Pratite nas

Nakon AU i YU BiH može funkcionirati samo u EU

Objavljeno

na

Na Dan žena došlo je do političkog zatišja pred novu buru. Neki su 8. ožujka proslavili udarnički 9. Ožujskim, to jest „Žujom“, pivom s nadimkom. No, sve što je lijepo kratko traje, stiže triježnjenje sa stanjem u Ukrajini i BiH. Mnogi se čudom čude tome što je Putin nominiran za Nobelovu nagradu za mir.

[dropcap]T[/dropcap]a nije Putin Churchill pa da dobije Nobela za književnost. Oni koji nominiraju Putina za nagradu izumitelja dinamita vode se logikom ravnoteže: ako je ima američki predsjednik Obama, treba je dobiti i ruski. Nobelovu nagradu obojici, ili kako bi ponegdje u BiH rekli: Nobela obama! Neki analitičari tvrde kako bi tvrdi stav Rusije prema Ukrajini mogao omekšati ruski stav spram Balkana. Jer je ukrajinska košulja bliža Rusiji od balkanskog prsluka. Pa joj puca prsluk za Balkan. U isto vrijeme u Kongresu i Senatu SAD-a u proceduri je rezolucija o imenovanju izaslanika američkog predsjednika za Balkan.

Dr. Ivo Lučić smatra kako su za BiH jednako opasni i separatizam RS-a i pokušaji unitarizacije za što se zauzimaju bošnjački nacionalisti. BiH zbog tih težnji ima manje izgleda za opstanak nego što ga je imala Juga. Dr. Lučić zaključuje da je rješenje u ulasku BiH u EU. Dakle, BiH nakon TU (Turske) i AU (Austro-Ugarske) i dvije YU (Jugoslavije) može opstati samo u – EU!

U Švicarskoj i Belgiji kantoni, odnosno regije dobivaju sve veću autonomiju. Inače bi se pojavio separatizam. Bruxelles to shvaća, ali kako pojasniti zagovornicima centralizma koji BiH iz uzavrelog bosanskog lonca guraju u centrifugu. Republika Srpska za sada je prevelik zalogaj pa nastoje hrvatsko-bošnjačku Federaciju pretvoriti u svoju republiku, zalažući se za ukidanje županija – kantona jer su jamstvo konstitutivnosti bh. Hrvata. To obrazlažu potrebom racionalizacije i nude rješenje bez racija. Hrvatske stranke imaju niz racionalnih rješenja kad je o racionalizaciji države triju naroda riječ: tri entiteta, Federacija iz dva ili tri dijela i – mirna Bosna. Stipe Mesić ima rješenja koja bi stvorila još veće probleme. Bh. Hrvati bili bi dodatno obespravljeni, a koliko su do sada obespravljivani opisao je Mato Tadić u knjizi “Ustavni položaj Hrvata od Washingtonskog sporazuma do danas“.

Ovakva neodrživa BiH ne drži vodu, a izmišljanje tople vode u bosanskom loncu više nema nikakva smisla. Vratio se bh. građanin iz dijaspore i kad je dobro sagledao situaciju, kazao je:

– Izgleda da je nostalgija bolji izbor!

Hoće li se naći bolji izbor nakon jesenskih izbora, pitanje je SAD, EU, Turske i Rusije, ali i Hrvatske i Srbije, potpisnica Daytona, a sada i – Ukrajine! Možda i referenduma Katalonaca i Škota. Hrvatski političari u BiH i Hrvatske nemaju više povijesno pravo na još jednu hrvatsku šutnju. Netko reče da je šutnja zlato koje se dobije ispiranjem – mozga!

Ovakva BiH gospodarski nazaduje, socijalna slika sve je tamnija. Plaće i mirovine gube trku s cijenama pa jedan građanin reče:

– E, moj Tesla, kad bi znao što nam rade sa strujom!

Pa je sve više slučajeva sličnih nezgodnoj zgodi s Mujom i sinčićem koji piše domaću zadaću. Mujo se izležava na dvosjedu za troje i pijucka uvozno pivo, a sinčić ga upita:

– Tata, što je riječ nema u rečenica „U kući nema piva“?

Mujo mućnu glavom i zaključi:

– Sine, to je prava katastrofa!

Bh. vlak za Europu još vrluda i vijuga bh. tunelima i vijaduktima, dimi, zastajkuje i lupeta. Haso pita Muju zašto kotači vlaka toliko klapaju, a Mujo mu objasni:

– Kotači su u obliku kruga, a površina kruga dobije se kad se r (polupromjer) digne na kvadrat i pomnoži s brojem Pi (3, 14). Broj Pi je konstanta i možemo ga zanemariti pa ti onda ostaje polupromjer na kvadrat. Kad se okreće, kvadrat mora klapati!

Muji je s lupanjem bh. vlaka koji klapa u Europu sve potpuno jasno, ali nejasno mu je nešto drugo. U vodu je bacao cigle i čudi se:

– Ovo nema nikakve logike, cigle su u obliku kvadrata, a u vodi se pojavljuju krugovi – čudi se Mujo.

Kad je došao doma, Fata mu se obrati:

– Imam za tebe lošu i dobru vijest. Loša je da sam slupala auto!

Znatiželjni Mujo reče:

– Da čujem dobru vijest.

– Dobro sam ga slupala – objasni Fata.

FranoVukoja/Vl

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Božinović smijenio sve Ostojićeve i Orepićeve načelnike policije

Objavljeno

na

Objavio

Od 1. siječnja sljedeće godine policajac početnik ne bi smio imati plaću manju od 5000 kuna, a cilj je da što prije ta plaća dosegne prosječnu plaću u gospodarstvu.

Najavio je to jučer Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, na konferenciji za novinare koju je održao nakon sastanka s predstavnicima triju reprezentativnih sindikata “isprovociranog” priopćenjem četvrtog sindikata o katastrofalnom stanju opremljenosti policajaca odorama.

Najviše bi povećanje plaće trebali osjetiti policajci koji su svaki dan na cesti i koji su na “prvoj liniji”, njih ukupno 5883, ali i interventni policajci, kao i specijalci te njihovi neposredni rukovoditelji, piše Jutarnji List

Zbog manjkavosti i sporih nabava već je i smijenio neke od odgovornih i odlučio da se u narednih mjesec dana policajcima mora osigurati zimska obuća, za dio njih jakne odgovarajuće nadolazećim vremenskim uvjetima. Provedena analiza pokazala je da od 2014. godine nije bila provedena nabava zbog blokade prigovora i žalbi, a u narednih mjesec dana to bi se trebalo riješiti. Policajci bi trebali dobiti više od 4000 vodonepropusnih i vjetronepropusnih jakni, što nije dovoljno, ali će barem privremeno “zakrpati” nedostatke, a u igri su dva domaća proizvođača, od ukupno četiri ponuđača opreme koja su se javila na natječaj.

Predstavnici sindikata izrazili su zadovoljstvo najavljenim mjerama za povećanje plaća i standarda policajaca te razumijevanjem za njihove probleme nove garniture u MUP-u, a Dubravko Jagić, šef najvećeg sindikata, rekao je da je policajac “ogledalo države” pa da ga država treba i adekvatno opremiti i platiti.

Do kraja godine policajci će se voziti u 900 novih obilježenih, 1400 civilnih vozila, 180 kombija i 400 motora, a dobit će i 110 kompleta za snimanje razgovora kao priprema za preuzimanje posla po novom ZKP-u.

Znakovito je da nitko od načelnika imenovanih u vrijeme SDP-ove vlasti i HDZ-ove koalicije s Mostom, osim onih načelnika prethodno naslijeđenih od HDZ-a, nije ostao na funkciji, unatoč nekim lobiranjima. SDP je bio naslijedio u vrijeme HDZ-a imenovane načelnike policije Marka Rašića u Sisku, Jakoba Bukvića u Bjelovaru i Ivicu Kostanića u Šibeniku. Kostanić i dalje ostaje u Šibeniku, Jakob Bukvić opet se vraća u Bjelovar nakon što ga je Ostojić “poslao” u Krapinu, a Rašić će voditi najveću policijsku upravu u državi – PU zagrebačku. Ali zato se u vrijeme SDP-a “degradirani” pa i istraživani kadrovi, za koje sumnje nikad ni s čim nisu bile potkrijepljene, vraćaju na načelničke pozicije. Alen Klabot, bivši šef specijalaca koji je smijenjen nakon što je na obljetnici ATJ Lučko predao prijavak predsjednici, dolazi na mjesto načelnika PU istarske. A upravo mu je zloupotreba policijskih bljeskalica i odore na svadbi kćeri na području Istre bio krimen zbog kojeg je sa zadrškom smijenjen nakon proslave u Lučkom i čak disciplinski kažnjen.

Darko Car nakon dolaska SDP-a prvo je smijenjen s čelnog mjesta zadarske policije, a potom i s načelničkog mjesta aerodromske policije na Plesu jer je Zoran Milanović pobjesnio zato što je Josip Klemm preuzeo glavnu ulogu u dočeku generala nakon povratka iz Haaga, smatrajući za to odgovornim policiju. I Josip Ćelić bio je na meti internih istraga zbog imovine i degradiran na Policijsku akademiju u vrijeme SDP-ove vlasti i sada se vraća na mjesto čelnog čovjeka PU karlovačke. Na staru poziciju vraćen je i bivši šef riječkih specijalaca Tomislav Dizdar, koji je također bio degradiran tijekom SDP-ove vlasti. I na čelo PU dubrovačko-neretvanske imenovan je Ivan Pavličević unatoč činjenici da je i njega istraživala unutarnja kontrola zbog “curenja informacija”.

Dubravko Novak, koji je do dolaska SDP-a bio šef Karamarkova kabineta, ali je od 89-ih u MUP-u, a bio je na niz dužnosti u MUP-u i policiji i koji je bio i predsjednik povjerenstva za imenovanje, novi je načelnik Policijske akademije. Na mjesto načelnika PU Zadarske imenovan je Anton Dražina, koji je također bio čelni čovjek te uprave, piše Jutarnji List

Tko će voditi policijske uprave u idućih pet godina?

Zagrebačku policiju u idućih pet godina vodit će Marko Rašić koji je bio načelnik sisačko-moslavačke policije kojega će danas predstaviti glavni ravnatelj policije Nikola Milina, dok će ostale načelnike u njihovim policijskim upravama predstavljati zamjenici i pomoćnici glavnog ravnatelja.

Policijskom upravom osječko-baranjskom rukovodit će Ladislav Bece, policijsku upravu vukovarsko-srijemsku vodit će Fabijan Kapular, virovitičko-podravsku Siniša Knežević, a brodsko-posavsku policijsku upravu Antun Valić.

U varaždinsku policijsku upravu dolazi Predrag Benčić, međimursku preuzima Ivan Sokač koji je ranije bio načelnik u međimurskoj policiji, a u krapinsko-zagorsku Darko Car koji je prije dvadeset godina bio načelnik u toj upravi.

Dubrovačko-neretvansku policiju vodit će Ivan Pavličević, u Policijskoj upravi šibensko-kninskoj ostaje Ivica Kostanić,  dok zadarsku policiju preuzima Anton Dražina koji je prije nekoliko godina također bio načelnik u toj upravi.

Tomislav Dizdar preuzima primorsko-goransku policiju, Alen Klabot iz specijalne policije dolazi na mjesto načelnika istarske policije, a Josip Ćelić odlazi na mjesto načelnika karlovačke policije u kojoj je i ranije bio načelnik.

Načelnikom Policijske uprave ličko-senjske imenovan je Josip Biljan, koji je bio voditelj Prihvatnog centra za strance, dok je načelnikom sisačko-moslavačke policije imenovan Luka Pešut koji je bio šef prometne policije u zagrebačkoj policiji.

U bjelovarsko-bilogorsku policiju dolazi Jakob Bukvić, dosadašnji načelnik krapinsko-zagorske policije i ranije bjelovarske, dok je načelnikom koprivničko-križevačke imenovan Vjekoslav Štimac.

U splitsko-dalmatinskoj policiji ostaje načelnik Slobodan Marendić koji je na tu dužnost imenovan prošle godine, dok načelniku požeško-slavonske Dario Dasović policije mandat ističe iduće godine.

Najveći broj kandidata, njih 12, prijavilo se za mjesto načelnika krapinsko-zagorske policije, dok se 11 kandidata prijavilo za čelno mjesto u karlovačkoj i osječko-baranjskoj. Najmanji broj kandidata prijavio se u dubrovačkoj policiji, njih trojica te u šibenskoj policiji, njih četvorica.

Nakon provedenog postupka po internom oglasu, tijekom kojeg je povjerenstvo provelo testiranje i razgovor sa svim kandidatima koji su ispunjavali uvjete, izvješće o provedenom postupku s rang listama po pojedinim radnim mjestima dostavljeno je glavnom ravnatelju policije koji je ministru unutarnjih poslova predložio imenovanje načelnika policijskih uprava i to nakon što je zatraži mišljenje županijske skupštine odnosno skupštine Grada Zagreba.

Dosadašnjim načelnicima policijskih uprava petogodišnji mandat istekao je 19. rujna, a na rješenje o imenovanju kandidati koji nisu izabrani imaju pravo žalbe. (H)

facebook komentari

Nastavi čitati

U potrazi za Istinom

“Vlada RS Krajine” postoji i danas. Podupire je Republika Srbija. Hrvatska šuti

Objavljeno

na

Vjerovali ili ne, redovna sjednica “skupštine Republike Srpske Krajine (RSK) u progonstvu”, održana  je u Beogradu 17. prosinca 2016.  O njihovu radu stidljivo ali konstantno izvještavaju srpski mediji.  Sjednicu ne bi mogli održati da ih ne podupire srbijanska vlast. U Hrvatskoj o tome ni riječi.

Markovine se tome raduju pa nemaju potrebu pisati o slučaju, Pupovcima je takva pojava ionako sastavni dio dugoročnog plana, stoga šute.

Hrvatska službena politika glumi indoletnog mužeka – ne bi se štela mešati. Politiku glavnih TV kuća u Hrvatskoj odavno vode Maje i Aleksandri  koji vole preskočiti ovakove teme.

Tijekom veljače 2017., u Beogradu je svečano predstavljeno monumentalno (ne)djelo  Ratka Ličine, prijeratnog zastupnika u Hrvatskom Saboru. Zbornik je sastavljen od 10 tomova i više od 7000 stranica. Ime (ne)djela je slikovito:

„Republika Srpska Krajina – državna dokumenta“ 

Projekt je financijski, organizacijski i logistički obilato pomogla Republika Srbija.  Na predstavljanju je govorio i predstavnik Instituta za suvremenu povijest Republike Srbije (Institut za savremenu historiju Srbije), prof. Nikola Žutić. Profesor je pohvalio doprinos  zbornika za rasvjetljavanje svih srpskih agresija, koje nazivaju ratom „zapadnih srpskih zemalja.“

U međuvremenu se, opet u  Beogradu, potiho sastaje, radi, piše međunarodnoj zajednici, pa čak i Hrvatskoj predsjednicivlada RSK u progonstvu. Hrvatska prešućuje i ovaj izravni udar i prijetnju nacionalnoj sigurnosti, dok iz Republike Srbije pljušte optužbe, povijesne krivotvorine i direktno posezanje za hrvatskim teritorijem.

Predstavnici vlade RSK koju podržava Republika Srbija, otvoreno prijete Hrvatskoj, javno izjavljujući da su oni političko tijelo, kojemu je cilj očuvati državni kontinuitet do nekog povoljnog geopolitičkog trenutka. Vjeruju pri tome da će to biti podpomognuto „ruskom braćom.“

Ratko Ličina, član u Hrvatskoj zabranjene SDS, koju je naslijedila Pupovčeva SDSS-a,  ministar u vladi RS Krajine u progonstvu, po dobrom bizanstkom običaju slika velikosrpsku stvarnost, te izjavljuje da je iz Hrvatske “proterano 800 000 Srba.

Popis stanovništva iz 1981., nasuprot njegovim tvrdnjama bilježi  531 532 stanovnika srpske narodnosti u Hrvatskoj. Ovaj primjer svjedoči kakvim se bjesomučnim lažima služe danas, kad se svaka informacija može provjeriti u kratkom roku. Što su sve lagali u vremenima kad je protok i dostupnost informacija bila u rukama njihovih snaga, a bez današnje tehnološke razine, može se samo pretpostaviti.

Nadasve su zanimljive formulacije koje mnogi povezani s radom ovih institucija koriste pri opisu Hrvatske. Ratko Ličina poentira: „….ovo je trajni spomenik najzapadnijoj srpskoj državi.“

Eto nešto malo sličica iz susjedstva za sve one koji tvrde kako je velikosrpska prošlost davno umrla. Dok u Srbiji intenzivno rade na realizaciji ciljeva postavljenih u Memorandumu 2 SANU, dok Dodik otvoreno najavljuje kapitalizaciju „historijskog prelaska preko Drine“, dok u Beogradu opstoji i djeluje antihrvatsko, terorističko, agresivno tijelo, mi trošimo silnu energiju u natjecanju tko će više podilaziti Pupovcu i njegovu jedva prikrivenom velikosrpstvu.

Ž.M.-Zenga/Kamenjar.com

facebook komentari

Nastavi čitati