Ne tako loša ideja: ‘Svim građanima EU po 500 eura!

0

John Muellbauer, profesor makroekonomije s Oxforda, zaintrigirao je europske ekonomske krugove prijedlogom središnjoj banci da odustane od najavljenog otkupa državnih obveznica od banaka i umjesto toga novac uplati građanima.

– Moj je prijedlog ECB-u da svakom odraslom građaninu eurozone pošalje ček na 500 eura. Neka bi domaćinstva to dodala svojoj ušteđevini, negdje bi platili stari dug, ali mnoga bi domaćinstava potrošila dosta novca u prvoj godini. To bi imalo velik učinak na ekonomsku aktivnost – rekao je profesor Muellbauer za Deutsche Welle. Dar od 500 eura Muellbauer spominje kao privremenu mjeru kojom bi se spriječila deflacija i pad eurozone u zaista duboku krizu, poput one u Japanu.

Kao Robin Hood

– Sve se vrijeme priča o štednji, stječe se dojam da se odgovorni ne brinu puno o sudbini malih ljudi. To je dio razloga za nagli uspon nacionalističkih stranaka, na primjer u Finskoj, Francuskoj, Grčkoj i Španjolskoj. Ako imate nešto što će obični ljudi odmah prepoznati kao nešto što im koristi i što će poboljšati njihove šanse da nađu posao, to bi osiguralo sjajan doprinos povjerenju u sustav eurozone – uvjeren je Muellbauer. Njegov prijedlog u ovom trenutku zvuči nerealno, no do prije dvije godine činilo se nemogućim da će Europska središnja banka emitirati milijarde eura i svako malo ubacivati nove poticaje. Robinhudovsko poklanjanje novca odgovor je na činjenicu da te mjere ne daju rezultate, što se u još drastičnijem obliku događa i u Hrvatskoj.

– Bit će još egzotičnih prijedloga jednostavno zato što novac koji pušta američki FED dolazi do poduzeća i korisnika, dok je europski transmisijski mehanizam zakrčen i ne spušta se do potrošača. Povijest je pokazala da je tiskanje novca loš eksperiment, ali sada nitko ne može reći da bi predloženo dijeljenje novca iz helikoptera završilo loše. Tradicionalne monetarne mjere ne funkcioniraju i sve što se poduzima postaje širok društveni eksperiment – komentira analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević. Ekonomist Ljubo Jurčić kaže da i sam godinama predlaže slično što i Maullbauer.

Primjer Japana

– Ekonomija se mora vratiti temeljnoj zadaći, a to je standard građana, a ne spašavanju banaka i krupnog kapitala. Takva vrsta poticaja bila bi posebno korisna za Hrvatsku, ali treba je osmisliti tako da završi u domaćoj potrošnji – komentira Jurčić. Prije šest godina pojedine su države i same građanima davale novčane poticaje da kupuju domaću robu, ali ti su poticaji financirani iz državnog proračuna, a ne tiskanjem novca koje bi dovelo do rušenja eura.

– Japan se cijelo desetljeće borio s deflacijom te su na kraju i oni počeli tiskati novac da potaknu potrošnju. Europa je nametnula mnoga ograničenja i zatvorila kanale kojima može djelovati antirecesijski – kaže Lovrinčević. Hrvatska je u još lošijoj poziciji jer nema fiskalnog prostora za stimulacije.

– Smanjenje poreza, moratorij ili oprost dugova bili bi bolji put, ali ako ne napravite ništa na rashodnoj strani, dobivate eksploziju duga – dodaje Lovrinčević.

Nijemci prvi poklonili 2500 eura, Australija 1000 dolara

1. Njemačka – Čim je grunula kriza, Njemačka je svima koji stari auto zamijene za novi poklonila 2500 eura, a kasnije je paket oživljavanja domaće potrošnje ojačala sa 30 milijardi eura koje su završile u industriji

2. Australija – Odmah na početku krize svojim je građanima u prosjeku podijelila po tisuću australskih dolara, čime je sačuvala osobnu potrošnju, ali i bankarski sustav od većih potresa

3. Francuska – Vrlo brzo slijedili primjer Njemačke obilatim poticajima za kupnju novih ekoloških automobila, a puno je novca završilo i u građevinskom sektoru. No svi su ti poticaji dolazili iz proračuna

4. Italija – Italija je davala novčane poticaje mladima za spajanje na internet kao i poticaje građanima da kupuju namještaj, kućanske strojeve, automobile, poljoprivredne strojeve, ali manjeg opsega nego Njemačka. pogled.ba

facebook komentari