Pratite nas

Događaji

NASTAVLJENI »V. DANI POBIJENIH HERCEGOVAČKIH FRANJEVACA«

Objavljeno

na

U samostanskoj crkvi na Širokom Brijegu jučer, 6. veljače, održana je treća večer molitvenog programa »V. dani pobijenih hercegovačkih franjevaca«, kojima se obilježava 70. obljetnica ubojstva hercegovačkih franjevaca u Drugom svjetskom ratu i poraću. Molitvu krunice u 17.30 predvodili su fra Dane Karačić i članovi Franjevačkog svjetovnog reda, a svetu misu u 18.00 predvodio je provincijal hercegovačkih franjevaca dr. fra Miljenko Šteko.

Provincijal je u propovijedi, između ostaloga, rekao: »I sve godine što su se počele slagati na sklonište koje se još dimilo, sve godine koje su cvilile pustim i slomljenim vratima i prozorima ovoga samostana, gimnazije, sjemeništa i konvikta, obilježene su tolikima koji su ovdje klečali sklopljenih ruku, uzdignutog pogleda nebu, tolikima koji su u ovim godinama plakali, trpjeli, molili. Preživjeli je narod dolazio svojoj crkvi koja je bila obeščašćena, svome samostanu, tražio svoje fratre. A njih više nije bilo. No život nije prestao! Vjera se nije utrnula! Iako je po ljudsku sve izgledalo da će tako biti. Matice su spalili, arhive, knjige, htjeli osobnost uništiti, promijeniti i čovjeka i zemlju. Široki Brijeg je trebao nestati sa zemljopisne karte. Ali se dogodilo nešto što nisu mogli sanjati. Svako malo zaparala je ovim nebom, ovom zemljom, našim iseljeništvom ganga po kojoj su Širokobriježani poznati u čitavom svijetu: “Lištica se samo rijeka zove!”«

Ovu treću večer dodijeljene su nagrade »IV. nagradnog natječaja« za uzrast odrasli. Prva nagrada pripala je Laudatu za dokumentarni film »In odium fidei«, čija je tema ubojstvo 66 hercegovačkih franjevaca i povijesne okolnosti u kojima se to dogodilo. Njegova predpremijera održat će se u Zagrebu u Kinu Europa 11. veljače u 19.00, a premijera 12. veljače u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru u isto tako u 19.00. Drugu nagradu dobio je Drago Radić za rad »Komunistički progoni katoličke Crkve u Hercegovini 1942. – 1945. i važeće međunarodne konvencije«, a treću Vlatko Majić za literarni uradak »Tiho da nas svi čuju«.

U povodu 70. obljetnice komunističkog ubojstva hercegovačkih franjevaca Hrvatska pošta (HP) Mostar izdala je prigodnu poštansku marku »70. obljetnica stradanja hercegovačkih franjevaca«. Nakon predstavljanja marke, ravnateljica HP Mostar Sanja Sabljić svečano ju je uručila vicepostulatoru fra Miljenku Stojiću.

Molitveni program prenosio je HR Široki Brijeg (radiosirokibrijeg.com) te putem video signala portali hercegovinalive.com; pobijeni.info; hrsvijet.net; gospin-brig.info. Putem ovih medija, te putem HR Posušje i HR Herceg Bosna, pratite i večerašnji program koji počinje u 16.00 molitvom pred skloništem, a nastavlja se svetom misom zadušnicom koju će predvoditi biskup gospićko-senjski dr. Mile Bogović.

Široki Brijeg, 7. veljače 2015. (Ivana Karačić)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Nema više Karađorđevićeve cenzure: Predstavljena knjiga ‘Južnoslavensko pitanje’

Objavljeno

na

Objavio

​​​​„Južnoslavensko pitanje“ Ive Pilara – novi pretisak najvažnije knjige hrvatske političke misli

Sinoć je u Preporodnoj dvorani, u Narodnom domu HAZU-a predstavljen pretisak knjige Ive Pilara „Južnoslavensko pitanje“ . To djelo jedno je od najvažnijih knjiga hrvatske povijesti, državnosti i – možda najvažnije – hrvatske misli.

Predstavljači su bili prof. Slobodan Prosperov Novak, profesor Stjepan Šterc i profesor Ivan Bulić. U umjetničkom djelu programa sudjelovali su pijanistica Eva Kirchmayer Bilić i dramski prvak Joško Ševo. Ovaj je događaj privukao mnogobrojne mlade, a među gostima su, među ostalim, bili biskup Ivan Šaško, državni tajnik hrvatskog ministarstva obrane Tomislav Ivić, pomoćnik ministra obrane, Zoran Piličić, Glavni inspektor obrane, general bojnik Slaven Zdilar, Arhiepiskop HPC Aleksandar Ivanov, ugledna liječnica i profesorica, udovica Vlade Gotovca, dr. Simona Sandrić Gotovac, i mnogi drugi, piše VečernjiList

Prof. Ivan Bulić govorio je o povijesnom kontekstu razdoblja u kojem i poradi čega je nastala ova knjiga, te njezino opće ali i historiografsko značenje u razdobljima koja su uslijedila. O Ivi Pilaru kao ocu hrvatske geopolitike govorio je prof. Stjepan Šterc istaknuvši kako „čitajući Pilara danas imate osjećaj kao da se ništa nije promijenilo.“ „Pilar je prvi hrvatski pisac, koji je bez zazora napisao da je sposobnost za uspjeh temelj svakoga doživljaja političke dužnosti.

Hrvatska je povijest prepuna mučeničkih političkih gubitnika, onih čiju žrtvu, a uvijek se radilo o žrtvi za domovinu, ne razumiju ni njezini suvremenici. Hrvatska je povijest bila povijest mučenika, koji se unesrećuju za opće dobro, ali time nesvjesno rade protiv budućnosti svoje domovine, jer nisu spoznali da praktične politike, ako nije uspješna, jednostavno nema i da njezini nositelji možda postanu literarni junaci, ali oni svojim mučeništvom samo umnožavaju narodnosnu nesreću.“, istaknuo je prof. Slobodan Prosperov Novak.

Pilarova knjiga je sustavna i pregledna, povijesno objektivna raščlamba velikosrpske imperijalne ideje, njezine geneze, njezinih ciljeva, njezine metode. Knjiga je prave udžbeničke vrijednosti u najpozitivnijem smislu te riječi, i oni koji su imali sreću da su svoja prva temeljita znanja o tome, i o hrvatsko-srpskim odnosima uopće tijekom zadnjih 140-150 godina, crpili iz nje, i svoju orijentaciju temeljili na spoznajama koje im je ona pružila, bili su pošteđeni mnogih zabluda i lutanja, na koje su bili osuđeni oni drugi, kojima su misli i uvjerenja formirali pisci jugoslavensko-srbofilske orijentacije, koji su u prvoj, kraljevskoj Jugoslaviji bili protežirani a u drugoj, titovsko-komunističkoj, čak i jedino mogući.

To su riječi kojima je istaknuti član HAZU-a, akademik Dubravko Jelčić opisao sinoć predstavljeno „Južnoslavensko poitanje“. Dr. Ivo Pilar bio je pravnik, ekonomist, povjesničar, publicist, znanstvenik, filozofski pisac, političar i utemeljitelj hrvatske geopolitike. Prije točno 100 godina dovršio je „Južnoslavensko pitanje“ koju je napisao pod pseudonimom Leo von Südland.

Napisana je na njemačkome jeziku s naslovom „Die südslawische Frage und der Weltkrieg“. Objavljena je u Beču 1918. godine. U povodu 100. obljetnice Matica hrvatska iz Vinkovaca i Građanska inicijativa „Ivo Pilar“ odlučile su ga u hrvatskoj i svjetskoj javnosti osvjedočiti  kroz ovaj novi pretisak, jer, istaknuto je na predstavljanju, Južnoslavensko pitanje Ive Pilara potrebno je i zavrjeđuje biti udžbenikom ne samo na fakultetima odsjeka politologije, povijesti i geografije, nego i udžbenikom za srednje škole.

Na početku proglašenja diktature kralja Aleksandra Karađorđevića (1929.), u jednomu zagrebačkom časopisu (Hrvatska mladica), počeo je, u nastavcima, izlaziti tekst njegova Južnoslavenskog pitanja, ali je objelodanjivanje bilo naprasno prekinuto, nasiljem i cenzurom. Ivo Pilar je prije smrti objavio oštroumnu raščlambu, pod naslovom „Immer wieder Serbien: Jugoslawiens Schicksalsstunde“ (Uvijek iznova Srbija).

Ubijen je 1933.

facebook komentari

Nastavi čitati

Događaji

Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedevom

Objavljeno

na

Objavio

Na početku drugog dana posjeta Rusiji, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sastala se s premijerom Dmitrijem Medvedevom.

Nakon što se jučer sastala s kolegom Vladimirom Putinom, koji je prihvatio poziv da posjeti Hrvatsku, danas je očekuje i niz drugih susreta. Tako će se sastati s predsjednicom gornjeg doma ruskog parlamenta Valentinom Matvijenko i poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve Kirilom.

“Rusija i Hrvatska prepoznaju značaj dijaloga naših crkava i nužnost zaštite kršćana u svijetu. U vjerskim zajednicama vidim partnere u jačanju pozitivnih društvenih vrijednosti u današnjem svijetu, izloženom posljedicama ratnih razaranja i migracija, ali i s krizama koje proizlaze iz gubitka univerzalnih duhovnih vrijednosti”, rekla je predsjednica uoči susreta s Kirilom.

Na forumu u Moskvi 90 hrvatskih i 245 ruskih tvrtki

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović predvodi delegaciju od 90-ak hrvatskih tvrtki koje će sudjelovati na rusko-hrvatskom gospodarskom forumu u četvrtak poslijepodne u Moskvi u sklopu službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Ruskoj Federaciji.

Burilović je izjavio uoči puta u Moskvu da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016.

Prema njegovim riječima, najveći dio tog izvoza odnosio se na lijekove, kozmetiku, strojeve i opremu, električne transformatore i neke vrste brodova. Međutim, upozorio je da unatoč rastu izvoza hrvatsko gospodarstvo još ne ostvaruje potencijale na ruskom tržištu te da sankcije EU Rusiji donose poteškoće u poslovanju, posebice za prehrambene i poljoprivredne proizvode.

Velik dio razgovora hrvatske predsjednice i ruskog čelnika Vladimira Putina u srijedu u Sočiju bio je posvećen upravo unapređenju gospodarskih odnosa. Putin je izvijestio da su na sastanku razmatrali konkretne mjere za unapređenje suradnje, posebice na području gospodarstva.

Prošle godine je robna razmjena iznosila 807 milijuna dolara, a u prvoj polovici ove godine porasla je za 64 posto, rekao je Putin. “Smatramo da ove godine imamo priliku vratiti robnu razmjenu na razinu kakva je bila prije krize”, kazao je ruski predsjednik.

Predsjednica je istaknula nakon sastanka s Putinom da je Rusija Hrvatskoj važan gospodarski partner te svakako želi nastaviti jačati bilateralnu gospodarsku suradnju. S obzirom na to da Rusija pokazuje velik interes za ulaganja u području energetike, upoznala je Putina s nizom zakonodavnih promjena u Hrvatskoj koji je omogućio lakše i sigurnije investiranje liberalizacijom tržišta električne energije, nafte i plina.

Jučer potpisani Nacrt memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država također će pridonijeti unapređenju suradnje, izjavio je Putin i dodao da su velika očekivanja i od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada velik interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati.

Riječ je o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje je dosad pratilo predsjednicu. Uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane potvrđeno je sudjelovanje njih 245.

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati