Pratite nas

Iz Svijeta

Nakon napada u Berlinu pooštravaju se njemački sigurnosni zakoni

Objavljeno

na

Njemačka vlada je u utorak najavila pooštravanje sigurnosnih mjera protiv osoba ocijenjenih opasnima, nakon džihadističkog napada u prosincu u Berlinu, među kojima su obvezno nošenje elektroničke narukvice ili ubrzano izbacivanje tražitelja azila kojima su molbe odbijene.

Berlin je također potvrdio da želi izvršiti pritisak na zemlje koje odbijaju preuzeti kandidate kojima je odbijena molba za azil, tako da im smanji ili ukine pomoć za razvoj, rekli su ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maiziere i ministar pravosuđa Heiko Maas na konferenciji za novinare u Berlinu.

“Želimo poduzeti sve kako se Amrijev slučaj ne bi ponovio”, rekao je Maas, dok su propusti u slučaju mladog Tunišanina Anisa Amrija, napadača kamionom s Božićnog sajma u prosincu, izazvali rasprave u Njemačkoj.

“Uz te mjere i sigurnosne zakone koji se pripremaju, želimo povisiti razinu sigurnosti i poslati jaki znak našim državljanima”, rekao je de Maiziere.

Nošenje elektroničke narukvice bi moglo biti određeno brojnim osobama koje su ocijenjene potencijalno opasnima, posebice onima koji izalaze iz zatvora nakon presuda za terorizam.

Određivanje pritvora će biti jednostavnije dok čekaju izbacivanje iz zemlje, za strance koji su ocijenjeni opasnima za nacionalnu sigurnost ili čija je molba za azil odbijena.
Onima kojima je odbijena molbe za azil, a njihove domovine ih odbiju primiti u roku o tri mjeseca, bit će određen pritvor.

Tuniškom napadaču 19. prosinca na Božićnom sajmu, kada je ubijeno 12 osoba, već je u lipnju 2016. odbijena molba za azil.

Njemačke vlasti ga nisu mogle izbaciti jer je Tunis dugo osporavao da je Amri njihov državljanin.
Tražitelji azila koji koriste više identiteta za registriranje će biti kažnjeni i bit će obvezni boraviti na strogo ograničenom području.

Anis Amri je koristio 14 različiti identiteta tijekom boravka u Njemačkoj od ljeta 2015. kako bi primao različite socijalne pomoći i za prikrivanje tragova dok ga je pratila obavještajna služba.

Prema podacima njemačkih objavještajnih služba, 548 islamista koji žive ili su živjeli u Njemačkoj danas predstavljaju prijetnju za sigurnost.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar u pismu Plenkoviću predložio osnivanje povjerenstva za demarkaciju granice

Objavljeno

na

Objavio

U pismu što ga je u ponedjeljak uputio hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću slovenski premijer Miro Cerar predložio je dogovor o osnivanju zajedničkog povjerenstva koje bi se bavilo određivanjem granične crte temeljem arbitražne presude koju Hrvatska ne priznaje, prenosi u srijedu Slovenska tiskovna agencija STA.

To povjerenstvo bi “u skladu s definiranom granicom započelo proces demarkacije granične crte, a bude li potrebno proučilo i praktična rješenja, ondje gdje bi to bilo potrebno”, stoji u Cerarovu pismu, navodi STA koja je pismo dobila na uvid.

Slovenski premijer u pismu se zalaže za obnovu dijaloga, na način da se obje strane koncentriraju na provedbu arbitražne presude na kopnenom dijelu granice, kako ju je odredila arbitraža.

Što se tiče granice na moru, Cerar u pismu navodi da su je arbitri precizno odredili, koordinacije su poznate, što omogućuje “neposrednu provedbu” presude.

Unatoč tome, Cerar u svojoj poruci navodi da je potreban i razgovor o provedbi presude u onom dijelu koji se se odnosi na ono što se u presudi na engleskom naziva “junction area”. Riječ je o koridoru, svojevrsnoj morskoj “spojnici” kojom bi preko hrvatskih voda Slovenija imala pravo slobodne plovidbe, preleta i polaganja kabela prema otvorenom moru u Jadranu.

Premijer Andrej Plenković, podnoseći u srijedu Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu i govoreći o odnosima sa Slovenijom rekao je da je njegov poziv slovenskom premijeru na nastavak dijaloga o svim otvorenim pitanjima i dalje otvoren.

Ponovio je kako Hrvatsku odluka arbitražnog suda ne obvezuje i da je neće primijeniti. Slovenskog premijera Miru Cerara pozvao je u Zagreb. “Dvije smo susjedne i prijateljske zemlje, dovoljno zrele da otvorena pitanja riješimo sami”, zaključio je premijer.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

200.000 Katalonaca na ulicama zbog uhićenja nezavisnih aktivista

Objavljeno

na

Objavio

Oko 200 tisuća Katalonaca preplavilo je u utorak regionalni glavni grad Barcelonu zahtijevajući oslobađanje dvojice nezavisnih aktivista uhićenih dan ranije pod optužbom za poticanje na pobunu.

Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici dviju vodećih separatističkih skupina Assemblea Nacional Catalana (ANC) i Omnium Cultural, zadržani su u pritvoru bez mogućnosti plaćanja jamčevine, pod istragom za poticanje na pobunu organiziranjem prosvjeda 20. i 21. rujna zbog akcije španjolske policije usmjerene protiv katalonskih separatista.

Zagovornici katalonskog samoodređenja izašli su na ulice zahtijevajući njihovo oslobađanje. Nosili su svijeće i transparente s natpisima “Sloboda političkim zatvorenicima” i “Europo, pomozi nam”, te uzvikivali slogane poput “Niste sami” i “Van španjolskoj pravdi”.

Glasnogovornik katalonske separatističke vlade u utorak je izjavio kako uhićenja pokazuju španjolske institucije u gorem svjetlu nego za vrijeme diktatorskog Frankova režima.

“Ono što frankistički Sud javnog ćudoređa nije nikada učinio uspijeva njegovom sudskom nasljedniku 21. stoljeća”, kazao je glasnogovornik i ministar u katalonskoj vladi Jordi Turull nakon sastanka kabineta regionalne vlade u Barceloni.

Točno u podne na tisuće je ljudi u Barceloni prestalo s radom i izašlo na ulice zahtijevajući oslobađanje pritvorenika.

Uoči večernjih prosvjeda, Turull je najavio sudjelovanje regionalnih ministara ali ne i katalonskog čelnika Carlesa Puigdemonta, te pozvao sudionike na miran protest.

Dužnosnici španjolske vlade ustraju u tome da su uvjeti pritvora zakoniti i odobreni od strane nezavisnog suca, bez političkih pritisaka. “Tu ne možemo govoriti o političkim zatvorenicima, već o političarima koji su zatvorenici”, rekao je u Madridu ministar pravosuđa Rafael Catala.

Zadržavanje Sancheza i Cuixarta u pritvoru moglo bi, međutim, dovesti do eskalacije sukoba koji je dosad bio uglavnom miran, ali koji već poprima obrise najozbiljnije političke krize u Španjolskoj od neuspjelog državnog udara 1981.

Premijer Mariano Rajoy dao je Puigdemontu rok do četvrtka da opozove proglašenje nezavisnosti ili se suoči s aktivacijom članka 155. španjolskog ustava koji bi Madridu omogućio stavljanje pod kontrolu katalonske vlade i raspuštanje tamošnjeg parlamenta, te upotrebu sile u provođenju zakona.

facebook komentari

Nastavi čitati