Pratite nas

Pregled

NATO će intervenirati u slučaju opasnosti od međuetničkih sukoba na Balkanu

Objavljeno

na

NATO je spreman operativno intervenirati kad to bude potrebno kako bi spriječio međuetnički sukob i promovirao sigurnost i stabilnost, piše u tajnom dokumentu NATO-a o situaciji na zapadnom Balkanu.

Dokument, u koji je Večernji list ekskluzivno imao uvid u Bruxellesu, raspravljen je i usvojen na razini ministara vanjskih poslova ovaj mjesec, a u njemu se podrobno opisuju dvije vrsta prijetnji s kojima su suočene države u jugoistočnom hrvatskom susjedstvu: destabilizirajuće ponašanje Rusije i rastući ekstremizam i radikalizacija kao posljedica povratka stranih boraca iz Sirije i Iraka.

Promoviranje stabilnosti

Ne otkriva se podrobnije što znači da je savez spreman operativno intervenirati, no izvori neslužbeno govore da je naglasak na promoviranju sigurnosti i stabilnosti te da ne treba to iščitavati kao prijetnju, već kao poruku odvraćanja potencijalnih prijetnji koje će NATO, očito je iz te formulacije, intenzivno pratiti na zapadnom Balkanu.

U dokumentu se navodi brojka od “približno 260 stranih boraca” koji su iz BiH otišli u borbu na strani terorističkih organizacija ISIL-a i Al-Qa’ide u Iraku i Siriji. Podatak je to s kraja 2015. godine. Radikalizacija, nasilni ekstremizam i povratak stranih ratnika s fronte detektirani su kao “značajan razlog za zabrinutost” u dijelu NATO-ova dokumenta koji govori o Bosni i Hercegovini.

Ipak, također se naglašava da to nije samo problem BiH i zapadnog Balkana, nego da se države u toj regiji zajedno s ostalom Europom suočavaju s rastućim ekstremizmom, radikalizacijom i povratkom stranih boraca.

Kad je riječ o drugom razlogu za zabrinutost zemalja članica NATO-a situacijom na zapadnom Balkanu, u povjerljivom dokumentu navodi se da je pristup Rusije najčešće usmjeren prema srpskom stanovništvu u regiji. Među Srbima ruske poruke imaju najveći odjek, dodaje se u dokumentu. NATO uočava “porast ruskih aktivnosti na zapadnom Balkanu, koje uključuju destabilizirajuće ponašanje.” Riječ je, dodaje se, o mješavini političkih poruka, izgradnji veza s pripadnicima elita, investicijama u energetski i medijski sektor…

Rusija pruža i političku i gospodarsku podršku srpskom entitetu u BiH kako bi poticala ometanje euroatlantskog puta BiH, zaključuje se u dokumentu. Predsjednik RS-a Milorad Dodik, prema ocjeni NATO-a, nastoji potkopavati euroatlantske integracije BiH, što se vidi i u nedavnom raspisivanju nelegalnog referenduma o Danu Republike Srpske, ali i u tome da njegov entitet odbija registrirati vojne nekretnine. Popis vojne imovine u BiH ključan je preduvjet za aktiviranje NATO-ova akcijskog plana za članstvo BiH u tom savezu (tzv. MAP), a dosad je uknjiženo 25 vojnih nekretnina u BiH, no nijedna od 21 koliko ih je na području Republike Srpske. Dodikovu politiku u NATO-u nazivaju opstruktivnom. Jedan od glavnih izazova u BiH je, smatra NATO, implementiranje odluka donesenih na državnoj razini na razinu entiteta.

U zaključcima dokumenta navodi se da NATO daje punu podršku euroatlantskom putu Makedonije i BiH te da snažno podupire dijalog o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova. Taj dijalog, koji Beograd i Priština vode uz pomoć EU, ima pozitivan učinak na regionalnu stabilnost, zaključuju u NATO-u i dodaju da je normalizacija odnosa Srbije i Kosova povezana sa stabilnošću cijele regije.

Primjer Vučića

U dijelu dokumenta koji govori o Srbiji navodi se da je podrška Srba tom vojnom savezu iznimno niska, što je, naravno, posljedica NATO-ova bombardiranja Srbije potkraj vladavine Slobodana Miloševića. No, NATO prepoznaje potrebu da potiče dodatnu, snažniju nego ikad prije, političku suradnju sa Srbijom.

Nedavni posjet premijera Aleksandra Vučića sjedištu NATO-a navodi se kao primjer na kojem treba graditi razvoj odnosa. NATO nema dvojbe oko toga da svi trebaju ulagati napore i podržavati poboljšanje regionalnih odnosa na zapadnom Balkanu.

Povjerljivi dokument izrađen je početkom prosinca u sklopu provedbe zaključaka summita NATO-a u Varšavi u srpnju, a formulacije u tom dokumentu usuglašene su između svih 28 država članica.

Ključni naglasci iz NATO-ova izvješća o situaciji na zapadnom Balkanu

1. Adresirati prijetnju

Nacije zapadnog Balkana moraju adresirati prijetnju od rastućeg ekstremizma i povratka stranih boraca

2. Ruski pristup

Pristup Rusije često je usmjeren prema srpskoj populaciji u regiji, među kojom ima i najveći odjek

3. Suradnja sa Srbijom

NATO će poticati dodatnu političku suradnju sa Srbijom, snažniju nego ikad prije

4. Rusija destabilizira

Rastu ruske destabilizirajuće aktivnosti. Riječ je o mješavini političkih poruka, investicija u energetski i medijski sektor i vezama s elitama

5. Dodikovo podrivanje

Milorad Dodik nastoji podrivati euroatlantski put BiH kroz postupke poput nelegalnog referenduma ili odbijanja registiranja vojnih nekretnina

6. Podrška RS-u

Rusija daje i ekonomsku podršku Republici Srpskoj, potičući remećenje euroatlantskog puta BiH

7. Podrška Makedoniji i BiH

NATO daje podršku euroatlantskom putu Makedonije i BiH, kao i dijalogu Beograda i Prištine koji pozitivno utječe na regionalnu stabilnost

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Kolinda Grabar-Kitarović pisala Kavazoviću: I dalje ostajem pri izrečenim stavovima

Objavljeno

na

Objavio

U pismu se predsjednica Grabar-Kitarović zahvaljuje na upućenom pismu, uvažavanju i iskrenim riječima, ali i dalje ostaje pri izrečenim stavovima.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović uputila je pismo reisul-ulemi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazoviću, kao odgovor na njegova dva ranije upućena pisma, te poručila kako “i dalje ostaje pri izrečenim stavovima”.

Kavazović je od Grabar-Kitarović tražio da pojasni javno izrečene tvrdnje o tisućama dobrovoljaca koji se sa sirijskog ratišta vraćaju u Bosnu i Hercegovinu, ali i o radikalizaciji islama u toj državi.

U pismu se predsjednica Grabar-Kitarović zahvaljuje na upućenom pismu, uvažavanju i iskrenim riječima, ali i dalje ostaje pri izrečenim stavovima.

Kavazović je u izjavi za agenciju MINA izrazio zahvalnost Grabar-Kitarović na odgovoru ističući kako se s njom slaže da je “iskrena komunikacija najbolji put da se otklone bilo koje i bilo kakve dvojbe koje bi mogle naštetiti odnosima država i naroda kojima pripadamo”.

On je u posljednjem pismu od predsjednice Hrvatske i drugih organa i dužnosnika te zemlje tražio da “prestanu sa zlonamjernom kampanjom koja za cilj ima diskreditovanje Bošnjaka i sijanje straha od njihovog prisustva u Europi”.

Također je zatražio od predsjednice Hrvatske da, radi očuvanja dobrosusjedskih odnosa, pojasni dokaze na osnovu kojih iznosi tvrdnje o tome da su muslimani u Bosni i Hercegovini i okruženju opasnost po Hrvatsku i Europu.

Prethodno je hrvatska predsjednica izjavila kako “retorika koja stiže iz Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj nije zdrava i prijateljska” nakon što je hrvatska obavještajna agencija objavila podatke o “prijetnji islamskog radikalizma u regiji”.

“U posljednje vrijeme primjećujem retoriku protiv Hrvatske, pa i protivljenje Pelješkom mostu, koji nikako ne može ugroziti Bosnu i Hercegovinu”, rekla je Grabar-Kitarović novinarima.

Bošnjački dužnosnici u Bosni i Hercegovini protive se tomu da se gradnja Pelješkog mosta počne prije nego dvije susjedne zemlje riješe granicu na moru.

“Ta retorika nije zdrava, nije dobra, jer su Bosna i Hercegovina i Hrvatska orijentirane jedna na drugu”, dodala je hrvatska predsjednica.

Hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija u izvješću objavljenom ranije navodi da se s područja hrvatskog jugoistočnog susjedstva ISIL-u priključilo gotovo 1.000 ljudi, uglavnom “sljedbenika džihadističkog salafizma”.

Upitana je li reakcija Bošnjaka, s obzirom na to izvješće, pretjerana, Grabar-Kitarović je rekla da SOA radi objektivno, kvalitetno i bez političkog utjecaja.

“Brojke same nisu bitne koliko su bitni trendovi rasta radikalizma i pojedinaca koji su ili dio ekstremističkih skupina ili su samoradikalizirani pojedinci”, kazala je predsjednica Hrvatske.

Istaknula je da se protivi tomu da se ekstremizam i radikalizam izjednačuju s bilo kojim narodom, etničkom ili religijskom skupinom.

Predsjednica: Apsolutno nema nikakve kampanje protiv BiH, nego upravo suprotno

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Kapetan Dragan osuđen na 15 godina zatvora za ratni zločin

Objavljeno

na

Objavio

Dragan Vasiljković, poznatiji kao kapetan Dragan, osuđen je na 15 godina zatvora zbog ratnog zločina.

Na Županijskom sudu u Splitu izrečena je presuda Draganu Vasiljkoviću, poznatijem kao kapetan Dragan, zbog ratnih zločina nad hrvatskim vojnicima i civilima.

Proglašen je krivim po dvije točke optužnice: zlostavljanje zatvorenika na Kninskoj tvrđavi i napad na policijsku postaju u Glini.

Postupak protiv Vasiljkovića trajao je godinu dana i u njemu je ispitano 60 svjedoka. Optuženom se sudilo prema tri točke optužnice, i to za zločin protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva od sredine 1991. do početka 1993.

Prošli je tjedan Dragan Vasiljković u svojoj obrani ustvrdio da je žrtva montiranog političkog procesa. Odbacio je sve navode iz optužnice, posebno onaj da je imao zapovjedništvo nad zatvorom u Kninu. Rekao je da je samo jednom prigodom dao prijedlog da se zatvor preseli.

Tužiteljice Županijskog državnog odvjetništva iz Šibenika Živana Beroš Dodig i Sanda Pavlović Lučić završni su govor držale tri i pol sata i među ostalim rekle da je tužiteljstvo dokazalo da je Vasiljković bio zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih postrojbi SAO Krajine, koja je sjedište imala u prostoru tvrđave u Kninu.

Vasiljković je optužen da je kao zapovjednik Jedinice za posebne namjene u sastavu paravojnih srpskih postrojbi, odnosno zapovjednik Nastavnog centra za obuku pripadnika specijalnih postrojbi Alfa, postupao suprotno odredbama Ženevske konvencije. Na teret mu se stavlja da je u lipnju i srpnju 1991. u zatvoru na kninskoj tvrđavi te tijekom veljače 1993. u Bruškoj kod Benkovca mučio, zlostavljao i usmrćivao zarobljene pripadnike Hrvatske vojske i policije.

Usto je optužen i da je tijekom srpnja 1991. u Glini, u dogovoru sa zapovjednikom tenkovske jedinice JNA, izradio plan napada na tamošnju policijsku postaju te prigradsko naselje Jukinac, sela Gornji i Donji Viduševac, a zatim i njihovo zauzimanje. Tijekom napada oštećeni su i uništeni civilni objekti, stanovništvo natjerano na bijeg, opljačkana imovina, a ubijeni su i ranjeni civili među kojima i jedan strani novinar.

Ivan Šantek: Očekujem da će ‘kapetan Dragan’ biti osuđen za sve zločine

facebook komentari

Nastavi čitati