Pratite nas

Iz Svijeta

Nakon divljanja migranata bugarski premijer naredio masovnu deportaciju (VIDEO)

Objavljeno

na

Bijesni bugarski premijer u petak je naredio državnim službama da započnu s masovnom deportacijom stotina imigranata koji su u divljačkom pohodu uništili logor u kojem su boravili. prenosi Tribun

Premijer Boiko Borisov izjavio je kako će svi migranti uključeni u divljanje i nasilni sukob s policijom biti „privedeni pravdi“ tako što će biti deportirani natrag u njihove matične zemlje.

Interventna policija morala je ući u logor koristeći vodene topove i gumene metke kako bi uspostavila red u logoru na granici s Turskom, pri čemu su ozlijeđena 24 policajca. prenosi tribun

Fotografije i video snimke s poprišta događanja prikazuju maskirane muške imigrante koji su zapalili dio logora. Većina ih potječe iz Afganistana, zemlje za koju se pokazalo da je očigledno sigurna za boravak.

Svjedoci navode kako je mjesto divljanja izgledalo kao ratna zona, nakon što su podivljali imigranti porazbijali prozore, prevrtali kontejere za smeće, bacali kamenje i palili vatre.

Oni koji ne budu deportirani natrag na Bliski istok biti će raseljeni po drugim imigrantskim logorima diljem zemlje, u pokušaju da se organizira novo divljanje.

Borisov je u bijesu izjavio: „Vrlo sam zabrinut. Vidite da tamo niti jedan prozor nije ostao čitav. Ljudi koji počine takva djela vandalizma biti će privedeni pravdi.

„Temeljeno na dogovoru između EU i Afganistana, mi smo zatražili avion kako bi počeli s deportacijom ljudi početkom prosinca. Što se tiče ostalih, svi koji su se ponašali brutalno te remetili javni red i mir biti će preseljeni u zatvorene logore.“ prenosi tribun

Više od 400 imigranata bilo je zatvoreno u jednom dijelu logora nakon što su se obližnjim mjestom proširile glasine kako mnogi od njih imaju ozbiljne i vrlo zarazne kožne bolesti. Sveukupno, u tom logoru boravi preko 3000 imigranata, što ga ujedno čini i najvećim u Bugarskoj.

Dužnosnici su zatvorili logor dok se ne provedu detaljna medicinska ispitivanja, iako su liječnici naknadno objavili kako razina bolesti u logoru nije toliko velika.

Međutim, stanovnici obližnjeg mjesta Harmanli inzistiraju na trajnom zatvaranju logora, tvrdeći da imigranti redovito dolaze u grad i kradu od tamošnjih mještana.

Rusi Stoev, jedan od mještana, izjavio je: „Ovaj logor mora biti zatvoren. Trebate vidjeti kako je ondje tijekom vikenda. Oni hodaju okolo u velikim skupinama i uzimaju voće i povrće s tržnice bez da ga plaćaju.“

Gotovo svi imigranti u logoru žele otići dalje prema zapadnim i bogatim zemljama Europe, poput Njemačke ili Švedske, gdje žele ostvariti profit na račun socijalne pomoći, što ih svrstava u skupinu ekonomskih imigranata, a ne osoba kojima je život ugrožen bilo čime u njihovim zemljama.

Predstavnici imigranata zahtijevaju da se imigrante pusti kroz Srbiju, koja bi im bila slijedeća točka na putu prema Hrvatskoj ili Mađarskoj, te dalje prema zapadnim zemljama.

Bugarska je zemlja koja je postavila ogradu uzduž svoje granice s Turskom, te je pojačala kontrole granice kako bi odbila imigrante u pokušaju ulaska u zemlju.

Dužnosnici navode da je oko 17.000 imigranata pritvoreno u prvih 10 mjeseci ove godine, što je pad za više od 35 posto u odnosu na 2015.

Unatoč ovom padu, bugarski nacionalisti zahtijevaju potpuno i trenutno zatvaranje svih prihvatnih centara za imigrante, te njihovu deportaciju u Tursku ili u matične zemlje.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Predsjednik Vlade: Želimo da naši partneri Hrvatsku percipiraju kao odgovornu članicu UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Prvog dana boravka u New Yorku, tijekom kojeg će sudjelovati na 72. zasjedanju Opće skupštine UN-a, hrvatsko izaslanstvo predvođeno predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem susrelo se s predstavnicima hrvatske zajednice.

Tom prilikom predsjednik vlade istaknuo je da je važan dio politike Vlade održavati kontakte kroz Središnji državni ured za Hrvate izvan RH te se u tu svrhu rade programi koji novim generacijama hrvatskih ljudi diljem svijeta mogu približiti što je Hrvatska danas i koje su njezine vrijednosti 2017. godine.

„Svatko od vas pomaže Hrvatskoj u gospodarskom, političkom, stručnom, znanstvenom, pravnom i medijskom smislu što je osobito važno u SAD-u, ključnoj svjetskoj sili, glavnoj zemlji koja određuje brojne smjernice međunarodnih odnosa i globalne politike“, kazao je predsjednik Vlade Plenković, dodavši da će se dolazak hrvatskih izaslanstava na Opću skupštinu UN-a uvijek iskoristiti za kontakt s hrvatskom dijasporom u SAD-u.

Republika Hrvatske ove godine obilježava 25. obljetnicu članstva u UN-u te je  predsjednik Vlade Plenković podsjetio na govor prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana na dan kada je Hrvatske primljena u ovu svjetsku organizaciju.

„Tih četvrt stoljeća ojačalo je hrvatske institucije i demokraciju“, kazao je predsjednik Vlade, dodavši da smo ostvarili sve ključne nacionalne zadaće: integraciju u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji.

Očekuje da će sljedećih nekoliko dana sa šefovima vlada i država koji se okupljaju u New Yorku razgovarati o brojnim gospodarskim i socijalnim izazovima, kao i izazovima koje pratimo na globalnoj sceni – od problema terorizma, migracija, siromaštva, razvojnih pitanja te participacije Hrvatske u jačanju sigurnosti diljem svijeta.

„Odgovorna smo članica UN-a, odgovorna smo članica međunarodne zajednice. Želimo da nas kao takve naši partneri i prijatelji percipiraju“, kazao je predsjednik Vlade Plenković.

„Republika Hrvatska snažno podupire nastojanja novog glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa u reformi organizacije UN-a“, odgovorio je predsjednik Vlade na novinarsko pitanje, dodavši da bi govor predsjednika Donalda Trumpa trebao pokazati kako njegova administracija i on osobno vide multilateralizam danas te kako se prilagodio funkcioniranju međunarodnih odnosa.

„Očekujem da će nam govor otkrili glavne konture američke vanjske politike koja bitno utječe na sve ostale“, zaključio je premijer Plenković.

Tijekom današnjeg dana hrvatsko izaslanstvo nazočit će otvaranju opće rasprave na 72. zasjedanju Opće skupštine UN-a, a očekuje ih i nekoliko bilateralnih susreta.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Američki ministar obrane najavio mogućnost vojne intervencije prema Sj. Koreji

Objavljeno

na

Objavio

Američki ministar obrane Jim Mattis izjavio je kako postoji mogućnost vojnih intervencija prema Sjevernoj Koreji, koje bi mogle poštedjeti glavni grad Južne Koreje Seul od brutalnog protunapada, ali je odbio reći o čemu se radi i uključuje li to uporabu smrtonosne sile.

Seul je u dometu vojske Sjeverne Koreje, za koje se vjeruje da, osim nuklearnog i konvencionalnog oružja, ima i značajan kemijski i biološki arsenal.

Bilo kakav sukob na korejskom poluotoku lako bi mogao rezultirati krvoprolićem koje nije viđeno od Korejskog rata (1950.-1953.), u kojem je živote izgubilo više od 50.000 Amerikanaca i milijuni Koreanaca, a sukob je završio oružanom intervencijom a ne mirovnim sporazumom.

Unatoč uzavreloj retorici u SAD-u i Sjevernoj Koreji, dosad nije bilo pozicioniranja američkih vojnih snaga koje bi upućivalo na neposredni vojni sukob. Mattis je izjavio kako vjeruje u diplomaciju i sankcije kojima se vrši pritisak na Pyongyang.

Donald Trump: Sjeverna Koreja ne reagira na dijalog, razumije samo jednu stvar

facebook komentari

Nastavi čitati