Ne bi me čudilo da se na zagrebačkim fasadama pojavi ‘Hercegovci vratite se – sve vam je oprošteno’

2

Na predstavljanju knjige ‘Hum i Hercegovina kroz povijest’ dr. sc. Nino Raspudić aktivni sudionik svih rasprava o Bosni i Hercegovini, u drugom dijelu tribine nazvane ‘Bosna i Hercegovina sadašnjost i budućnost’ posebno se osvrnuo na stereotipe o Hercegovcima. Kako je istaknuo na samom početku svog izlaganja, Hercegovina je dugo vremena bila percipirana kao terra incognita, kao zemlja neistražena i nešto što je daleko Hrvatskoj iako joj je najbliža, a dobrim dijelom je i sama ona, prenosi portaloko.hr.

‘Najpogubnijim se ipak pokazivalo ono što se o Hercegovini navodno znalo, čime se dugo trovala naša javnost, a uglavnom se radilo o sirovim stereotipima koji Hercegovinu poimaju kao nekakvu nepovijesnu zemlju, kao neki goli kamenjar nastanjen pragmatičnim nomadima bez korijena povijesti, tradicije i kulture’ kazao je Raspudić posebno se osvrnuvši na tzv. antihercegovačku histeriju koja je dugo trajala.

‘Apsurdno, jačanju hercegovačkog identiteta kod Hrvata Hercegovine pridonijela je i antihercegovačka histerija koja u djelu javnosti Republici Hrvatskoj trajala sve do prije nekoliko godina. Stereortipima o Hercegovcima i njihovim korijenima i funkcijama bavio sam se i sam u tekstu koji se nalazi u ovom zborniku.’ naglasio je.

Među kriminalcima niti jednog Hercegovca

‘Dok se s jedne strane pojam Hercegovine stereotipno sužavao na ruralni, desničarski i slične odrednice s druge strane se pojam Hercegovine proširivao. Tako prosječan konzument antihercegovačkih stereotipa je recimo prosječan obožavatelj Stjepana Mesića – zna gdje se Hercegovina otprilike nalazi, ali mu njezine granice nisu sasvim jasne.

Tako im se Hercegovina često proteže i na Livno, i na Dalmatinsku zagoru pa čak i na cijeli dinarsko-štokavski prostor pa i šire. Neki dežurni antihercegovački šovinisti uveli su čak i pojam političko Hercegovca koji dobro dođe ako se nađete pred činjenicom da u nekoj kriminalnoj aferi među sudionicima nema niti jednog čovjeka podrijetlom iz Hercegovine. Tako je za generala Zagorca Denis Kuljiš govorio on je politički Hercegovac, a i preziva se Zagorec.’

Stereotipi mogu biti simpatični dok su na razini folklora

Raspudić je kazao kako se pretvaranja Hercegovaca u dežurne krivce pokazalo iznimno lošim za hrvatsko društvo u cjelini. Evo kako on na to gleda.

‘Stereotipi o Hercegovcima koji su primitivni, lopovi, zadrti desničari, nacionalisti, patrijalhalni, snalažljivi, skloni nepotizmu, švercu i zločinu općenito nastao je dijelom i kao spontani refleks nezdravog društva i nezdrave političke javnosti nespremne da se suoči s vlastitim nesavršenostima i radi na njihovom otklanjanju nego radije krivi druge. Jer da nije bilo Hercegovaca, mi bio odavno bili kao Švicarska. A 2000. nema više Hercegovaca, ni u Vladi ni nigdje pa opet se dogodilo što se dogodilo. Stereotipi mogu biti simpatični dok ostaju na razini folklora, ali problem nastaje kad se oni počinju svjesno politički koristiti. Brojne korupcijske afere koje su se u Hrvatskoj počele otkrivati zadnjih godina pokazale su sav paradoks o stereotipima o Hercegovcima. Tako u zatvoru u Remetincu su završile brojne istaknute osobe hrvatske političke i gospodarske scene, ali među njima nema Hercegovaca.

Stereotipiziranje Hercegovaca i pretvaranje njih u dežurne kolektivne krivce za sve hrvatske nedaće na koncu se pokazalo iznimno štetnim za hrvatsko društvo u cjelini. Ne bi me čudilo da se na zagrebačkim fasadama uskoro pojavi stari obrazac grafita, ali u novoj varijanti: ‘Hercegovci vratite se , sve vam je oprošteno’. To vrijeme nepoznavanja , stereotipiziranja i političkon instrumentaliziranja Hercegovine je definitivno iza nas, Bogu hvala, a zbornik je bio snažan i simbolički iskorak u tom pravcu’, zaključio je.

jabuka.tv

facebook komentari

  • peppermintt

    “, stereotipiziranja i političkon instrumentaliziranja Hercegovine je definitivno iza nas,”

  • peppermintt

    “, stereotipiziranja i političkon instrumentaliziranja Hercegovine je definitivno iza nas,”