Pratite nas

‘Neka Tuđman pošalje ostatak ustaške avijacije’ sprdali su se četnici. S njima je bio dožupan Rkman

Objavljeno

na

‘Neka Tuđman pošalje 50 posto preostale ustaške avijacije’ tim su se riječima martićevi milicajci, komandant brigade vojske Srpske krajine u društvu sisačkog dožupana Bogdana Rkmana, sprdali nakon rušenja hrvatskog aviona ‘Osvetnik Vukovara’ 14. rujna 1993. Tog kobnog dana, kod sela Stipan (općina Gvozd, Vrginmost) na mjestu je poginuo pilot hrvatskog ratnog zrakoplovstva Miroslav Peris. Hrvatska je u tom trenutku, raspolagala samo s dva aviona – ‘Osvetnik Vukovara’ i ‘Osvetnik Dubrovnika’.

Dnevno.hr u posjedu je stravične snimke na kojoj se jasno vidi kako na mjesto pada hrvatskog aviona među prvima stiže aktualni dožupan Sisačko-moslavačke Županije Bogdan Boro Rkman, u društvu martićevih milicajaca i komandanta brigade Vojske Srpske Krajine. Dožupan Rkman iz redova srpske manjine u šarenoj vojnoj odori stoji kraj zelenog ‘kampanjola’ (JNA jeep). Novinari dolaze tek kasnije, iza Rkmana i martićevaca. Kako vrijeme odmiče i kako dolazimo do sve većeg broja dokumenata koji kompromitiraju Rkmana odnosno njegovu ulogu na strani agresorske vojske u Domovinskom ratu, sve je jasnije da je ratnohušačko novinarstvo najmanji grijeh Bore Rkmana i da je taj čovjek tijekom čitavog rata stalno lutao između novinarstva i vojske odnosno novinarsko pero mu je čini se, bilo samo paravan!

Dnevno.hr naime, raspolaže i dokumentom s imenima više desetaka srpskih novinara akreditiranih za praćenje famozne vidovdanske proslave, na kojoj je Rkman veličao vojsku Republike Srpske Krajine. Zanimljivo je da je za taj zadatak, između svih novinara, izabran upravo Rkman koji u to vrijeme ima samo 26 godina. Dosad je javnost baratala informacijama kako se ‘dokazao’ svojim ekstremističkim i nacionalističkim stavovima s pozicija velikosrpskog nacionalizma u tekstovima novina s okupiranih područja. Pokušavajući dokučiti koji bi bio razlog Rkmanovih izvanrednih sposobnosti, trag nas je odveo do još jednog dokumenta –  Rkman je itekako mogao obaviti zadatak na nivou s obzirom da je već u listopadu 1991. godine već radio u ‘odelenju za propagandu’ na izradi biltena, ne novinarskih nego vojnih. Iz dokumeta pod oznakom ‘vojna tajna-povjerljivo’ kojega je potpisao urednik radija ‘Glas Petrove gore’ Đorđe Šimulija stoji ‘potporučnik pješadije Rkman Bogdan ovaj posao je prilično dobro obavljao, ali također smatram da, ukoliko je potrebno, i on može biti raspoređen u jedinice Teritorijalne Odbrane Vrginmost’. Također iz dopisa je vidljivo da je radio koristio resurse JNA, jer su bili prikopčani na njihov agregat za struju.
‘Imali bi i specijalne emisije namjenjene borcima’, objašnjava Rkmanov urednik ‘Opštinskom sekretarijatu za narodnu obranu’ shemu programa radija ‘Glas Petrove gore’.

Naposlijetku, ime Bogdana Rkmana nalazi se na ‘spisku vojnika I. voda II. čete III. kordunaškog bataljona’ Komandir voda na Kordunu je potporučnik Bogdan Rkman (Tešin) i pod sobom ima  23 vojnika, među kojima su i tri snajperista!  Pretpostavlja se da popis datira iz 1991. godine. Bogdana Rkmana pokušali smo kontaktirati kako bismo dobili komentar na ove navode iz dokumenata kojima raspolažemo,  no unatoč brojnim pokušajima nije se javljao na telefon.

 

[toggle_simple title=” Tko je junak Miroslav Peris? ->” width=”Width of toggle box”]
Miroslav Peris u studenom 1992. napušta JNA i odmah se stavlja na raspolaganje Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu. Kobnog 14. rujna 1993. pilot Peris javlja se dragovoljno za akciju protiv agresora, koji je tih dana slao smrtonosne projektile po Sisku, Zagrebu, Karlovcu…Nakon što je  izvršio zadatak na Kordunu, na povratku ulijeće u tzv. puščanu prašinu. Mehanizam na avionu je oštećen, a hrabri pilot, pokušavajući spasiti sebe i zrakoplov, povećava visinu letenja.
Na toj visini (u Domovinskom ratu letjelo se na ekstremno niskim visinama radi radara) ‘lovi’ ga neprijateljski radar i obara raketom.
Uz vojne počasti, s nadlijetanjem zrakoplova iznad pogrebnog skupa, na Hrnetićkom groblju u Karlovcu, 27. rujna 1993. pokopani su posmrtni ostaci hrvatskog viteza Miroslava Perisa.

[/toggle_simple]

dnevno.hr

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Kolumne

Suočavanje s Todorićem

Objavljeno

na

Objavio

Kada je Ivica Todorić prije nešto više od pola godine prihvatio Plenkovićev „Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku“ te svoju tvrtku predao na upravljanje i restrukturiranje Vladinu izvanrednom povjereniku Anti Ramljaku, bilo je jasno da se Agrokoru crno piše.

Samo se nije znalo koliki su dugovi. Todorić je u toj prigodi uznosito priopćio naciji: „Četrdeset godina sebe uložio sam u izgradnju cijele Hrvatske i regije, stoga sam danas ponosan čovjek jer sve što sam izgradio danas sam svojim potpisom predao hrvatskoj državi.“ Kako je odjeknuo taj priopćaj?

Odjeknuo je kao opća uvrjeda.

Danas znamo i približnu dubinu te uvrjede: dvadesetak milijarda kuna!

Policija je u skladu s tim znanjem krenula u potragu za dokazima o mogućim nezakonitostima u Agrokorovu poslovanju. Krenula je silovito. Drugi vele: spektakularno! Dobro, ali moglo je biti i spektakularnije da policija nije svoju akciju najavila samo probranim medijima. Što točno radi policija? Kako: što?! Pa „provodi izvide“! Dakle, „izviđa“. Pola godine nakon predaje? I to – gdje i kako? Istodobno na mnogo mjesta, po dvorima, kućama, stanovima. Pretresa, uhićuje, privodi, ispituje.

Najmršaviji nalaz bio je u Kulmerovim dvorima. U dvorcu ponad Zagreba policija nije našla nikoga i ništa. Ivica Todorić i njegovi sinovi Ante i Ivan odavno nisu u Hrvatskoj. Nagađalo se da su u Nizozemskoj, u Srbiji, u Rusiji. Najobavješteniji od njihovih odvjetnika, Čedo Prodanović, veli da je Ivica već druže vrijeme poslovno u Londonu te da su mu i djeca tamo zaposlena. Todorićevu izvanobiteljsku upravljačku elitu policija je zatekla na logu. Pretresla je kuće i stanove dvanaestero ljudi, ništa nije našla, ali je ljude pouhićivala i privela u istražne urede i podnijela kaznene prijave. Akcija je izazvala silan dojam u javnosti.

S pravom, tvrde znalci. Razvoj događaja, koji je Plenkovićeva Vlada spriječila u zadnji čas, bio je neusporedivo gori od „bujanja ustaštva i fašizma“. Kako to? Jednostavno, tobožnje ustaštvo i tobožnji fašizam ne ugrožavaju nikoga, ni najzadrtije jugane. Te su floskule u stanovitom smislu blagotvorne. One svakodnevno služe gubitnicima hrvatskoga Domovinskog rata za razbijanje frustracije, a nerijetko i za izbijanje kakve-takve kunske utjehe iz državnoga proračuna.

A stečaj Agrokora? To bi bilo nešto nalik na smak svijeta.  Stečaj bi ugrozio opstanak 40-ak tisuća Agrokorovih zaposlenika i njihovih obitelji. Stoga je mudra Plenkovićeva Vlada, da spasi Agrokor, izradila onaj zakon kojim je privremeno suspendirala liberalni fetiš nepovrjedivosti privatnoga vlasništva i uvela prisilnu upravu svoga povjerenika Ante Ramljaka u Todorićevu tvrtku. A kako je Agrokor u proizvodnji, preradi i distribuciji poljoprivrednina alfa i omega u Hrvatskoj i „regiji“, Plenković je tim potezom stekao naslov spasitelja hrvatske poljoprivrede.

Uostalom, da je Agrokorov kašalj za hrvatsko društvo pogibeljniji od tobožnjega ustaštva i fašizma, pokazuju i reakcije vlasti na te pojave. Zbog bujanja „ustaštva i fašizma“ Plenković je osnovao doduše elitnu, ali ipak izvanparlamentarnu (savjetodavnu) ideološku komisiju pod umiljatim imenom „Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima“. Vijeću predsjeda predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akad. Zvonko Kusić. A na drugoj strani HDZ-ovi su i SDP-ovi [narodni] zastupnici u Hrvatskomu [državnom] saboru osnovali parlamentarno „Istražno povjerenstvo za Agrokor“, koje predvodi bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Na prvi je pogled jasno da su ta dva tijela po zakonskoj snazi i ugledu u društvu nesumjerljiva.

Izneseni su argumenti pozitivno šuškavi. Ništa manje nego Plenkovićevo obećanje da spašavanje Agrokora ne će i zahtjev Predsjednice Republike da spašavanje Agrokora ne smije hrvatske državljane stajati ni jednu kunu. Zar smo zaboravili da nas je to spašavanje već stajalo barem 5.000.000 puta više, koliko je Vlada dala istražnim tijelima za osnaženje istrage?

Na što će sve to izaći? U ovom času nitko to ne zna. Ne znamo ni što će istraživati Miljenićevo „Povjerenstvo“ ni hoće li uopće išta istraživati ako uskoro počne sudbeni postupak. Kusićevo je „Vijeće“ malo preširoko fokusirano na „posljedice vladavine nedemokratskih režima“. Hrvatskom su naime od njezina postanka do uspostave Republike Hrvatske vladali nedemokratski režimi. Zato su i tu rezultati neizvjesni. U tomu je mraku jedina vedra stvar hrvatska pravosudna praksa. Iz predmeta Ive Sanadera i Tomislava Horvatinčića može se gotovo sa sigurnošću zaključiti:  ima nade za Ivicu Todorića.

Benjamin Tolić/Hrsvijet

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Plenković: Rasprava u Saboru pokazala kritizerstvo bez argumenata

Objavljeno

na

Objavio

U povodu prve godine rada svoje Vlade, premijer Andrej Plenković Hrvatskom je saboru podnio izvješće.

U jednosatnom govoru spomenuo je mnoge probleme s kojima se Vlada susrela u protekloj godini. Oporbeni klubovi žestoko su kritizirali njegov govor.

U razgovoru za HRT premijer Plenković je rekao kako je rasprava u Saboru pokazala jedno kritizerstvo bez argumenata koje nije bilo na razini jedne konstruktivne rasprave. Meni se čini da smo na sva četiri ključna stožerna programa naše vlade odgovorili. Unijeli smo gospodarsku sigurnost, rast i društvenu solidarnost.

Naglasio je činjenicu da nije bilo trećih izbora u manje od 24 mjeseca, a to bi bilo jako loše i za institucije i za političke stranke. S te strane sam jako zadovoljan da su kolege iz HNS-a prepoznali poruku važnosti stabilnosti, koja je bila poruka međunarodnim financijskim, gospodarskim institucijama.

Pogledajte gospodarski rast, smanjenje javnog duga, proračunskog manjka, najnižu stopu nezaposlenosti, najbolju turističku sezonu… Svi pokazatelji idu u pozitivnom smjeru, istaknuo je Plenković.

Govoreći o problemu iseljavanja iz Hrvatske, premijer je rekao kako to nije problem nastao 16. listopada 2016. godine, već problem koji traje već nekoliko godina. Naš je cilj demokratska revitalizacija zemlje i u tom smislu smo poduzeli niz mjera. Sve njih sam pobrojio u godišnjem izvješću pred zastupnicima. Od rodiljnih naknada, porezne reforme, sufinanciranja stambenih kredita.

Sve su to mjere koje idu za demografskom obnovom, a sadržane su u našem programu. One će ići za tim da našim mladim obiteljima stvorimo preduvjete da ostanu u Hrvatskoj, kazao je. Istaknuo je kako je jučer na užem kabinetu Vlade odlučeno da će se pronaći sredstva za svih 2400 zahtjeva koji  su podneseni za stambeno sufinanciranje.

Premijer je istaknuo kako su početkom godine prepoznali probleme u Agrokoru i na njih reagirali na najbolji mogući način. To je kompanija koja je u privatnom vlasništvu i koja je imala velik utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Nismo imali drugog scenarija nego ići s posebnim zakonom koji bi spriječio gospodarski i financijski krah ne samo te kompanije već i kompanija koje su s njom povezane, rekao je. Dodao je i da je to bila politička odluka i jedini mogući politički odabir.

Kolege iz oporbe ne prepoznaju ono što smo učinili i dobili s Lex Agrokorom. Ispadamo kao netko tko je napravio neki potez koji nije bio dobar. Nismo radili populistički, nismo radili napamet. Na nama je bilo da utvrdimo činjenice, a na savjetnicima da pomognu u dogovoru s vjerovnicima kako napraviti  put prema nagodbi i dugoročnoj održivosti kompanije i očuvanju radnih mjesta, istaknuo je Plenković.

Na pitanje je li potrebno utvrditi političku odgovornost kad je u pitanju Agrokor, premijer je kako im je u interesu da se se rasvijetle sve okolnosti koje su dovele do ove situacije u Agrokoru. Hoće li to biti istražno povjerenstvo ili neki drugi način rasprave u Saboru pred nekim saborskim odborom – to je pitanje u vezi kojega smo otvoreni.

Ono što je važno reći je to da samo istražno povjerenstvo regulirano zakonom te da njegov Članak 4 ne ostavlja baš previše mjesta za interpretaciju. Prema mišljenju mnogih pravnih autoriteta ukoliko se pokrene kazneni postupak istražno povjerenstvo prestaje s radom. To ne znači da Vlada i HDZ ne žele da se rasvijetli sve vezano uz Agrokor. Upravo obrnuto, mislim da bi to bilo zdravo za hrvatsko društvo, naglasio je Plenković.

Plenković: Ova godina bila je za Hrvatsku jedna od najizazovnijih nakon Domovinskog rata

facebook komentari

Nastavi čitati