Neradnici s Markovog trga Prijavljuju se da su došli u Sabor a nema ih na radnom mjestu

2

AKO JE vjerovati evidenciji dostupnoj na internetskim stranicama Sabora, na radnom se mjestu uglavnom pojavljuje oko dvije trećine od 151 zastupnika. Nikad manje od 92, ali ni više od 128.

Podaci su to za proteklih mjesec dana, otkad su se zastupnici 17. rujna vratili s ljetnog godišnjeg odmora koji je trajao dva mjeseca. Gore spomenute brojke se, doduše, odnose samo na srijedu, četvrtak i petak – dane kada se u Saboru održavaju sjednice. Ostalim danima, ponedjeljkom i utorkom, u Saboru se pojavi 20-ak zastupnika.

Najmanje ih je tako bilo u ponedjeljak 29. rujna (ukupno 11), a najviše u utorak 23. rujna (njih čak 49). No, da se u Saboru pojavi gotovo 50 zastupnika na dan kada nema sjednice ipak je samo devijacija; uglavnom ih tim danima na posao dođe između 15 i 30, a najčešće oko 20. Iako sjednice nisu jedini razlog zbog kojeg bi se zastupnici morali pojavljivati u Saboru. Među njihove obveze spadaju i zasjedanja saborskih odbora, kao i zastupničkih klubova.

Mogu se javiti da su došli, a i ne moraju

No, upitno je koliko realnu sliku o prisutnosti zastupnika u Saboru daje njihov sustav evidencije. Zastupnici, naime, nemaju nikakvu obvezu da se po dolasku u Sabor prijave da su stigli na posao, iako je sustav evidencije uveden upravo kako bi građani imali transparentniji uvid u rad zastupnika koje su birali.

“Zastupnici nemaju izričitu obvezu prijave prilikom ulaska u zgradu Hrvatskog sabora ili samu Sabornicu, ali to po našim saznanjima čine”, rečeno je za Index iz saborske Službe za medije.

U evidenciji stoji da su na poslu, a sabornica prazna

U petak 19. rujna, samo dva dana nakon što su se zastupnici vratili s godišnjih odmora, sabornica je bila gotovo sasvim prazna. Zbog nedostatka kvoruma nije se moglo ni glasati. Toga dana, prema saborskoj online evidenciji, na posao je došlo 92 zastupnika. Gdje su bili, što su radili i jesu li stvarno došli na posao ili su se samo prijavili da su tu pa otišli na kavu – ne zna se.

Slična situacija bila je i u srijedu 15. listopada, kada je tek 20-ak zastupnika pratilo prijepodnevnu raspravu o prijedlogu Zakona o područjima i sjedištima sudova. Toga dana na posao je došlo, tvrdi saborska evidencija, čak 106 zastupnika. Ali očito im se nije dalo slušati što to ministar pravosuđa Orsat Miljenić s govornice tupi u sucima kojih, usput rečeno, imamo dvostruko više od europskog prosjeka, a rezultati su im nikakvi. Ili im je možda jednostavno ova rasprava bila prerano pa se nisu još stigli razbuditi.

Ne da im se raditi

Zbog saborskih neradnika propala je 24. rujna i sjednica Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, koji ima 13 članova, a toga se dana trebao očitovati o radu HZMO-a u 2013. godini. Na sjednici, koja se također održavala u ranim jutarnjim satima, su se pojavili predsjednik Odbora Silvano Hrelja i četvero SDP-ovaca, dok se Rajko Ostojić ispričao zbog viroze.

Oporbenjaci se nisu pojavili iako su, opet prema podacima iz online evidencije, toga dana u Sabor došli odsutni članovi odbora Zlatko Tušak (Hrvatski laburisti), Perica Jelečević (HDZ), Ante Kulušić (HDZ), Domagoj Ivan Milošević (HDZ), Nada Murganić (HDZ) i Marija Rapo (HDZ). Od svih članova odbora koji nisu toga dana došli na sjednicu, samo se manjinac Veljko Kajtazi, prema evidenciji, nije uopće pojavio u Saboru. Ostali su, ako je vjerovati evidenciji, uspjeli prevaliti uspon do Markovog trga, ali ne da bi obavili posao za koji ih plaćamo.

Leko: Većina zastupnika ipak redovito i odgovorno sudjeluje u radu Sabora

Zbog učestale slike praznih saborskih klupa, predsjednika Sabora Josipa Leku pitali smo kako komentira sklonost zastupnika da markiraju dolazak na posao. Zanimalo nas je i smatra li Leko da bi zastupnike trebalo prisiliti da se pojavljuju na radnom mjestu, odnosno bi li trebalo kažnjavati one koji ne dolaze na posao. Evo što nam je Leko odgovorio:

“Svjesni smo raširenog dojma u javnosti o neodgovornosti pojedinih zastupnika u pogledu njihova rada na plenarnim sjednicama, no potrebno je reći da ipak većina zastupnika redovito i odgovorno sudjeluje u radu Hrvatskog sabora i njegovih 30-ak radnih tijela i brojnih izaslanstava, a njihov učinak ne može se isključivo mjeriti javljanjem za riječ na svaku točku dnevnog reda. Naime, uobičajena je praksa u svim demokratskim sustavima da klubovi zastupnika dogovaraju koji će njihovi članovi primarno zastupati stajališta kluba vezano za određene teme u raspravi. Uz to je potrebno napomenuti kako zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju ‘imperativni mandat’, te se stoga ne mogu prisiliti eventualnim kaznenim mjerama. Međutim, svakako treba reći da su, uz to što su politički odgovorni svojim biračima, zastupnici odgovorni i svojim klubovima kojima su dužni obrazložiti svaki izostanak u radu plenarne sjednice, bilo da je riječ o službenom putovanju, bolesti ili dr. U načelu se može reći da je po pitanju promicanja odgovornijeg ponašanja pojedinih zastupnika praktično potreban konsenzus klubova zastupnika i samih zastupnika”.

facebook komentari

  • peppermintt

    Saborski neradnici upravo tako, kad dođu na vlast sve povlastice sebi osiguraju i mirno plove
    a mi se i dalje svađamo oko njih tko je bolji……..

  • Alan B’Stard

    Unakazili su instituciju Hrvatskog Sabora.