Pratite nas

Naši u svijetu

Ne možemo prepustiti Kurdistan samom sebi i promatrati kako se ljude tamo masakrira”

Objavljeno

na

“Njemačka je pripravna ublažiti svoju restriktivnu politiku o izvozu oružja i naoružati kurdske borce koji se bore protiv Islamske države na sjeveru Iraka”, kazao je u srijedu navečer njemački ministar vanjskih poslova Frank Walter Steinmeier.

ISIL_militanti_irakNjegova izjava za ZDF predstavlja promjenu u stajalištu Berlina iznesenom početkom tjedna kada je njemačka kancelarka Angela Merkel kazala kako se neće slati oružje u ratnu zonu.

“Ne možemo prepustiti Kurdistan samom sebi i promatrati kako se ljude tamo masakrira”, kazao je Steinmeier.

“Ukoliko je potrebno, ukoliko i dalje bude postojala sadašnja razina prijetnji ne mogu isključiti da ćemo morati poslati oružje”, kazao je.

“Naša načela o isporuci oružja su upravo to – načela. Ona uzimaju u obzir da imamo izvanrednu situaciju u kojoj se moraju donijeti političke odluke da se zauzme drugo stajalište koje je u našim sigurnosnim interesima”.

Malo vjerojatna evakuacija izbjeglica sa Sindžara

SAD je u srijedu ocijenio “puno manje vjerojatnom” evakuaciju tisuća izbjeglica jezida zarobljenih na planini Sindžar, na sjeveru Iraka, nakon promatračke misije američkih vojnika na licu mjesta.

Dvadesetak zelenih beretki ustanovilo je da je izbjeglica koje su protjerali džihadisti “puno manje” i žive “u boljim uvjetima” nego što se očekivalo, kazao je u priopćenju glasnogovornik Pentagona, kontraadmiral John Kirby. Po njemu, tisuće izbjeglica uspjelo je napustiti planinu tijekom zadnjih noći.

Pripadnici zelenih beretki “imali su kontakte s izbjeglicama” koje su protjerali džihadisti i koje su se vratile u Erbil, glavni grad iračkog Kurdistana, kazao je u srijedu navečer dužnosnik Pentagona. Govorio je o “misiji procjene” ali nije odredio njezin konačni cilj.

Zelene beretke specijalizirane su za osposobljavanje i savjetovanje lokalne vojske.

Glasnogovornik kurdskih oružanih snaga ranije je najavio da bi američki vojni savjetnici trebali doći u to područje kako bi razmotrili načine evakuacije civila.

Po Visokom povjerenstvu UN-a za izbjeglice, između 20.000 i 30.000 osoba, većinom kurdske i nemuslimanske manjine jezidi, blokirano je bez vode, hrane i skloništa u pustom planinskom području Sindžar.

Oko 130 vojnih savjetnika doputovalo je u utorak u Erbil kako bi “dublje” procijenili potrebe jezidskog stanovništva.

Bijela je kuća ranije objavila kako SAD ne isključuje korištenje američkih kopnenih snaga u operaciji izvlačenja civila no pojasnila je kako te snage ne bi sudjelovale u borbama.

Nakon što je američki predsjednik Barack Obama prošloga tjedna odobrio zračne udare na snage Islamske države američki zrakoplovi izveli su niz zračnih udara na džihadiste.

Pukovnik Steve Warren, također glasnogovornik Pentagona, u srijedu je kazao kako su ti napadi zajedno s operacijama kurdskih boraca “usporili ako ne i zaustavili” napade na prestrašene civile koji su pobjegli u planine.

povezano >>Nezavisni Kurdistan san je mnogih generacija Kurda, hoće li ostvariti nezaviosnost?!

Jazidi stižu na Sindžar

Jazidi stižu na Sindžar

Drama zarobljenika u Iraku nastavlja se. Unatoč tome što je između 6.000 i 8.000 zarobljenika uspjelo pobjeći islamistima, još je 30.000 ljudi zarobljeno na planini Sinjar.

Sherine Tadros, novinarka Sky Newsa, iz kampa Zakho prenosi zastrašujuće priče preživjelih koji su imali dovoljno sreće da umaknu stražarima IS-a.

“Čuli smo grozomorne priče, jedan čovjek je rekao kako je vidio četvoro djece kako umiru od žeđi. Budući da nije bilo pogodnog mjesta da se njihova tijela pokopaju na planini, ona su pokrivena kamenjem”, rekla je Tadros.

“Drugi čovjek je rekao kako su djeca bila toliko žedna da su roditelji počeli rezati žile na rukama kako bi mogli dati djeci da piju njihovu krv”, ispričala je, dodajući kako “oni u bijegu s planine pokatkad putuju i do 12 sati u ekstremnim uvjetima, a čak i ako stignu do kampova koji služe kao utočišta, uvjeti su i dalje jako teški. Nema struje, prihvatnih zdravstvenih ustanova…”.

Izbjeglice u kampu tako preživljavaju od onoga što im donesu lokalni stanovnici. Unatoč djelovanju međunarodnih aktera, koji su se pokrenuli kako bi se ova kriza što prije riješila, situacija je i dalje užasavajuća.

“Još uvijek traje ogromna humanitarna kriza, ono što sam vidio bilo je srcedrapajuće. Moramo spasiti te ljude koje IS drži u zarobljeništvu na planini pod prijetnjom istrebljenja. Ovo je prvi put u povijesti da se 30.000 ljudi protiv njihove volje drži na planini u takvim uvjetima, svi vođe se trebaju okupiti kako bi odlučili na koji način možemo spasiti te ljude, ne možemo gledati kako 30.000 ljudi umire”, rekao je za Sky News Taban Shoresh, britanski Kurd.

Lokalni gradonačelnik donirao je izbjeglicama 230 šatora, no to nije ni blizu dovoljno kako bi se zadovoljile osnovne potrebe tisuća izbjeglica s planine, javlja Sherine Tadros.

UNICEF kampovima dostavlja vodu, proteinske kekse i higijenske pakete, ali s obzirom da je broj raseljenih u Iraku premašio 1.000.000, potrebno je uložiti dodatne napore kako bi se situacija stabilizirala i kriza okončala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kultura

Zbornik “Hrvatska izvan Domovine”: Hrvatsko iseljeništvo je najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hrvatska matica iseljenika

Drugi svezak zbornika “Hrvatska izvan Domovine”, u kojem su objavljeni radovi s 2. Hrvatskoga iseljeničkog kongresa, održana lani u Šibeniku, predstavljen je u srijedu u Hrvatskoj matici iseljenika, a na predstavljanju je istaknuto kako je hrvatsko iseljeništvo najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres održan je u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016., a drugi svezak zbornik radova predstavili su danas državni tajnik državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, urednik zbornika Marin Sopta, sociolog Ivan Rogić i autor naslovnice zbornika Josip Boteri Dini.

Milas je izrazio uvjerenost kako je zaživjelo globalno partnerstvo između iseljene i domovinske Hrvatske.

Urednik Sopta ocijenio je da je hrvatsko iseljeništvo ‘najneistraženiji dio suvremene hrvatske povijesti’.

Hrvatskim iseljenicima treba vratiti povjerenje u državne strukture Republike Hrvatske, uvesti elektronsko glasovanje i ubrzati proces dobivanja hrvatskoga državljanstva, naglasio je.

Zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljenim Hrvatima

Ocijenio je kako zbog zatvorenosti hrvatskoga društva prema iseljeništvu, vlada nepovjerenje hrvatskog iseljeništva prema hrvatskoj politici.

Potrebno je iseljeništvo uključiti u izgradnju hrvatske države, istaknuo je urednik Sopta. Smatra kako bi se u razdoblju 10 do 20 godina takvom politikom moglo u Hrvatsku vratiti 50 do 200 tisuća iseljenih Hrvata.

Sociolog Rogić smatra da su radovi u zborniku dio šire cjeline koja obuhvaća problematiku hrvatskoga iseljeništva.

Riječ je o iznimno vrijednim analitičkim tekstovima i pravim malim studijama, ocijenio je, dodavši da je u zborniku objavljeno mnogo prigodnih osvrta.

Osim “tvrdih” tema u zborniku “Hrvatska izvan Domovine” je i cijeli niz tekstova koji se bave većom ulogom žena u hrvatskoj dijaspori, temama vezanim uz probleme druge i treće generacije hrvatskih iseljenika te pitanjima identiteta, naglasio je Rogić.

Ocijenio je kako radovi pomažu da se dva hrvatska dijela, domovinska i iseljena Hrvatska, cjelovitije integriraju jer, smatra Rogić, nema modernizacije Republike Hrvatske bez integracije iseljeništva u njezin razvoj.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK) opseže 830 stanica, a donosi pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom hrvatskom migrantskom tematikom iz raznih grana ljudske djelatnosti – od gospodarstva do kulture.

Tekstovi su raspoređeni u 11 tematskih cjelina s više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik, kultura, književnost te jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Zbornik su objavili Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva i Centar za kulturu i informiranje Maksimir.

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

facebook komentari

Nastavi čitati

Najave

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE

Objavljeno

na

Objavio

Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Centar za kulturu i informacije Maksimir i Hrvatska matica iseljenika imaju čast pozvati Vas na svečano predstavljanje zbornika radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu održanom u Šibeniku od 1. – 3. srpnja 2016. pod naslovom HRVATSKA IZVAN DOMOVINE koje će se održati u srijedu, 18. listopada 2017. u 13 sati u velikoj dvorani HMI-ja, Trg Stjepana Radića 3Zagreb.

Uz pozdravne riječi ravnatelja HMI-ja Mije Marića, Zbornik će predstaviti urednici: dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj te akademski slikar Josip Boteri Dini autor naslovnice zbornika.

Opis Zbornika:

HRVATSKA IZVAN DOMOVINE: svezak II : zbornik radova predstavljenih na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu (Šibenik, 1. – 3. srpnja 2016.) : uredili dr. sc. Marin Sopta (predsjednik Organizacijskog odbora HIK-a), dr. sc. Vlatka Lemić, prof. dr. sc. Mijo Korade, prof. dr. sc. Ivan Rogić i dr. sc. Marina Perić Kaselj, Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Centar za kulturu i informacije Maksimir, Zagreb, 2017, 830 str.

Drugi svezak zbornika radova s Hrvatskog iseljeničkog kongresa (HIK), koji opseže 830 stanica, donosi fantastičan pregled recentnih znanstvenih i stručnih studija s aktualnom migrantskom tematikom hrvatske provenijencije iz raznih grana ljudske djelatnosti od gospodarstva do kulture raspoređenih u 11 tematskih cjelina sa više od 160 zasebnih autorskih priloga i to slijedom izlaganja na panel-diskusijama koje su bile naslovljene:Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost,  Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive,  Hrvati kao nacionalne manjine; Jezik,  kultura, književnost te  jedanaesti panel i ujedno 11 tematska cjelina Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan pod visokim pokroviteljstvom hrvatske Predsjednice Kolinde Grabar Kitariović u Šibeniku od 1. do 3. srpnja 2016Zbornik je objavljen uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao mnoštvo sudionika iz brojnih zemalja od Amerike, preko europskih država do Australije. Nastupilo je ukupno 250 sudionika koji su održali više od 160 različitih izlaganja. Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta u predgovoru ističe kako je cilj da HIK sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Promotori će pokušati odgovoriti na uredničko pitanje je li u Hrvatskoj danas, prema procjenama znanstvenika koji su nastupili na 2. HIK-u, riječ o fenomenima vezanim uz suvremenu mobilnost ili o egzodusu iz toliko željene neovisne Lijepe Naše.

Radujemo se susretu!

facebook komentari

Nastavi čitati