni”.

“Crkva se zauzima za slobodu pojedinaca i naroda i ne prihvaća nikakvu kolonizaciju koja bi zadirala u antropologiju na kojoj stvaramo i izgrađujemo svoj identitet.

Biskupi pozivaju sve odgovorne i javne djelatnike u društvu da ne podlegnu zavodljivim, nejasnim i upitnim ponudama po kojima se ponekad izglasavaju zakoni.

Europa, kao i Hrvatska, stoljećima je imala svoju filozofiju, antropologiju i etiku na koju se oslanjala politika i društveno djelovanje”, stoji u priopćenju s 55. plenarnog zasjedanja Sabora HBK.

Karolina Vidović Krišto za Kamenjar: Tri su ključna aspekta zašto je Istanbulska konvencija neprihvatljiva

facebook komentari

Nastavi čitati