Pratite nas

Hrvatska

Nakon zaplotnjačke podrške Josipoviću, Mesić treba zatvoriti ured

Objavljeno

na

Kako politički analitičari komentiraju činjenicu da odavno bivši predsjednik Stjepan Mesić o našem trošku radi što hoće, putuje gdje hoće i prima koga hoće i pri tome nikome ne odgovara, premda njegov ured godišnje troši gotovo milijun kuna poreznih obveznika, upitali smo dvojicu bivših predsjedničkih kandidata, a ujedno i poznatih političkih analitičara.

”Mislim da je odavno došlo vrijeme da se promijeni taj zakon i da Mesić, nakon što je i njegov nasljednik postao bivši, iseli iz Ureda bivšeg predsjednika u Grškovićevoj ulici. To je velik i nepotreban trošak za Hrvatsku. Kada mu je otišao Gadafi, Mesić je izgubio prijatelja preko kojega je htio igrati ulogu u vanjskoj politici. To je svakako nešto što bi trebalo ukinuti, tim više što je Josipović odbio koristiti taj ured. Za to mu treba odati priznanje, baš kao što ga je trebalo kritizirati zbog brojnih loših poteza. Kada bi Mesić držao do svog ugleda on bi, nakon što je i njegov nasljednik odbio sličan ured, trebao otići u mirovinu. Smanjujemo primanja stopostotnih invalida, smanjujemo plaće jer Hrvatska mora štedjeti, a ovdje gdje ne treba trošimo skoro milijun kuna za nešto što nema svrhu i što ne postoji nigdje u svijetu. Zato taj ured treba što prije ukinuti”, smatra politolog, bivši predsjednički kandidat i bivši potpredsjednik ratne Vlade dr. Zdravko Tomac.

Letica: To je koruptivni zakon, smislili ga Mesić i Sanader

Slično razmišlja i dr. Slaven Letica, koji je još prije deset godina javno govorio da bivši predsjednik ne treba imati svoj ured o trošku poreznih obveznika.

”Nakon zaplotnjačke podrške predsjedničkom kandidatu Ivi Josipoviću, minimum pristojnosti nalaže da bivši predsjednik Mesić odstupi i zatvori svoj ured. Cijeli taj zakon, koji mu je omogućio da i nakon završetka dva predsjednička mandata ima velebni ured i nekoliko zaposlenika na raspolaganju, je koruptivni zakon. Donesen je još 2004. godine, a produkt je dogovora Mesića i Sanadera. Imao je samo koruptivnu funkciju i to govorim već deset godina”, naglašava Letica.

Valja ovdje istaknuti da je čak i drugi bivši predsjednik, dr. Ivo Josipović, u svojim javnim nastupima od prije tri godine također, doduše vrlo plaho i nedorečeno, naznačio da Hrvatskoj nije potreban skupi Ured bivšeg predsjednika.

I Josipović stidljivo govorio o apsurdnosti Ureda bivšeg predsjednika

”Danas je apsolutno legitimno upitati se ima li bilo koji trošak, pa i onaj Ureda bivšeg predsjednika, opravdanje u funkcionalnosti”, izjavio je krajem siječnja 2012. predsjednik Ivo Josipović, na što je Mesić tada oštro reagirao napadom na Josipovića i tvrdnjom da njegov ured ima smisla.

Josipović je, da podsjetimo, izjavio kako on po završetku svog mandata neće trebati imati vlastiti ured, dodajući kako Ured bivšeg predsjednika ima smisla samo ako od ‘bivšeg predsjednika očekujemo nešto’.

”Ono što je istina, bez obzira što se to predsjedniku Mesiću ne dopada, jest to da danas nema niti jednog propisa koji bi uredio koje su to zadaće, koja su očekivanja društva od bivšeg predsjednika i mislim da je to možda pogrešno. Ako se to promijeni možda ću i ja drugačije misliti nego što to danas mislim”,  objasnio je prije tri godine Josipović.

Podsjetio je da je Mesić u više navrata isticao da kao bivši predsjednik ima određene zadaće pa je nabrojao predavanja, gostovanja, putovanja…

”Sve je to lijepo, no iskreno govoreći to su sada privatne aktivnosti, pri čemu naravno da on na neki način predstavlja sliku jednog dijela političke scene u Hrvatskoj. Međutim, kada bi to imalo tretman službenih i državničkih aktivnosti to bi trebalo negdje predvidjeti, a drugo trebalo bi predvidjeti i mehanizam usklađivanja stavova sa onima koji su na izborima dobili legitimitet da vode državu. Tada ne bi bilo, uz sve one dobre stvari koje je radio, onih koje baš i nisu bile u interesu Hrvatske poput podrške Gadafiju”, upozorio je Josipović prije tri godine.

No, svi gore pobrojani argumenti nisu bili dovoljni da se ”Ured predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti”, do danas ukine.

[ad id=”40551″]

Potpišite peticiju: Tražimo ukidanje Ureda bivšeg Predsjednika RH

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Plenković: Sada se vidi da Vlada nije štitila Ivicu Todorića (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Ja sam zadnjih pet i pol mjeseci zajedno sa svim ostalim članovima Vlade koliko se ja sjećam od brojnih političkih aktera i komentatora bio optuživan da štitimo jednog čovjeka, da želimo prebaciti na porezne obveznike dug jedne privatne kompanije.

Sad odjedanput izgleda da te optužbe nisu točne.

Ne ulazeći u komentare gospodina Todorića, ono što ja imam reći jest da je naš jedini interes bio zaštiti interes hrvatskog gospodarstva. U tome smo uspjeli zahvaljujući zakonu koji smo donijeli, zahvaljujući mjerama koje su poduzete. Ne samo da su održana radna mjesta, nego je osigurana i opskrba Hrvatske u najuspješnijoj turističkoj sezoni. Dakle, temeljni cilj smo ostvarili.Nije bilo domino efekta, kazao je premijer Andrej Plenković u subotu na zagrebačkom Jarunu.

– Mi smo vlada koja poštuje pravnu državu. Ne miješamo se u pravosudna tijela i to je ono što našu stranku čini drugačijom – dodao je.

Na upit je li bilo pritiska na Ivicu Todorića da potpiše lex Agrokor, kako on to tvrdi u svojem novom blogu, kazao je da nije te da je jasno da je zakon donesen u skladu s Ustavom RH.

– Znate da su odredbe zakona bile takve da su se mogle aktivirati kada je to kompanija željela i nije bilo pritiska od strane Vlade. Naša pozicija je bila da restrukturiranje ima transformacijski učinak na hrvatsko gospodarstvo, mi smo otvoreni da se sve istraži. Jasno je da je zakon donesen u skladu s Ustavom RH. Ja znam što Vlada radi i kojim se načelima vodimo – kazao je.

Mislim da izjave koje kruže ovih dana po medijima pokazuju odvojenost jednog čovjeka od stvarnosti. Što se tiče trenutka i dana kada su gospodin Todorić i uprava Agrokora potpisali zahtjev za pokretanje izvanredne uprave, nije bilo nikakvih pritisaka, barem od strane moje ili od strane Vlade, koliko je meni poznato. A ono što bih željela istaknuti je da je taj zahtjev potpisala cijela uprava Agrokora, rekla je ministrica Dalić.

Podsjetila je da je Todorić još uvijek  upisan kao vlasnik društva Agrokor u Središnjem  klirinškom depozitarnom društvu (SKDD). On je i dalje upisan kao vlasnik i stoga kao vlasnik može u svakome trenutku doći sa sredstvima i ponuditi vjerovnicima da im isplati 40,2 milijarde kuna duga, kolika danas zanamo da je ta brojka, kazala je i ponovila da će konačnu brojku pokazati skoro revizorsko izvješće.

Na novinarski upit zašto se ona spominje u priopćenju, Dalić je kazala da se to mora pitati Todorića.

Dalić  je podsjetila da je mogućnost bankrota Agrokora do koje je doveo Todorić prijetila da više od 30.000 osoba u Agrokoru ostane bez posla, da više od 148.000 radnih mjesta dobavljača Konzuma bude ugroženo i da budu ugroženi brojni hrvatski sektori.

Na novinarski upit zašto je Todorić nakon pola godine promijenio strategiju prema Vladi, Dalić je odgovorila da ne zna. Meni to nije poznato. Kao što sam rekla, sve ovo što vidim po medijima meni izgleda kao govorenje čovjeka koji je u potpunosti odvojen od stvarnosti i koji u potpunosti ne povezuje kakva je gospodarska stvarnost, a kakva je stvarnost koja postoji u njegovoj glavi, kazala je.

Hoće li pismo Todorića naštetiti povjerenju prema Agrokoru, Dalić smatra da to treba pitati dobavljače. Obratite se dobavljačima i pitajte ih koja je praksa bolja, ova kada danas izvanredna uprava redovito plaća sve isporuke sukladno ugovorima i ugovorenim rokovima ili ona koja je postojala za vrijeme gospodina Todorića kada smo vidjeli da su mnogobrojni računi ostajali neplaćeni mjesecima, a i zbog čega toliko raspravljamo u proteklim mjesecima o starome dugu, izjavila je Dalić.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Obilježena 26. obljetnica ustroja 204. vukovarske brigade

Objavljeno

na

Objavio

Svečanom akademijom u Hrvatskom domu te polaganjem vijenaca kod spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, u Vukovaru je u subotu obilježena 26. obljetnica ustroja 204. vukovarske brigade, čiji su pripadnici branili Vukovar i okolicu 1991. godine u agresiji na taj dio Hrvatske.

Prisjećajući se događaja obrane Vukovara 1991. godine, ratni zapovjednik 3. bojne 204. vukovarske brigade Ivo Kovačić rekao je kako je unatoč činjenici da je ta postrojba podnijela najveći teret obrane Vukovara u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojbi, 204. vukovarska brigada dugo vremena nakon rata nije bila priznata.

“Trebalo nam je 15 godina da dokažemo da smo postojali i da je postojala 204. vukovarska brigada. Neki ljudi koji su bili u Ministarstvu obrane i Glavnom stožeru držali su pisanu zapovijed u ladicama i nisu je htjeli pokazati javnosti”, kazao je Kovačić.

Po njegovim riječima, kroz 204. vukovarsku brigadu prošlo je oko 5500 boraca od kojih se 923 vode kao poginuli i nestali dok je ranjeno oko 1600 pripadnika postrojbe.

Predstavljena je i novoosnovana Udruga ratnih veterana 204. vukovarske brigade. Ona je, kako je pojašnjeno, osnovana radi “zaustavljanja degradacije 204. vukovarske brigade i bitke za Vukovar”.

“Kao udruga 204. vukovarske brigade nikada nećemo prihvatiti popis od 10.000 branitelja Vukovara. Ne možemo i nećemo se pomiriti sa zapisima Manolićeve komisije te ćemo ustrajati da Hrvatski sabor te zaključke proglasi ništavnima”, poručio je predsjednik Udruge Drago Adžaga.

Ratni zapovjednik obrane Vukovara 1991. godine Branko Borković je rekao da će unutar Udruge djelovati Klub ratnih zapovjednika te izvijestio o prvoj inicijativi koju su poduzeli. Već smo poslali zahtjev državnim tijelima da se dr. Juraju Njavri oda počast tako da se vojna bolnica u Zagrebu nazove po njemu, kazao je Borković.

Rekao je kako će se kroz Klub zapovjednika izvršiti i cjelokupna verifikacija svih događanja tijekom obrane Vukovara te će se zahtijevati da se ispravi sve ono što je, kako je kazao, “isfabricirano kako bi se obrana Vukovara degradirala i prikazala na krivi način”.

facebook komentari

Nastavi čitati