Pratite nas

Najave

Nakon 72 godine održava se vjerski obred Hrvatske pravoslavne crkve

Objavljeno

na

U petak 6. siječnja u 12 sati, Hrvatska pravoslavna crkva i Projekt Velebit organiziraju javni obred ‘Veliko posvećivanje vode povodom blagdana Bogojavljanje’, odnosno Sveta tri kralja, na Cvjetnom trgu. Obred će se održati u trgovačkom centru ‘Centar Cvjetni’ u prizemlju.

Voda posvećena tim povodom čuva se u crkvi cijelu godinu. Tradicija u većini pravoslavnih crkava pa tako i u Hrvatskoj pravoslavnoj crkvi nalaže da se to posebno posvećivanje vode održava na otvorenom, u rijeci, jezeru ili moru. U takvim prilikama svećenik baca drveni križ u vodu, a pri tom se puno ljudi baca u vodu kako bi uhvatili križ. Ovom prilikom će obred biti prilagođen uvjetima i ambijentu gdje će se održati. Ovo je ujedno i prvi javni obred Hrvatske pravoslavne crkve u centru Zagrebu nakon 72 godine.

Hrvatska pravoslavna crkva i Projekt Velebit, pozivaju sve kršćane, Hrvate pravoslavne i katoličke vjeroispovijesti, ali i sve ljude dobre volje da nam se pridruže u ovom jedinstvenom trenutku povratka hrvatskog pravoslavlja tamo gdje mu je i povijesno mjesto, u središte hrvatske metropole.

Ideja Hrvatske pravoslavne crkve nije nastala u doba Nezavisne Države Hrvatske, nego svoje početke bilježi u 19. stoljeću, kad je u Hrvatskoj, u narodu i među mnogim njegovim uglednicima, bilo mnoštvo pravoslavnih Hrvata, kako onih kojima su oba roditelja bili pravoslavci, tako i onih kojima je jedan od roditelja bio pravoslavne vjere.

Da nebi išli u nabrajanje stotina imena prominentnih Hrvata, dovoljno će biti spomenuti Oca Domovine Antu Starčevića, čija je majka bila pravoslavka a bio je čelnik pravaškog pokreta u Hrvatskoj; zatim književnika i pravaša Augusta Harambašića; pjesnika Petra Preradovića; prvog intendanta HNK-a Stjepana Miletića, i Nikolu Kokotovića, velikog borca protiv velikosrpstva i izjednačvanja pravoslavlja sa srpstvom.

Nakon Rakovačke bune (1871.) u kojoj je incidentno sudjelovao veliki broj Hrvata pravoslavaca, Ban Khuen Hedervary potiče poistovjećivanje srpstva i pravoslavlja, kako bi ugušio hrvatski otpor.

Srbizacija, najprije neslavenskih Vlaha a zatim i etničkih Hrvata pravoslavne vjere, pozdravila je i podržala SPC a mnogi srpski znanstveni, politički i kulturni djelatnici su po Hrvatskoj utjecali na pretakanje hrvatskog pravoslavlja u srpsko. Među njima najistaknutiji su bili Vuk Karadžić, Dositej Obradović i Jovan Cvijić. Proces posrbljavanja novčano je potpomagala Kneževina Srbija.

Događalo se to u isto vrijeme kad je Austrija Vojvodini Srpskoj, predala u posjed hrvatski Srijem a rusko-srpskim spletkama se nastojalo kroz svetosavsko pravoslavlje posrbiti hrvatske krajeve u Bosni.

Najveći borac protiv tog procesa srbizacije hrvatskog življa i preotimanja hrvatskog prostora bio je Eugen Kvaternik.

Antun Radić je napisao (Objavljeno u Sabranim djelima) da “pravoslavni Grk ima svoju grčku Crkvu, pravoslavni Rus ima svoju rusku, pravoslavni Srbljin ima svoju srbsku, a pravoslavni Hrvat – on nema svoje Crkve, nego mora u – srbsku!”

Predak generala JNA, Veljka Kadijevića, Jovo Kadijević, pripadnik hajdučke skupine Andrijice Šimića, nije se osjećao Srbinom, nego “Rvatom rišćanske vire”.

Posao srbizacije hrvatskih pravoslavaca praktično je završen u Kraljevini Jugoslaviji, kad se, ako je vjerovati srpskim statistikama, od 6 milijuna stanovnika kasnije uspostavljene NDH, 30% izjasnilo Srbima.

Konačno je u veljači 1942., u Hrvatskom državnom saboru, najavljeno osnivanje Hrvatske pravoslavne crkve, uz objašnjenje da crkvena organizacija koja nije internacionalna nego je nacionalna, u hrvatskoj mora biti hrvatska. Tako je u lipnju 1942., u pravoslavnoj Crkvi Svetog Preobraženja u Zagrebu, za poglavara Hrvatske pravoslavne crkve, kao mitropolit ustoličen bivši Novomoskovski mitropolit Germogen.

Godine 1945., komunistička velikosrpska vlast je ukinula HPC, poubijala njene svećenike pa i samog Germogena i vratila Hrvatsku pod jurisdikciju Srpske pravoslavne crkve, gdje se nalazi i danas, 72 godine nakon što je Hrvatska pravoslavna crkva ukinuta i 25 godina otkako je uspostavljenja Republika Hrvatska kao samostalna država.

Jedan od pobornika za uspostavu Hrvatske pravoslavne crkve je bio i kardinal Alojzije Stepinac, kojega se danas ne može bez srpske privole proglasiti svecem, jednako kao što se ne može, očito bez srpske privole, isposlovati priznanje Hrvatske pravoslavne crkve u Hrvatskoj.

Zato 6. siječnja 2017., u 12 sati, svi koji se osjećate hrvatskim pravoslavcima i svi drugi koji podržavate priznanje HPC, dođite na Cvjetni trg i demokratskim pravom svoje izravne prisutnosti, iskažite svoju volju da u hrvatskoj samostalnoj državi, Hrvatska pravoslavna crkva mora biti priznata i izjednačena sa svim drugim već priznatim vjerama, jer ako jedna vjera nije internacionalna, nego je nacionalna, onda ta u Hrvatskoj mora biti hrvatska.

Za Projekt Velebit: Dinko Dedić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

Predstavljanje knjige ‘Ja sam 6387’ političkog zatvorenika Davida Rojnice

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatsko društvo političkih zatvorenika Splitsko-dalmatinske županije i Hrvatska udruga Benedikt, u suradnji s Pravnim fakultetom Sveučilišta u Splitu, pozivaju na predstavljanje knjige „Ja sam 6387“ autora Jakoslava Davida Rojnice, koje će se održati u srijedu, 11. listopada 2017., s početkom u 19 sati u dvorani Pravnog fakulteta u Splitu, Domovinskog rata 8.

Rojnica piše o svom zatvaranju, istrazi, zatvorskoj bolnici i Golom otoku. Zatvoren je 25. svibnja 1978. godine i osuđen 1. studenoga na tri godine. U tim godinama prolazio je vrlo, vrlo loše. Osim batina pri isljeđivanju, u bolnici ga dr. Košuljanović liječi elektrošokom. Sudac ga osuđuje na temelju iskaza dvaju svjedoka da im je jedanput dao nekoliko brojeva lista „Nova Hrvatska“, a jednome knjigu Ive Rojnice koju je taj svjedok (prema izjavi) samo pogledao. Gladuje danima i ne želi svjedočiti ništa što bi nekoga moglo stajati zatvora.

Nakon Golog otoka i godine dana slobode, mora u JNA pa piše i o tim danima. Nedugo nakon povratka iz vojske, ženi se i opisuje stresnu situaciju kod poroda kad njegova žena dolazi u smrtnu opasnost, a težak porod ostavlja posljedice na Josipa, njegovo drugo dijete. David je građanin drugog reda sve do rata za slobodu svoje domovine.

Opisuje doprinos svog brata u ratu i nakon rata. Brat Stipe je od prvog dana u redovima specijalne policije i dva puta ranjen, jedva izvlači živu glavu.

Već gotovo dvadeset godina Rojnica je zbog nefunkcioniranja pravosuđa u financijskim poteškoćama jer je izostala realizacija pravedne sudske presude. O svemu što je prošao piše u svojoj knjizi.

Narod.hr

facebook komentari

Nastavi čitati