Pratite nas

NEPOZNATA STRANA BUGIJANSKE OPERACIJE – (7)

Objavljeno

na

Prošteno je svima, svima, zulumčaru ubojici, prošteno je svima, svima, samo nije izdajici. Ante Bušić, Ršso. Napisao Bruno Bušić prije svoje smrti.
Šutljivi eksplodira: “Žvači, žvači! Vidjeli! Vidjeli smo te danas gore – previjao si se ko vlaška mlada, obećavao si i kleo se samo da izvučeš debelo prkno, a sad: ‘Idemo miliciji.’ Noste djavo, ko ti smeta.”

– Da izvučemo glavu…

– Kakvu glavu?! Vidjet ćeš, ko i ja, što će nas steći…

Prepirka podpali i drugu dvojicu što šute i prave se Englezi.

– ko su oni ždralovi, gorika u Raduši? Borci! Čiji? Ejte, ljudi, ta niste veslo dojili! Gdje su se onako moderno naoružali, kako su ovamo dospili. De mislite malo. Kao da se granica prelazi šale. Posrijedi je…

– Posrijedi je udba, misliš. (Ovdje moram navesti da se je hrvatska politička i gospodarsko/ekonomska emigracija podjednako bojala Udbe. Politička da nam (govorim o sebi, jer sam bio politički emigrant) nebi iz rodbinstva, prijateljstva, poznajstva i drugih smicalica ubacili Udbaša medju nas, a gospodarska se imigracija bojala da ih udbaške uhode nebi prijavili jugoslavenskim predstavnistima kako su se ovi približili ekstremnim Hrvatima koje Djordje Ličina u djuture nazivlje “fašisti mračne prošlosti”. Zato trebamo ovdje razumijeti i ovih pet hrvatskih lovaca čija sudbina visi o dvije strane, moja opaska, Otporaš)

– Mislim.

– Daj, molim Te…

– Sunce utonu iza Planine. Sumrak se neprimjetno spusti i zgusnu se po njivama. Išli su bez predaha. Strah je potiskivao umor. Sumnje su rasle i sve su ih jače progonile. Pukli su obruči na rasklimanoj zakletvi, koju su dali hrvatskim gerilcima gore na Raduši.

PRVOTNI  PLAN  USTANKA 

Ustanička kolona povlačila se dotle izmedju drveća  i nastupala prema Zelenom jezeru na vrhu Raduše. Osim Ambroza, svi su bili uvjereni da ih lovci neće izdati. Vjruju, stoviše, da će držati njihovu stranu kad se ustanak rasplamsa. Ambroz je predložio, što su ostali gotovo jednoglasno odbacili, da napuste što prije, istu noć, Radušu. Govorio je da bježe u drugu planinu, gdje bi se desetak dana pritajili, kako bi zameli svaki trag.

Glavaš je uporno branio svoju tezu: Raduša je prikladna zbog konfiguracije, zbog špilja i potočića. Osim toga, nalazi se u čvorištu planina prikladnih za gerili: izmedju Kupresa i Šujice, Malovan, prema Livnu, poviše sela Priluke, Cincar, pa Kamišnica, Dinara, Svilaja. Na drugoj strani, u pravcu Hercegovine, izmedju Duvna i Rame, rastire se Ljubuša, uzduže se Vran, kojega dijeli kratka usjeklina od Muvarnice i Blidinjsko jezero od Čvrsnice, što povezuje preko neprohodnog Prenja čitav sklop planina. Što je kod toga najbitnije, – a za to se i Adolf hvata -,pučanstvo oko i izmedju tih planina listom je hrvatsko, na čiju potporu računaju.

– “U redu, ali što imamo od svega toga ukoliko nas Udba nanjuši?” – predbaci Ambroz Glavašu.

– Adolf šuti. I drugi su uronili u misli, pa plove kao na oblacima. “To sam tisuću puta rekao,” – pomisli Adolf, “da gerilci, u slučaju otkrivanja, moraju neprestano mijenjati mjesto boravka. To je jedina mogućnost da se preživi.” Bakula ga uzinat baš na to posjti:

– I jesmo li, Bože, otkriveni?

– Misliš li da će lovci moliti Boga za Te? – uskoči Buntić – E, kad bi se Vidaka pitalo, lovci bi nagnjojili jedunu. ( Što ću sada reći je za današnje mladje Hrvate koji su se davno poslije ovog slučaja rodili. Govorim osobno o sebi, jer su me mnogi pitali u San Franciscu u to doba, da šta bih ja učinio. Možda danas tako ne mislim, ali tada sam u lipnju 1972 godine mislio da je njih trebalo po gerilskom i revolucionarnom pravilu……i kasnije ih žaliti, svete mise im platiti, svrstati ih u plejadu hrvatski mučenika u borbi za Hrvatsku Državu. Danas se može kamokud hladnije i trijeznije, bez ikakovih žrtava, matematički izračunati, koliko su smetali Franc Habernik i lovci za uspjeh – koliko toliko – ustanka, moja opaska, Otporaš.)

Zavlada mir.

Planina je najljepša u svanuće, kad mlazovi sunca padnu po rosnoj klasulji, uz jezero, koje se blista i prelijeva u purfurnim bojama, kao drago kamenje. A srne se igraju, dok slavujev glas tanano kaplje na lišće i na travu.

Boca šljivovice kruži od ruke do ruke. Ambroz je pristao da logoruju u Raduši, iako srcem i dušom ustaje pritov takve odluke. Adolf ga gleda snuždeno ispod oka.

Bemti ja revoluciju koja se boji skinuti glavu!…- dobacio je Ambroz izazivački. Adolf pokuša prijeći na drugu temu. Nije išlo. Njegov se brat neprestano vrtio oko bijega iz Raduše, tako da je djelovao provokativno. Vegar i Miletić nisu se javljali, iako su dijelili Ambrozovo mišljenje. Većina je medjutim držala uz Adolfa i Glavaša.

Prema podatcima, čije izvore za sada ne možemo otkriti, (ovaj Feljton je pisan 1978 godine, moja opaska, Otporaš.) u Raduši su trebali ostati do kraja lipnja 1972., da bi 1 srpnja, razdjeljeni u pet skupina, pošli u pet različitih pravaca: u Bosnu, Hercegovinu i na more. Prve značajne akcije trebale su biti, prema planu, izvedene 27 srpnja (partizanski “dan ustanka”) točno u jedan sat poslije ponoći i to u pet posve različitih gradova: u Mostaru, Sinju, Bugojnu, u Livnu i, po svoj prilici, u Splitu. Po završenju zadataka zavukli bi se u pripremljena skloništa, gdje bi ostali najmanje deset dana, odnosno dok opasnost mine (o tome ćemo opširnije pisati).

UZBUNA  U PROTIVNIČKOM  TABORU

Nastavlja se…

Otporaš/Kamenjar.info

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Grčka će modernizirati svoju flotu F-16, Hrvatskoj nude 12 zrakoplova u starijoj verziji

Objavljeno

na

Objavio

Američki State Department odobio je paket nadogradnje F-16 zrakoplova Grčkih (Helenskih) zračnih snaga za koji se pretpostavlja da bi Grčku koštao oko 2,4 milijarde dolara.

Konkretno, tim bi se paketom nadogradila grčka flota F-16-ica u Block 30, Block 50, Block 52+ i Block 52+ Advanced konfiguracijama, a svi bi se nadogradili na najnoviju F-16V (Viper) konfiguraciju.

Prema američkoj Agenciji za obrambenu suradnju, u paketu su ponuđene sve nužne komponente da se 123 F-16C i F-16D borbena zrakoplova (od ukupno 155 koliko ih se nalazi u sastavu Grčkih zračnih snaga prema podacima World Air Forces) moderniziraju na F-16V standard koji je kompanija Lockheed Martin prvi put predstavila 2012. godine. To znači da bi po zrakoplovu Grčka modernizaciju platila nešto manje od 20 milijuna dolara, piše Defense news, prenosi jutarnji list

– Ova nadogradnja bi Grčkoj pomogla da odvrati potencijalne regionalne prijetnje, da ojača svoju obranu i da provodi protu-terorističke operacije – stoji u objavi Agencije za obrambenu suradnju.

Ova vijest objavljena je tijekom posjeta grčkog premijera Aleksisa TsiprasaWashingtonu, gdje se se susreo s predsjednikom SAD-a, Donaldom Trumpom. Američki predsjednik, poznat po oštroj kritici država članica NATO pakta koje ne troše najmanje 2% svojeg BDP-a na obranu na što ih pakt obvezuje, očekivano je pohvalio Grčku zbog želje da modernizira flotu.

– Oni moderniziraju flotu svojih F-16 zrakoplova. A to je fantastičan zrakoplov – rekao je Trump prije sastanka s Tsiprasom, a prenosi Drive Warzone.

Ako do modernizacije zaista dođe grčki F-16 dobili bi novi APG 83 aktivni elektronički radar (AESA), nove kompjutore, nove sustave navigacije, nove multifunkcionalne displeje, napredniji sustav podatkovne veze i tako dalje…

Inače, na F-16V standard već se počela modernizirati flota F-16-ica Zračnih snaga Tajvana, a nova 22 F-16V naručio je Bahrein koji će to u kompletnom paketu opreme i obuke platiti 2,78 milijardi dolara.

Na kraju, podsjetimo da su i Grčka i SAD dale ponude za prodaju 12 borbenih zrakoplova Hrvatskoj, uz to da su Grci ponudili F-16 Block 30 varijantu, dok su Amerikanci ponudili potpuno novu F-16 Block 70/72 varijantu, vrlo sličnu gore spomenutom F-16V standardu na koji bi se nadogradili grčki lovci. Uz njih su pondu dali i Izraelci (riječ je, navodno, o njihovim Barak i Braaket varijantama F-16 zrakoplova) te Šveđani koji su ponudili svoje JAS 39 Gripene C/D.

Vojni analitičar Jan Ivanjek za Globus je procijenio da bi u slučaju da Hrvatska kupi grčke F-16-ice, naša država osigurala prevlast u zraku na 10 do 15 godina, nakon čega bi njihovu eventualnu modernizaciju na F-16V standard platila do 50 milijuna dolara po komadu. Novi američki F-16 block 70/72 borbeni zrakoplovi bi pak Hrvatsku koštali oko 90 milijuna dolara po komadu, s obukom i logistikom, procjenuje Ivanjek.

 

F-16 Block 70 pruža Hrvatskoj apsolutnu zračnu dominaciju za narednih 40 godina

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Stier: Posjet će otvoriti nove perspektive za naše tvrtke koje rade na ruskom tržištu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u službenom je posjetu Rusiji gdje je u Sočiju održala sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Prvi je to službeni posjet jednog hrvatskog predsjednika Ruskoj Federaciji od 2009. Nakon razgovora potpisan je niz zajedničkih akata između dvije države koji bi trebali poboljšati odnose dviju država.

Više o ovom susretu i hrvatsko-ruskim odnosima u Studiju 4 govorio je saborski zastupnik HDZ-a Davor Ivo Stier. “Mislim da je jako dobro da je došlo do susreta na ovoj razini. Intencija je bila da otvorimo i proširimo jedan kanala dijaloga s Ruskom Federacijom. Jasno, u taj dijalog ulazimo s pozicije članice Europske unije i NATO-a, ali isto tako želimo uvažavati ulogu koju Ruska Federacija ima na međunarodnoj sceni, pogotovo na jugoistoku Europe.

Naravno, nije tu samo pitanje sigurnosne situacije. Ima tu niz pitanja, gospodarskih i tako dalje. Dakle, taj kanal je potreban i potvrđen je posjetom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović”, rekao je Stier.

Govorilo se i o očekivanjima od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada veliki interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati. Radi se dosad o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje prati predsjednicu, a uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane je potvrđeno sudjelovanje 245 tvrtki. Stier je istaknuo kako taj forum može otvoriti nove perspektive za naše tvrtke koje rade na ruskom tržištu.

Rekao je i da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. “Postoji jedno područje koje nije obuhvaćeno sankcijama, tu postoje legitimni interesi i mislim je je s te strane ovaj posjet važan pogotovo jer se na tržištima poput ruskog jako gleda kakvi su politički odnosi. Kada se vidi da je šeficu hrvatske države primio predsjednik Putin to je isto jedan politički signal i gospodarskim subjektima, kazao je. “Alternative dijalogu nema i dobro da je Hrvatska išla ovim putem. Meni je drago da je došlo do ovakvog razgovora na najvišoj razini”, istaknuo je.

Bilo je riječi i o sektoru energetike. Putin je u jučerašnjem razgovoru istaknuo da je Hrvatska je veliki uvoznik ruskih naftnih derivata, da je prošle godine kupila je 350 tisuća tona nafte te da Rusija zadovoljava gotovo pola hrvatskih potreba za plinom. “Za Hrvatsku je to od strateške važnosti. Hrvatska država ima interes da se izgradi LNG terminal. On je važan zbog geostrateških prilika, zbog diverzifikacije nabave plina i razvijanja tržišta. Hrvatska mora na tome ustrajati”, rekao je.

Kad je riječ o Agrokoru, očekivalo se da će to biti jedna od glavnih tema, međutim sudeći prema izjavama, to i nije bilo baš tako, rečeno je. Putin je samo rekao da na hrvatskom tržištu uspješno djeluju ruske banke te da Sberbank i VTB sudjeluju u programu financijskog ozdravljenja Agrokora. “Nije neočekivan takav scenarij. Nije to forma gdje ćete vi ući dublje u razgovor o takvoj problematici”, komentirao je ovo vruće pitanje Stier.

Govorilo se i o tome da je predsjednica RH predsjedniku Putinu ponovila ono što je već rekla u Varšavi vezano uz Inicijativu tri mora, a to je kako ona nije usmjerena niti protiv Rusije, niti Njemačke, a niti Europske unije. Bilo je riječi i o ukrajinskoj krizi, a jedna od tema bio je i problem onečišćenja za koje je odgovorna rafinerija u Slavonskom brodu, a koja je u vlasništvu ruske kompanije Zarubežnjeft.

“Sama činjenica da je do ovog sastanka došlo i da će doći do uzvratnog posjeta pokazuje da imamo tu dinamiku posjeta na visokoj razini i to je upravo ono što smo htjeli, a to je imati otvoren kanal komunikacije s Ruskom Federacijom na najvišoj razini. Rusija je veliki igrač na svjetskoj sceni, a nas pogotovo zanima stabilnost jugoistoka Europe i zbog toga moramo imati otvoreni kanal s Ruskom Federacijom”, naglasio je Stier.

Predsjednica: Predstavila sam Putinu Inicijativu triju mora i pozvala ga u Hrvatsku

facebook komentari

Nastavi čitati