Pratite nas

Najviše zgrnuo HNS, umirovljenicima 400 kuna, Kerumu ni lipe

Objavljeno

na

Bitno manje knjižili su SDP i HDZ, skromnih 400 kuna dobio je Hreljin HSU, a Kerumovom HGS-u donatori nisu dali ni kune

Dubrovnik, 07.06.2014 - U sklopu seminara Tima HNS-a odrzana konferencija za medijeOko 1,2 milijuna kuna u prvih šest mjeseci ove godine donirali su hrvatski građani i tvrtke glavnim političkim strankama, pokazuju polugodišnja stranačka izvješća o donacijama.

Gotovo polovica tog iznosa sjela je na račun HNS-a, bitno manje knjižili su SDP i HDZ, skromnih 400 kuna dobio je Hreljin HSU, a Kerumovom HGS-u donatori nisu dali ni kune.

U proteklih pola godine HNS-u su donatori uplatili 583.000 kuna, no glavnina tog novca došla je od HNS-ovaca iz državne izvršne i zakonodavne vlasti.

 Tako su s po 30.000 kuna političko djelovanje svoje stranke poduprli Vesna Pusić, Anka Mrak Taritaš, Ivan Vrdoljak, Srećko Ferenčak, saborski zastupnici Boris Blažeković, Nada Turina Đurić, Ivica Mandić itd.

Dio HNS-ovih zastupnika stranci je uplatio po 15.000 kuna, a zastupnik Petar Baranović, koji je nedavno napustio HNS, na stranački je račun uplatio 20.000 kuna.

Za svoj politički rad SDP je od donatora dobio nešto manje od 154.000 kuna, a petinu tog iznosa, 30.000 kuna stranci je donirao Neven Mimica.

Glavnina SDP-ovih donatora su pojedinci, tek u tri slučaja radi se o tvrtkama koje su stranci ukupno donirale 2.200 kuna.

Od viđenijih SDP-ovaca na popisu donatora su Gordana Sobol (1.700 kuna), Peđa Grbin (1.953 kune), te Nenad Stazić koji je u tri navrata uplatio po 1.000 kuna.

ORaH je od donatora dobio 134.000 kuna, u gotovo jednakim iznosima od pojednaca i tvrtki, odnosno obrta.

HDZ je od 32 donatora uknjižio 131.000 kuna, pojedinačne donacije ne prelaze 10.000 kuna, a među donatorima nema zvučnijih političkih imena.

Šest istarskih tvrtki IDS-u je doniralo nešto manje od 73.000 kuna – 60.000 u novcu, ostatak u proizvodima.

Hrvatski laburisti od donatora su dobili oko 70.000 kuna, a gotovo polovicu iznosa, točnije 30.000 kuna, uplatio im je jedan Zagrepčanin.

Viđeniji Laburisti, poput bivšeg predsjednika Dragutina Lesara i saborskih zastupnika, na stranački su račun u nekoliko navrata uplaćivali po 500 kuna.

HDSSB je od 231 donatora inkasirao 83.500 kuna, donacije pojedinaca ne prelaze 1.000 kuna, izuzetak su donacije jednog Osječanina i jednog Kutinca koji su HDSSB-u donirali 1.100 odnosno 3.000 kuna.

Mršavih 400 kuna u pola godine od donatora je uknjižila Hrvatska stranka umirovljenika (HSU), no ima i onih kojima za politički rad donatori nisu dali ni kunu.

Takvi su Kerumova Hrvatska građanska stranka (HGS), te nezavisni saborski zastupnik Ivan Grubišić.

Sve parlamentarne stranke ispunile su obvezu i do 15. srpnja objavile izvješća o donacijama, kažu u Državnom izbornom povjerenstvu (DIP).

Obvezu su ispunili i svi nezavisni saborski zastupnici, kao i neke stranke koje nemaju zastupnika u Hrvatskom saboru, primjerice HSLS i Nacionalni forum Nikice Gabrića, ističe potpredsjednica DIP-a Zdravka Čufar Šarić.

Liberali su od donatora dobili 8.000 kuna, a Gabrićev Nacionalni forum 240.000 kuna – 50.000 kuna donirala je Specijalna bolnica Svjetlost, po 25.000 kuna Euroherc osiguranje i Jadransko osiguranje, sam Gabrić uplatio je 10.000 kuna.

Koje izvanparlamentarne stranke nisu ispunile svoju obvezu, DIP će pokušati utvrditi ovih dana.

Treba nam neko vrijeme da sve pregledamo, ne možemo sve utvrditi u jedan dan, kaže Čufar Šarić i podsjeća da je rok za objavu izvješća bio do ponoći, 15. srpnja, a u Hrvatskoj je registrirana 141 politička stranka.

Potpredsjednica DIP-a napominje da treba vidjeti i kako se s tom obvezom nosilo oko 860 nezavisnih lokalnih vijećnika.

Dio njih izvješća o donacijama objavio je na vlastitim web stranicama, dio na stranicama lokalnih jednica u kojima politički djeluju, što traži određeno vrijeme za pregledavanje, kaže Čufar Šarić.

Za zaboravljive političke subjekte utješno je da su kazne samo administrative prirode, radi se o uglavnom o uskratama naknada, i to samo dok ne objave tražena izvješća.

Sve političke stranke, nezavisni zastupnici i nezavisni lokalni vijećnici imali su obvezu objaviti izvješća o donacijama koje su primili od 1. siječnja do 30. lipnja.

Ta ih se obveza tiče i ako donacije nisu primili – tada su bili dužni na svojim web stranicama objaviti da nisu dobili ništa.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

21. rujna 1991. – “Obadva! Oba su pala!” – riječi koje su obilježile Domovinski rat

Objavljeno

na

Objavio

‘Obadva, obadva, oba su pala!’

Kada se Filip Gaćina 21. rujna 1991. godine glasno zaderao ‘Obadva! Oba su pala’, nije ni slutio koliki će odjek njegov glas ostaviti u glavama brojnih Hrvata, kojima se nakon toga vratila nada da se mogu oduprijeti srpskoj agresiji.

Mnogi ni ne znaju da je Zečevo, malo mjesto između Rogoznice i Vodica, poprište jedne od najpoznatijih scena iz Domovinskog rata.

Naime, upravo je tamo 21. rujna 1991. godine, u trenucima kad se činilo da se Hrvatska neće moći oduprijeti srpskoj agresiji, Filip Gaćina povikao “Obadva, obadva! Oba su pala!”

Rušenje srpskih ratnih aviona kamerom je zabilježio snimatelj amater Ivica Bilan, a snimka je postala moralna vodilja za brojne hrvatske dragovoljce i vojnike.

Kultna snimka koja je isti dan prikazana na HRT-u, izazvala je opće oduševljenje i euforiju, te predstavlja svojevrsnu prekretnicu Domovinskog rata kao jedna od prvih značajnih pobjeda nad tehnički znatno nadmoćnijim neprijateljem.

Uzvik koji je Filipu Gaćini zauvjek donio legendarni status danas ima posebno mjesto u sjećanju hrvatskog naroda, a snimka je jedan od najvažnijih prizora iz tih vremena, koji zorno svjedoče o hrabrosti hrvatskih branitelja.

Filip je preživio cijeli Domovinski rat, da bi 19. rujna 1998. godine. poginuo u miru prilikom razminiravanja terena od eksplozivnih sredstava kao zaposlenik postrojbe za razminiravanje “Mungos”.

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Mladen Pavković: Ne dozvolimo da se izruguju na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje!

Objavljeno

na

Jednodnevna manifestacija s nazivom Europska noć kazališta ove će se godine, osim u Hrvatskoj, održati i u desetak drugih država.

U tome, na prvi pogled,  nema ništa sporno, osim što je planirano da se u mnogim gradovima i mjestima Hrvatske čitav dan kazališne predstave održavaju 18. studenoga, dakle na Dan sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, simbola obrane naše Domovine.

Dakle, dok će se mnogi prisjećati najtežih dana tijekom hrvatskog obrambenog Domovinskog rata, obilaziti grobove, paliti svijeće i odavati počast nevino stradalim Hrvatima, u većini kazališnih i inih dvorana ljudi će se zabavljati uz neke od kazališnih predstava, među kojima će kao i svake godine biti i onih čiji su autori srbijanski pisci. Na taj dan, kako je predviđeno, mnoge dvorane se neće moći ni iznajmiti za eventualne svečane akademije posvećene Vukovaru i Škabrnji, jer su već rezervirane za – tzv. Noć kazališta.

Odaziv za ovu manifestaciju je već sada iznimno dobar, a čitav program trebao bi biti poznat početkom listopada. Tako bi se vrlo lako moglo dogoditi da toga dana na tv-programima i drugim „velikim“ medijima (s obzirom i na to kakve sve tamo urednike imaju) da mnogobrojne predstave dobiju više prostora nego još jedna tužna obljetnica u Hrvata, o kojoj se i inače piše i govori samo 18., 19. i 20. studenoga!

Srbija i Crna Gora, kako smo saznali, neće odustati od Noći kazališta 18.studenog, već su navodno dale naputak svima kojih se to tiče da toga dana igraju samo „vedre i smiješne“ predstave, jer „kad je bal nek je bal“!

Četnička rock grupa „Riblja čorba“ 18. studenoga u Ljubljani (Slovenija) priprema veliki koncert u čast i slavu „oslobođenja Vukovara“, odnosno 40. obljetnice njihova rada.

Stoga, Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata91. (UHBDR91.), traži od Narodnog sveučilišta Dubrava, organizatora ove manifestacije, a poglavito od Ministarstva kulture (pokrovitelja) i Ministarstva hrvatskih branitelja, te od svih Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, kao i vlasnika dvorana, da ne dozvole da se na Dane sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje  održi ova manifestacija, tim prije što ima i drugih dana kada se to može ostvariti.

Međunarodna zajednica nije ništa uradila da se zaustavi krvoproliće u Vukovaru i Škabrnji,  pa odakle onda nama „pravo“ da baš na dane najveće tuge i ponosa organiziramo „dane veselja“, kako su si to oni zamislili?

Mladen Pavković

facebook komentari

Nastavi čitati