Pratite nas

Gospodarstvo

NE igrajte se već davno smrznutog komunizma, prilagođavajte se tržištu!

Objavljeno

na

Unatoč komunističkim objedama na račun tržišnog kapitalizma u trajanju od nekoliko desetljeća, komunizam se urušio sam od sebe zbog ekonomske ne učinkovitosti. Nisu bile potrebne ni nuklearne rakete, ni satelitsko oružje, ni neutronske bombe.

Jednostavno ekonomska NE učinkovitost dovela je jednopartijski sustav planskog upravljanja državnim gospodarstvom do potpunog sloma! Taj slom dogodio se od Vladivostoka do Berlina i od Arhangelska to Tirane! Na tom prostoru nalazi se i naša Domovina Hrvatska.

Euro-franc-9

Sigurno nitko ne bi povjerovao one 1990 godine, kako će državno upravljanje hrvatskim gospodarstvom ponovno se reinkarnirati u Hrvatskoj i to na valutnom tržištu. Međutim, to se ipak dogodilo prije par dana. Hrvatska Vlada je odlučila “svjesno” zamrznuti valutno tržište, ali za samo jednu valutu, švicarski Franak! Razlog je “divljanje” tečaja švicarskog Franka! U trenutcima potpunog očaja i mogućne eksplozije dužničke krize, Milanović je posegnuo za komunističkom mjerom, “zamrzavanje” tržišta. Baš kako je nekad njegova partijska drugarica pokojna Milka Planinc vladala ondašnjom srboslavijom.

Hajdemo sad malo bolje pogledati to “divljanje” tečaja švicarskog Franka, ili kako je jedan TV voditelj nazvao tu valutu “špekulativnom”! Razumijevanje tržišta i djelovanje tržišnih snaga u obliku ponude i potražnje uvijek zahtjeva razumijevanje što je uzrok i što je posljedica. Rast tečaja švicarskog Franka se objašnjava u Hrvatskoj kao posljedica NIČEG, ili kao posljedica “špekulacije, a tu se poglavito misli na švicarsku središnju banku!

Problem je u EURU, a ne u “švicarcu”! Financijska kriza koja je izbila 2008 prinudla je Europsku monetarnu banku na MASOVNO uvećanje novčane mase! Svako uvećanje novčane mase uvijek ima za posljedicu pad tečaj te valute, jer je praktično uvećana ponuda te valute na valutnom tržištu dok je potražnja ostala ista! Promjena tečaja se u visokom stupnju prvi puta dogodila 2011 između Eura i švicarskog Franka. Komercijalne banke su znale za uvećanje novčne mase, te da će doći do promjene tečaja Eura. Zato su nudile ODMAH “povoljne” kredite, s niskom kamatnom stopom diljem Europe, ali sa “švicarskom kaluzulom”. Naime, obično je potrebno određeno vrijeme dok uvećana novčana masa ne iskaže svoj utjecaj na valutnom tržištu.

Zaprijetio tada slom kreditnih dužnika diljem EU i Europska monetarna banka je odlučila dogovoriti se sa švicarskom središnjom bankom o “obrani” tečaja EURA, a ne švicarskog Franka, sa omjerom 1€=1,2ChF. Dogovor je bio postignut i švicarska središnja banka je praznila svoje novčane pričuve i kupovala Eure na valutnom tržištu. EMB (Europska monetarna banka) je trebala za to vrijeme od 2011 do danas smanjiti novčanu masu Eura, pa bi se postupno smanjivao utjecaj švicarske središnje banke. Međutim, to se nije dogodilo! EMB jednostavno NIJE MOGLA smanjiti novčanu masu Eura. Tečaj švicarskog franka nije se mijenjao, nego je SLABIO tečaj EURA! Netko će reći, kako nije slabio tečaj Eura prema drugim valutama?

JESTE slabio je i prema drugim valutama, ali su i te druge valute isto tako tečajno slabile! Kao što su SAD$, ili britanska Funta, ili japanski jen! SAD su UVEĆALE novčanu masu dolara tijekom agresije na Irak i kasnije zbog financijske krize za preko 5000 MILIJARDI DOLARA!

Zato je tečaj dolara i eura bio mijenjan. Započelo se sa 1$=1€ 1999 godine, a onda je porastao u samo nekoliko mjeseci na 1$=1,2€! Od tada tečaj dolara je slabio, pa je do 2008 tečaj dolara srozan na 1$=0,65€! To slabljenje tečaja dolara moglo je NAIVNIMA dati LAŽNU sliku o “jačanju” Eura! Slično je bilo i sa britanskom Funtom, OGROMNI dug britanske države stvoren je višegodišnjim deficitima u proračunu. Zbog toga je tečaj Eura i prema Funti se mijenjao, jer je Funta slabila! Vlada u Londonu uvećavala je novčanu masu u Britaniji, ogromnim kreditima odobrenim vladi od strane njihove središnje banke za uravnoteženje državnog proračuna!

Ono što je bitno, proces uvećavanja novčane mase u SAD i Britaniji je značajno usporen, ali ne i u EU, nego je nastavljen! Jedina valuta koja je UVIJEK stabilna u EU, ali i Svijetu je švicarski Franak! To nije “špekulativna”, daleko više su “špekulativni” i Euro i Funta i Dolar, a upravo zbog svoje tečajne NE stabilnosti! Monetarna unija u EU ovako postavljena NEMA NIKAKVE šanse za opstanak! Naravno, političarima u Hrvatskoj to “nije jasno”, jer oni dapače ŽELE u Hrvatskoj uvesti Euro umjesto Kune!

“Divljanje” tečaja švicarskog Franka na hrvatskom valutnom tržištu posljedica je naše valutne kaluzule prema Euru, a o čemu sam već pisao. Bilo koja Hrvatska Vlada NE može zamrzavati tečaj bilo koje valute, već se treba PRILAGOĐAVATI! Uostalom valutna tržišta DILJEM EU nastavit će poslovati i tečaj Eura će se mijenati prema “švicarcu”! No, to se “NEĆE” događati SAMO u Hrvatskoj!? Gdje je to Hrvatska u EU ili na MARSU! Svako “zamrzavanje” je BESMISLICA na kojoj je počivao i komunizam! Istodobno se OPRAVDANO otvara i pitanje “zaštite” od promjene tečaja kod svih drugih valuta!

Tržište je učinkovito SAMO onda kada je SLBODNO! Samo konverzija kredita iz “švicarca” u Euro je jedino mogućno riješenje i to je prava PRILAGODBA tržišnim promjenama i zaštita kreditnih dužnika od bankrota! Same banke mogu također bankrotirati u slučaju masovnog bankrota dužnika. Još u nedjelju 18. siječnja na video konferenciji, najavio sam daljenje slabljenje tečaja Eura prema “švicarcu”, te da će PASTI ISPOD razine 1€=1ChF i to se već dogodilo! Kad se “odmrzne” tečaj, možda bude 1€=0,8ChF, ili čak i ispod te razine!

Najaviti ću evo SADA, tečaj Eura će nastaviti slabiti i prema američkom dolaru i vrlo brzo će doći do1€=1$!

Zar doista bilo tko misli kako će komercijalne banke u Hrvatskoj PEŠUTNO izdržati daljnji pad tečaja Eura prema “švicarcu”!? Može biti još i gore i inozemni vlasnici “hrvatskih banaka” se odluče POVUĆI svoj kapital zbog tečajnih razlika koje će se nagomilati, jer nitko ih neće htjeti platiti!

Iskrena poruka vladi, NE igrajte se već davno smrznutog komunizma, prilagođavajte se tržištu!

[ad id=”40551″]

Dr. Tihomir Janjiček

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Rimac Automobili među 10 najbrže rastućih u srednjoj Europi

Objavljeno

na

Objavio

Tvrtka Mate Rimca ove je godine imala rasto od 1059 posto

U kategoriji 50 najbrže rastućih, najbolje rangirana hrvatska tvrtka ove godine je Rimac Automobili iz sektora čistih tehnologija i energetike, koja je deseta na ljestvici sa rastom od 1.059 posto.

Osim što je najbolje plasirana hrvatska tvrtka na listi 50 najbrže rastućih, Rimac Automobili su i jedina tvrtka iz sektora čiste tehnologije i energetike koja je ostvarila plasman u cjelokupnom natječaju na nivou Srednje Europe.

Na ovogodišnjoj ljestvici pedeset najbrže rastućih tvrtki nalaze se poduzetnici iz jedanaest zemalja, i to sljedećim redoslijedom od najveće prema najmanjoj brojčanoj zastupljenosti:

19 iz Poljske, 8 iz Hrvatske, 6 iz Litve, 5 iz Češke, 3 iz Rumunjske, po dvije iz Bugarske, Mađarske i Slovačke te po jedna iz Bosne i Hercegovine, Estonije i Latvije, piše Poslovni Dnevnik

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

 

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Rimac radi na novoj jurilici i gradi tvornicu automobila

Objavljeno

na

Objavio

Nova Rimčeva jurilica nosi radni naziv Concept Two ili skraćeno C2, doznaje Poslovni dnevnik. Bit će to prvo hrvatsko električno autonomno vozilo, prvi hrvatski osobni automobil koji će se proizvoditi na pokretnoj traci i općenito prvi koji će imati tvornicu u Hrvatskoj.

Gotovo će sve u njemu biti nanovo razvijeno. Rimcu je u punom smislu te riječi cilj začeti domaću auto-industriju pa će C2 homologirati za serijsku proizvodnju i  ovdje izgraditi tvornicu automobila.

Projekt je to vrijedan 128,6 milijuna kuna, a kroz IRI natječaj (“Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja”) tvrtka Rimac Automobili upravo je iz EU fondova povukla bespovratno sedam milijuna eura (52,2 milijuna kuna).

Rimčev projekt C2 trenutačno je najveći R&D projekt hrvatske industrije i najveći koji je prošao cjelokupnu IRI proceduru. To su dosad uspjele ukupno 22 domaće tvrtke osiguravši si 252,4 milijuna kuna.

U sklopu tog EU natječaja, koji se vodi preko Ministarstva gospodarstva, ostalo je prostora za još pola milijarde kuna subvencija, jer je prva faza IRI-ja limitirana na 100 milijuna eura. Ali kako doznajemo od izvora s terena, vremena za ulazak u prvu fazu više nema. Ministarstvo je u petak objavilo da već ima 139 projekata koji traže 195 posto sredstava iz prve faze.

Znači, umjesto sto ima R&D projekte za gotovo 200 milijuna eura subvencija. Naši izvori nas upozoravaju da na 200 posto, ministarstvo ima obvezu privremeno zaustaviti prijave i provesti brzu evaluaciju da li su pristigli projekti toliko dobri da su sredstva iz prve faze de facto potrošena. Međutim, neslužbeno doznajemo, ministrica gospodarstva Martina Dalić ne miri se s tim scenarijem.

Od Europske komisije službeno je zatražila da joj za prvu fazu IRI natječaju dadu još novca. Željela bi prebaciti barem dio od još 100 milijuna eura predviđenih za drugu fazu IRI-ja.
No, Europska komisija zasad ne popušta. Razlog je, navodno, što su hrvatski političari u izradi Strategije pametne specijalizacije vješto zaobišli njen smisao. Umjesto specijalizacije, odnosno da precizno odgovore u kojim točno industrijama žele da Hrvatska u budućnosti postane igrač na svjetskoj razini, oni su širili definicije industrija do besmisla.

Na taj su način otvorili vrata EU subvencija većini domaćih industrija kojima su prije sami dijelili državne subvencije.

RH mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije     

Komisija je zato, navodno, posljednjih mjeseci upozoravala Vladu da prije druge faze IRI-ja mora doraditi Strategiju pametne specijalizacije. Priča se da EK ne želi ulaziti u to koje će industrije biti izabrane, ali traži da ih se preciznije definira u odnosu na trenutačne: “agro-food”, “bio-economy”, “energy and sustainable environment”, “transport and mobility” te “health and quality of life”. Sve te industrije imaju malo veze s prethodno napravljenom Industrijskom strategijom te su njihovi nazivi rezultat oštrih lobističkih ratova.

Koliko su ti ratovi bili žestoki najbolje ukazuje podatak da su s popisa ključnih strateških industrija u Strategiji pametne specijalizacije ispali neki od glavnih generatora radnih mjesta i izvoza: ICT i KET (tehnologije i inženjerstva). Ove dvije potonje zadržane su isključivo ako se njihovi predstavnici uspiju dogovoriti sa starom gardom. I dok iz Ministarstva gospodarstva nismo primili komentar, u industriji su bili vrlo susretljivi, uz uvjet da ostanu anonimni.

Pojašnjavaju, dorada strategije je gospodarski nužna, ali i politički vrlo osjetljiva. Odreda svi su nam pohvalili rad ministarstva na IRI natječaju. Navode da je ispočetka bio netransparentan, ali da je ministrica Dalić to ispravila, cijeli proces ubrzala i dovela na vrlo visoku razinu. Jedan od sugovornika čak nam je rekao da je ovo vjerojatno najbolji EU natječaj ikad otvoren za hrvatsku industriju. “Svi EU natječaji u prosjeku traju osam do 12 mjeseci.

Ovaj je trajao osam do 10 mjeseci, a iako je kao i ostali bio vrlo zahtjevan u pripremi, djelila su se kudikamo veća sredstva nego na bilo kojem drugom EU natječaju i zato je industriji bio istinski isplativ”, kaže naš izvor. Ono oko čega se sugovornici nisu usuglasili ista je tema oko koje koplja lome i političari. Ovisno o industriji, svaki je imao argumente zašto je baš njegova industrija ta koja bi trebala biti u dorađenoj Strategiji pametne specijalizacije.

Ako je suditi prema dosadašnja 22 IRI ugovora, jer to su jedini javno dostupni podaci o IRI-ju, njih 16 isključivo su iz područja ICT-a i KET-a. Upravo onih koje postojeća Strategija pametne specijalizacije diskriminira. Časne iznimke su Pana Stolarija, Cedevita, Magma, Cras, Aluflexpack i ITRS. Zvonimir Viduka, direktor Altproa kaže da su ovakvi natječaji bili potrebni i ranije, jer je teško razvijati složene visokotehnološke proizvode s malim budžetom.

“STM uređaj, koji ćemo razviti s ovim sredstvima, će nam u području ATP sustava za željeznička vozila omogućiti da budemo glavni partner više velikih multinacionalnih kompanija”, kaže Viduka. Voditeljica komunikacija Rimac Automobila Marta Longin dodaje da je to prvi put da se u Hrvatskoj kroz sredstva iz EU otvorio natječaj koji omogućava tvrtkama da dobiju značajnije iznose za razvoj. “Ovo je veliki korak naprijed za razvojne tvrtke u Hrvatskoj, a iako je priprema projekta bila zahtjevna, zadovoljni smo rezultatom i iznosom koji nije zanemariv”, zaključuje Longin.

Mate Rimac: Glavna investicija bit će nam izgradnja tvornice i zapošljavanje

facebook komentari

Nastavi čitati