Nećemo dopustiti gašenje županija

    0

    Denis Lasić vjerojatno je najmlađi premijer od svih dosadašnjih županijskih čelnika. Četiri godine na čelu Vlade Hercegovačko-neretvanske županije bile su izazovne za njega i kolege ministre. U žižu javnosti dospio je nakon što se njegovo ime nije našlo na listama za izbore.

    denis lasic premier

    – S obzirom na to da vas nema na listama HDZ-a BiH, krenula su nagađanja od toga jeste li eliminirani pod pritiskom jer vas je županija kandidirala za nositelja federalne liste, do toga kako ćete obavljati dužnost u izvršnoj vlasti. Što je istina?

    Da, dobro ste rekli, krenula su nagađanja… Ovaj izraz mi se čini adekvatnim za sve sto se pisalo i komentiralo kad sam ja u pitanju i moj status u vezi s listama za predstojeće izbore. Želim iskoristiti i ovu prigodu i razočarati sve one koji su neutemeljenim nagađanjima pokušali stvoriti sliku o “navodnom sukobu” kod konačnog utvrđivanja lista. Naime, istina je kako osobno nikada nisam tražio, ni inzistirao na tome da budem na nekoj od listi ili nositelj neke od njih. Svakako, želim zahvaliti svojim stranačkim prijateljima koji su smatrali kako bih se trebao naći na nekoj od njih.

    Imate li ambiciju ponovno biti kandidat za županijskog premijera ako stranke HNS-a budu imale većinu u županijskoj Skupštini?

    U ovom trenutku postavio sam si dva cilja, sve ću učiniti da i jedan i drugi što uspješnije realiziram. Prvo, želim da ova Vlada svoj mandat odradi do kraja, na najbolji mogući način i da broju dobrih stvari koje smo u proteklom razdoblju napravili dodamo još neke. Drugo, učinit ću sve da moja stranka i sve liste Hrvatskog narodnog sabora ostvare najbolji rezultat u povijesti demokratskih izbora u BiH. U uspjeh, kada su ova dva cilja u pitanju, ne sumnjam, a tek nakon toga o ovim i svim drugim pitanjima možemo razgovarati.

    – Kakvim ocjenjujete odnose u Vladi između hrvatskih i bošnjačkih partnera?

    Nije bilo značajnijih poteškoća kada je u pitanju rad Vlade. Naši odnosi su profesionalni i korektni bez obzira iz kojeg naroda ili koje političke stranke neki od članova Vlade dolaze. Ja sam uvijek isticao kako je ova Vlada tim, a osobno sam učinio najviše što mogu da to tako bude za cijelog našeg mandata. Moram biti iskren da se već pomalo i u Vladi osjeća predizborna groznica ali posao koji kao Vlada moramo raditi još uvijek ne trpi zbog toga.

    – A razlaz s HDZ-om 1990. je li bio povezan s predizbornom kampanjom?

    Ono što želim istaknuti je da je moj odnos s kolegama iz HDZ- a 1990. bio vrlo korektan i mi smo imali jednu vrlo dobru suradnju. Onog trenutka kada je HDZ 1990. kao politička stranka odlučio više ne biti dio Hrvatskog narodnog sabora i kada su odlučili napustiti našu zajedničku platformu, odlučili su i ne biti dio ove Vlade. Sve ostalo bila je samo stvar tehničke naravi. A je li ovaj potez HDZ-a 1990. njihov sračunati predizborni manevar, i je li povezan s predizbornom kampanjom, to u toj stranci najbolje znaju.

    – Polako se može podvlačiti crta pod mandat ove Vlade HNŽ-a. Kakvo je sada financijsko stanje županije u odnosu na stanje kakvo ste zatekli?

    Da, već se može krenuti podvlačiti crta pod mandat ove Vlade. Imali smo tu nesreću preuzeti mandat u vrijeme najveće gospodarske krize i u vrijeme kada se nisu niti mogle naslutiti razmjere krize koje će nas zadesiti. Ako k tomu dodamo i stanje koje smo zatekli, vrlo je teško bilo biti optimist. Više desetaka milijuna KM naslijeđenih dugova, ozbiljni problemi u školstvu, visoko obrazovanje na ivici ponora, zdravstvo na izdisaju i da ne nabrajam dalje. Ipak, vjerovao sam da znamo i možemo i nisam se bojao izazova. Zato danas s ponosom mogu pogledati iza sebe i na svoj mandat jer smo ne samo uspjeli “preživjeti” nego smo u svim segmentima napravili ogroman iskorak i našu županiju postavili na takve temelje koji joj jamče bolju budućnost.

    – A kada analizirate učinjeno, jeste li zadovoljni, je li se moglo više?

    Ovdje ću iskoristiti onu već dobro poznatu rečenicu koju mnogi koriste, uvijek se moglo i može više. Ali kada znam u kakvim sam uvjetima preuzeo vođenje Vlade i kada sve što smo uradili stavim u kontekst uvjeta u kojima smo to morali uraditi, čini mi se da smo učinili najviše što smo mogli. U prilog ovoj tvrdnji govori slijed argumenata od materijalnog statusa zaposlenika u prosvjeti, zdravstvu i dr. oblastima do činjenice da smo ogromne dugove koje smo naslijedili sveli na jednu prihvatljivu razinu, što je dobra polazna osnova za sve buduće aktivnosti.

    – Koliko su nedavne poplave utjecale na prikupljanje prihoda i hoće li to imati utjecaja na plaće proračunskih korisnika i ostale obveze?

    Ovih dana objavljuju se iznosi šteta koje su nastale kao posljedica strašnih poplava koje su pogodile širi prostor Bosne i Hercegovine. Svakako da su ovakvi razmjeri šteta utjecali i na stanje gospodarskih subjekata na ovim područjima, ali i na ukupnu gospodarsku aktivnost BiH po pitanju izvoza ili uvoza. Sve se to izravno odražava na prikupljanje prihoda i taj značajni pad prihoda osjećamo svi. Ovdje, također, želim podsjetiti kako su našu županiju, ali i neke druge prostore, u veljači ove godine u divljačkom i rušilačkom pohodu, a koji je po mnogim pokazateljima sračunato izveden, značajno porušili i spalili huligani, koji su, valjda, prema autoru ovog scenarija trebali dovesti u pitanje potrebu postojanja županije. I taj udar smo preživjeli, sanirali i obnovili uništeno i nastavili raditi svjesni kako smo razočarali kreatore ovoga kaosa i osujetili njihove namjere. Kada su u pitanju primanja korisnika proračuna, ja sam u nekoliko navrata govorio kako ne smijemo dopustiti da plaće proračunskih korisnika, pri tom, prije svega mislim, na našu prosvjetu, MUP, ali i druge zaposlenike, dođu u pitanje. Iako, s malim zakašnjenjem, mi naše obveze, plaće i druga davanja prema svim korisnicima uredno izvršavamo. Sve ću učiniti da to tako bude i u buduće.

    – Pa ipak, iskazali ste solidarnost s Posavinom i poplavljenim područjima, koliko ste pomogli tim ljudima?

    Posavina je prostor koji je, uz još neka područja, strašno stradao u nedavnim poplavama. Osobno sam se uvjerio u razmjere te katastrofe i slike koje sam tada vidio u Orašju, Domaljevcu, Brodu i drugim mjestima Posavine, ne vjerujem da ću skoro zaboraviti. Ne kao predsjednik Vlade nego, prije svega, kao čovjek, osjetio sam potrebu pomoći ovim ljudima i ovom kraju. Mi smo kao Vlada dali puni doprinos u svim akcijama koje su organizirane s ciljem pomoći Posavini, ali i drugim stradalim područjima. Isto tako, zajedno s kolegama iz stranke, učinio sam sve da i kao stranački ljudi pomognemo stradalim područjima. Ovdje želim naglasiti kako je Vlada, osim izravne pomoći koju je pružila, preuzela obvezu da pokrije sve nastale troškove fizičkih i pravnih osoba koje su posredstvom naše Uprave za civilnu zaštitu i vatrogastvo, ili po nalogu nekog drugog tijela Vlade, pružale pomoć na poplavljenim područjima.

    – Kakav je odnos sa socijalnim partnerima, čini mi se nikada manje prosvjeda ili najava istih za vrijeme jednog mandata i novog izbornog procesa?

    Mnogima, nažalost, ne odgovara činjenica kako moj mandat i Vlade kojoj sam na čelu nisu obilježili prosvjedi, a po čemu je u ranijem razdoblju ova županija bila jako poznata. Istina od koje ne želim bježati jeste da se dosta teško živi, ali ako ono što obećate unatoč teškoćama i izvršite, ako ljudima ne smanjujete njihova stečena prava i ako je svaki vaš potez učinjen s ciljem stvaranja boljih uvjeta za život svih građana, građani to prepoznaju. Nije nepoznato kako su prosvjedi često dio predizbornog folklora, hoće li takvih najava biti u ovo predizborno vrijeme, ostaje nam da vidimo.

    – Nedavno su, ipak, pripadnici specijalne policije najavili prosvjed tvrdeći da u odnosu na kolege u drugim županijama imaju najmanji dodatak, da nema činovanja…?

    Ako je netko zaslužio da mu se oda iskreno priznanje za njegov rad onda je to naša Specijalna policija. Na žalost, Mostar je često poligon na kojem do izražaja dolaze neke aktivnosti u kojima je nezaobilazna uloga pripadnika specijalne policije. Ti momci nikada nisu postavljali pitanje, nego su uvijek sebe izložili kako bi zaštitili ljude i imovinu u gradu Mostaru i u cijeloj županiji. Vama i široj javnosti dobro su poznati problemi koje smo imali i koje još uvijek imamo kada je u pitanju imenovanje ravnatelja policije. Mogli bismo kazati kako su i pripadnici specijalne policije u jednoj mjeri žrtve određenih problema između političkih stranaka. Ta politička previranja izravno se odražavaju i na njihov status, ali i na druga prava pripadnika MUP-a. Nadam se kako smo na dobrom putu da ovo pitanje konačno riješimo.

    – Nedavno je uspostavljen HAZU BiH oko čega je bilo puno prijepora. Kako ocjenjujete ovaj iskorak?

    Tek će vrijeme pred nama dati pravi odgovor na ovo pitanje. Nekako sam uvjeren kako ni mi koji smo izravno sudjelovali u ovom procesu, kao i mnogi naši građani, još uvijek nismo svjesni veličine posla koji smo uradili. Mi danas imamo Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti koja će dnevno bdjeti nad svim našim potezima i svakom našom radnjom. Imamo Akademiju u kojoj je okupljen najveći broj pametnih ljudi našeg naroda koji će ukazivati na puteve kojima bi trebali ići, ali i koji će podići svoj glas kada to bude trebalo i o bilo kojem pitanju.

    – Sveučilište i bolnica stalno ističu kako je nedovoljno novca za njihovo financiranje. Koliko ova županija sudjeluje u financiranju ovih institucija?

    Kada sam došao na mjesto predsjednika Vlade, dugovi prema visokoškolskim ustanovama, ali i prema zdravstvenim ustanovama bili su ogromni. Isto tako nije postojao Zakon o visokom obrazovanju, a niz drugih razloga sputavalo je Sveučilište da uistinu bude ono što treba i mora biti. Danas je ova oblast Zakonom uređena, imamo vrlo korektnu i otvorenu suradnju i imamo značajna izdvajanja sredstava iz proračuna. Potrebe i Sveučilišta i bolnice su još veće, a to je samim tim i veći izazov za nas. Mi moramo očuvati naše Sveučilište, moramo dalje ulagati u našu Sveučilišnu kliničku bolnicu i u zdravstvo općenito i zato ti segmenti našeg društva uvijek moraju na jasan način biti prepoznati i u našim proračunima.

    – Kako gledate na zahtjeve da se ukinu županije, da su financijski problem i teret?

    Poznato je tko i iz kojih i kakvih razloga govori o ukidanju županija. Oni koji misle da županije treba ukinuti, svoje su pravo lice pokazali u veljači ove godine kada su rušili i palili institucije županije. Moja poruka njima vrlo je jasna. Samo kroz cjelovitu reformu uređenja BiH, a kojom će svi narodi i građani biti zadovoljni, možemo o tome razgovarati. Do tada, to je samo alibi političkim elitama iz Sarajeva koji svoje neuspjehe žele pravdati postojanjem županija. Ali više od njih brinu me neki pojedinci i političke stranke koji za sebe kažu da su dio mog naroda, a prihvaćaju razgovore o ovoj temi, a da ne govore o konačnom ustavnom rješenju države.

    – U kojem pravcu onda vidite reformu države BiH, moraju li županije ostati funkcionirati pod svaku cijenu?

    Da. Županije moraju ostati sve do onog trenutka dok se država BiH ne uredi po mjeri svih njenih naroda i građana. Kada je u pitanju reforma BiH, evidentno je da je ona nužna, a kada se dogodi, ona mora zauvijek onemogućiti nepravdu prema bilo kojem narodu ili građaninu ove države. Nažalost, danas upravo tome svjedočimo.

    – Iz županija se često čuju prigovori oko federalnog Zakona o raspodjeli prihoda. Koliko je konkretno ova županija oštećena po vašim izračunima u posljednje četiri godine?

    Temelji nepravde, kada je u pitanju raspodjela prihoda, urađeni su onog trenutka kada je prihvaćen način raspodjele neizravnih poreza koji je i danas na snazi. Kratko ću istaknuti nekoliko konkretnih pokazatelja. Ni meni, kao ni većini mojih kolega, nije jasno kako je moguće da FBiH od zajedničkih sredstava koja pripadaju županijama i općinama najprije servisira svoj vanjski dug, čime značajno smanjuje masu za raspodjelu nižim razinama, a tek onda tako umanjen iznos uplaćuje nižim razinama. Posebna priča su koeficijenti za raspodjelu prihoda od neizravnih poreza, ali i parametri za raspodjelu. Tako 57% raspodjele ide po broju stanovnika, 24% po broju učenika osnovnih škola, 13% po broju učenika srednjih škola i 6% na površinu. Ono što je posebno zabrinjavajuće je to da postoje indicije kako se ovi parametri, broj stanovnika i broj učenika, s vremena na vrijeme, prilagođavaju potrebi onih koji o ovoj raspodjeli odlučuju. Tako imamo vrlo egzaktne pokazatelje koji govore o tome da je u posljednjih nekoliko godina drastičan pad prihoda od neizravnih poreza koji je uplaćen našoj županiji. Radi se o iznosu od oko 20 milijuna KM. To mogu potkrijepiti analizom koju smo radili za proteklo petogodišnje razdoblje. Naime, u 2008. godini od neizravnih poreza našoj županiji uplaćeno je 115,350.432 KM, a u prošloj godini 93,596.790 KM. Svi ovi pokazatelji govore o nepravdi koja se čini većini županija i moj stav je kako se to mora čim prije promijeniti.

    – Zašto županije nisu zatražile preispitivanje ovog zakona, kao i brojnih drugih pred Ustavnim sudom FBiH jer je stalna tendencija bošnjačkih stranaka za unitarizacijom entiteta, od prostornog planiranja, zdravstva, obrazovanja?

    Već sam rekao kako smo u nekoliko navrata ukazivali na činjenicu da se primjenom aktualnog Zakona o raspodjeli prihoda izravno oštećuju županije. No, svakako treba istaknuti kako se s ovim što sam rekao neće složiti Sarajevska županija jer njima ovakva raspodjela odgovara i “ide na ruku”. Stoga, nisam siguran kakav bi rezultat polučili ako u takvim uvjetima inzistiramo na preispitivanju ovog Zakona pred Ustavnim sudom. Mi činimo sve da odgovorne na razini entiteta uvjerimo kako njihovi pokušaji za unitarizacijom i njihovi kontinuirani pokušaji stalnog nametanja obveza prema županijama, a za što nemaju uporište u Ustavu, niti u drugim važećim propisima, samo mogu dodatno usložnjavati naše odnose. Takvi pokušaji unitarizacije i nametanja obveza županijama, a njih je sve više i više, unaprijed su osuđeni na propast. Naime, Ustavom su jasno definirane ovlasti Federacije, županija, ali i zajedničke ovlasti. Dosljedno poštujući takve odnose izbjeći ćemo sva nerazumijevanja, a oni koji neprekidno rade na unitarizaciji entiteta moraju preuzeti punu odgovornost za stvorene deficite po županijama. Naime, oni svojim potezima i neustavnim oduzimanjem prihoda županijama, a stalnim i neustavnim nametanjem obveza županijama, izravno sudjeluju u stvaranju ovih deficita.

    – Je li moguće, ipak, racionalizirati županijsku administraciju kako bi bila učinkovitija, a s druge strane i jeftinija?

    Uvijek je zanimljiva tema, ili ako se govori političkim rječnikom, uvijek se može raspravljati o temi racionalizacije županijske administracije. Ali ako odgovorno razgovaramo o ovoj temi, moramo imati i jasne pokazatelje. Mi danas iz proračuna HNŽ za 5600 zaposlenih isplaćujemo plaću. Ako analitički promatramo ovu brojku i kada znamo da je od tih 5600, njih više od 5000 zaposleno u našem školstvu, Ministarstvu unutarnjih poslova i pravosudnim tijelima, dolazimo do saznanja kako je u tako često spominjanoj administraciji zaposleno oko 500 ljudi. Govorimo li o ovoj temi na temelju financijskih pokazatelja, onda treba znati sljedeće: ukupno se iz proračuna naše županije na ime neto plaća i naknada troškova toplog obroka i prijevoza zaposlenih mjesečno izdvaja oko 6,246.000 KM. Za županijsku upravu ili kako se često voli govoriti “administraciju”, a koju čine županijska uprava i izabrani županijski zastupnici, mjesečno se od ovog iznosa izdvaja svega 812.000 KM. Za plaće u srednjim školama izdvaja se 1,280.000 KM, za plaće u osnovnim školama 2,161.000 KM, zatim za plaće u MUP-u izdvajamo 1,470.000 KM, te za plaće u pravosudnim tijelima 523.000 KM. Prihvaćam kako bi administracija mogla biti učinkovitija, ali nisam siguran da u ovom trenutku ima puno prostora za racionalizaciju na način da se nekoga ostavi bez posla.

    – Hrvatski političari često prigovaraju da se novac izvlači i posredstvom federalnih institucija preusmjerava na bošnjačka područja, a istodobno, primjerice, Aluminiju se ni na kakav način ne želi pomoći. Vaš komentar?

    Bezbroj je primjera koji mogu potvrditi ove vaše navode. Svjedoci smo kako se dnevno u nekim drugim dijelovima Federacije iz proračuna saniraju propala poduzeća, iz proračuna se plaća i uvezivanje radnog staža za neke povlaštene kategorije, i sve se to uglavnom događa “tamo negdje”. Istodobno, Aluminij kao jedan od najvećih gospodarskih subjekata u BiH, u Sarajevu je, nažalost, vrlo rijetko tema. Ali, s obzirom na ulogu Aluminija u gospodarstvu, ne samo naše županije nego i šire, očekujem da će se konačno u Sarajevu i o njemu početi govoriti, ali ne kao o slučaju, nego kao gospodarskom subjektu koji treba i mora imati potporu svih razina vlasti.

    – Izbora u Mostaru, po svemu sudeći, neće biti u listopadu. Kakvo je rješenje moguće koje bi bilo prihvatljivo za hrvatsku stranu?

    Netko bi morao snositi odgovornost ako izbora u Mostaru ne bude u listopadu. Tu, prije svega, mislim na ulogu međunarodne zajednice koja se uporno trudi da od Mostara pravi “grad slučaj”. Mostar je normalan grad, grad kao i svi drugi gradovi u BiH. Kome i zašto i dalje trebaju neki eksperimenti s Mostarom, uistinu mi nije jasno. Zašto ono što je prihvatljivo za Sarajevo, Tuzlu, Zenicu i druge gradove nije prihvatljivo za Mostar znaju, valjda, samo kreatori ovakvog stanja. Nadam se da će Mostar uskoro prestati biti poligon za eksperimentiranje.

    – Za vas kažu da ste veliki ljubitelj sporta i vjerni navijač Zrinjskog koji, nažalost, u posljednjem ogledu nije prošao dalje u Ligi prvaka.

    Da, Zrinjski je moja velika ljubav. Ultrasi to znaju još ljepše kazati: “Zrinjski je život i više od toga”, stoga redovito pratim sve njihove utakmice, kao i sva događanja u vezi toga kluba. Isto tako, kao predsjednik Vlade činim sve što je u mojoj moći kako bi Vlada, kojoj sam na čelu, poticala i pomagala sport uopće. Radujem se svakom uspjehu naših sportaša a njih, hvala Bogu, ima u najjačim ligama i natjecanjima u raznim sportovima.

    – Poruka za kraj…, jučer, danas, sutra…?

    Za ono “jučer” kao predsjednik Vlade ponosan sam što je u mandatu ove Vlade riješeno nekoliko iznimno značajnih pitanja po kojima će ova Vlada sigurno biti upamćena (Zakon o visokom obrazovanju, Zakon o Akademiji i utemeljenje Akademije, Zakon o vodama, Zakon o koncesijama, Zakon o privatnom i javnom partnerstvu i dr.). Za “danas” , sve ću učiniti da ova Vlada svoj mandat okonča na način da iza nas bude još vidljivijih rezultata koji će se najizravnije osjetiti u gospodarskim pomacima naše županije. Za “sutra”, učinit ću sve da maksimalno pridonesem uvjerljivoj pobjedi moje stranke i svih lista HNS-a kako bi konačno o nama i o našem “sutra” u ovoj državi odlučivali oni koji za to imaju puni legitimitet dobiven od svoga naroda.

    Zoran Krešić/VL

    facebook komentari