Najsiromašniji u eurozoni ne žele financirati Grčku

0
“Nitko u Europi ne želi davati novac Grčkoj”, rekao je predsjednik slovačke lijeve vlade, dodajući da bi mu bilo “nemoguće rastumačiti javnosti da ‘siromašna’ Slovačka mora subvencionirati Grčku”.
Bivše komunističke zemlje koje su u eurozonu ušle po cijenu dugogodišnjih mjera štednje i bolnih reforma, nemaju puno simpatija za prezaduženu Grčku napominjući čak da bi eurozona mogla bez teškoća preživjeti “grexit”, izlazak Grčke iz eurozone.

Grčka vlada je u četvrtak poslala zahtjev za produljenje dogovora o financijskoj pomoći koji bi se trebao proučiti na sastanku euroskupine u petak u Bruxellesu.

U razgovoru za Financial Times, predsjednik slovačke vlade Robert Fico glatko je odbio mogućnost bilo kakve daljnje pomoći njegove zemlje Grčkoj, rekavši da bi “mirno” prihvatio mogući izlazak Grčke iz eurozone (grexit).

“Nitko u Europi ne želi davati novac Grčkoj”, rekao je predsjednik slovačke lijeve vlade, dodajući da bi mu bilo “nemoguće rastumačiti javnosti da ‘siromašna’ Slovačka mora subvencionirati Grčku”.

“Reći ljudima da moramo davati novac Grcima uz takve plaće i mirovine? To je nemoguće. Nemoguće”, istaknuo je.

Slovačka, zemlja s 5,4 milijuna stanovnika, članica eurozone od 2009., još je u lipnju 2012. zaprijetila da će zatražiti izlazak Grčke iz eurozone ne bude li provodila mjere štednje u zamjenu za međunarodnu pomoć koja je tu zemlju spasila od stečaja.

Estonija, baltička zemlja s 1,3 milijuna stanovnika, misli da izlazak Grčke iz eurozone ne bi znatnije utjecao na europsku valutu koja je u boljoj formi nego na početku grčke dužničke krize.

“Eurozona je sigurno stabilnija i snažnija nego prije pet godina pa mogućnost izlaska jedne članice ne bi trebala imati veći utjecaj” na nju, rekla je estonska ministrica financija Maris Lauri.

Estonija, bivša sovjetska republika, ušla je u eurozonu 2011., prije Latvije (2014.) i Litve (u siječnju 2015.). Estonija, koju je kriza pogodila 2008. i 2009., uspjela se oporaviti zahvaljujući neviđenim mjerama štednje. Tri baltičke zemlje trenutačno ostvaruju gospodarski rast od 3 posto.

Latvijski ministar financija Janis Reirs drži da se “suradnja s Grčkom može temeljiti samo na postojećem programu financijske pomoći uz jasne uvjete”.

Samo “temeljite strukturne reforme” mogu spasiti Grčku, ocjenjuje pak Andris Strazds, ekonomist u latvijskoj središnjoj banci.

“Grčka vlada se ponaša kao direktor neuspješnog socijalističkog poduzeća, tražeći ublažavanje proračunskih obveza”, rekao je za AFP.

To mišljenje dijeli i litavski premijer Andrius Kubilius koji se u 2009. odrekao 25 posto svoje plaće.

“Politika štednje je jedino rješenje za nas i ne vidim zašto je Grci ne bi provodili”, rekao je za AFP upozorivši da je grčki “populizam” opasan za Europu.

[ad id=”40551″]

facebook komentari