Pratite nas

Hrvatska

Neradnici s Markovog trga Prijavljuju se da su došli u Sabor a nema ih na radnom mjestu

Objavljeno

na

AKO JE vjerovati evidenciji dostupnoj na internetskim stranicama Sabora, na radnom se mjestu uglavnom pojavljuje oko dvije trećine od 151 zastupnika. Nikad manje od 92, ali ni više od 128.

Podaci su to za proteklih mjesec dana, otkad su se zastupnici 17. rujna vratili s ljetnog godišnjeg odmora koji je trajao dva mjeseca. Gore spomenute brojke se, doduše, odnose samo na srijedu, četvrtak i petak – dane kada se u Saboru održavaju sjednice. Ostalim danima, ponedjeljkom i utorkom, u Saboru se pojavi 20-ak zastupnika.

Najmanje ih je tako bilo u ponedjeljak 29. rujna (ukupno 11), a najviše u utorak 23. rujna (njih čak 49). No, da se u Saboru pojavi gotovo 50 zastupnika na dan kada nema sjednice ipak je samo devijacija; uglavnom ih tim danima na posao dođe između 15 i 30, a najčešće oko 20. Iako sjednice nisu jedini razlog zbog kojeg bi se zastupnici morali pojavljivati u Saboru. Među njihove obveze spadaju i zasjedanja saborskih odbora, kao i zastupničkih klubova.

Mogu se javiti da su došli, a i ne moraju

No, upitno je koliko realnu sliku o prisutnosti zastupnika u Saboru daje njihov sustav evidencije. Zastupnici, naime, nemaju nikakvu obvezu da se po dolasku u Sabor prijave da su stigli na posao, iako je sustav evidencije uveden upravo kako bi građani imali transparentniji uvid u rad zastupnika koje su birali.

“Zastupnici nemaju izričitu obvezu prijave prilikom ulaska u zgradu Hrvatskog sabora ili samu Sabornicu, ali to po našim saznanjima čine”, rečeno je za Index iz saborske Službe za medije.

U evidenciji stoji da su na poslu, a sabornica prazna

U petak 19. rujna, samo dva dana nakon što su se zastupnici vratili s godišnjih odmora, sabornica je bila gotovo sasvim prazna. Zbog nedostatka kvoruma nije se moglo ni glasati. Toga dana, prema saborskoj online evidenciji, na posao je došlo 92 zastupnika. Gdje su bili, što su radili i jesu li stvarno došli na posao ili su se samo prijavili da su tu pa otišli na kavu – ne zna se.

Slična situacija bila je i u srijedu 15. listopada, kada je tek 20-ak zastupnika pratilo prijepodnevnu raspravu o prijedlogu Zakona o područjima i sjedištima sudova. Toga dana na posao je došlo, tvrdi saborska evidencija, čak 106 zastupnika. Ali očito im se nije dalo slušati što to ministar pravosuđa Orsat Miljenić s govornice tupi u sucima kojih, usput rečeno, imamo dvostruko više od europskog prosjeka, a rezultati su im nikakvi. Ili im je možda jednostavno ova rasprava bila prerano pa se nisu još stigli razbuditi.

Ne da im se raditi

Zbog saborskih neradnika propala je 24. rujna i sjednica Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, koji ima 13 članova, a toga se dana trebao očitovati o radu HZMO-a u 2013. godini. Na sjednici, koja se također održavala u ranim jutarnjim satima, su se pojavili predsjednik Odbora Silvano Hrelja i četvero SDP-ovaca, dok se Rajko Ostojić ispričao zbog viroze.

Oporbenjaci se nisu pojavili iako su, opet prema podacima iz online evidencije, toga dana u Sabor došli odsutni članovi odbora Zlatko Tušak (Hrvatski laburisti), Perica Jelečević (HDZ), Ante Kulušić (HDZ), Domagoj Ivan Milošević (HDZ), Nada Murganić (HDZ) i Marija Rapo (HDZ). Od svih članova odbora koji nisu toga dana došli na sjednicu, samo se manjinac Veljko Kajtazi, prema evidenciji, nije uopće pojavio u Saboru. Ostali su, ako je vjerovati evidenciji, uspjeli prevaliti uspon do Markovog trga, ali ne da bi obavili posao za koji ih plaćamo.

Leko: Većina zastupnika ipak redovito i odgovorno sudjeluje u radu Sabora

Zbog učestale slike praznih saborskih klupa, predsjednika Sabora Josipa Leku pitali smo kako komentira sklonost zastupnika da markiraju dolazak na posao. Zanimalo nas je i smatra li Leko da bi zastupnike trebalo prisiliti da se pojavljuju na radnom mjestu, odnosno bi li trebalo kažnjavati one koji ne dolaze na posao. Evo što nam je Leko odgovorio:

“Svjesni smo raširenog dojma u javnosti o neodgovornosti pojedinih zastupnika u pogledu njihova rada na plenarnim sjednicama, no potrebno je reći da ipak većina zastupnika redovito i odgovorno sudjeluje u radu Hrvatskog sabora i njegovih 30-ak radnih tijela i brojnih izaslanstava, a njihov učinak ne može se isključivo mjeriti javljanjem za riječ na svaku točku dnevnog reda. Naime, uobičajena je praksa u svim demokratskim sustavima da klubovi zastupnika dogovaraju koji će njihovi članovi primarno zastupati stajališta kluba vezano za određene teme u raspravi. Uz to je potrebno napomenuti kako zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju ‘imperativni mandat’, te se stoga ne mogu prisiliti eventualnim kaznenim mjerama. Međutim, svakako treba reći da su, uz to što su politički odgovorni svojim biračima, zastupnici odgovorni i svojim klubovima kojima su dužni obrazložiti svaki izostanak u radu plenarne sjednice, bilo da je riječ o službenom putovanju, bolesti ili dr. U načelu se može reći da je po pitanju promicanja odgovornijeg ponašanja pojedinih zastupnika praktično potreban konsenzus klubova zastupnika i samih zastupnika”.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Događaji

Obilježena 26. obljetnica osnivanja GS Oružanih snaga RH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ J. Kopi

Svečana akademija povodom obilježavanja 26. obljetnice ustrojavanja Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske (GS OS RH) održana je u velikoj dvorani Doma HV-a “Zvonimir” u Zagrebu, u utorak, 26. rujna 2017. godine.

Središnjoj svečanosti nazočili su izaslanik predsjednice i vrhovne zapovjednice OS RH Kolinde Grabar Kitarović, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, načelnik GS OSRH general zbora Mirko Šundov, predstavnici ustrojbenih cjelina MORH-a i OSRH te brojni gosti i uzvanici, među kojima i bivši načelnici GSOS-a.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević ovom se prilikom zahvalio svim dosadašnjim načelnicima Glavnog stožera i rekao kako je svaki od načelnika u svom vremenu dao zajedno sa svojim timom doprinos u razvoju pobjedničke Hrvatske vojske. “Podizanje kvalitete života i rada naših ljudi naša je trajna zadaća.

Još značajnije bilo je napuštanje koncepta putujuće vojske. Hrvatska vojska mora biti u hrvatskim gradovima, među svojim narodom. Vratili smo Hrvatsku vojsku u Sinj, vraćamo je za manje od mjesec dana u herojski Vukovar.

Nastavljamo s vraćanjem vojske u Ploče, ali i naših Puma u njihov Varaždin”, poručio je Krstičević, zaključivši: “Biti vojnik danas je sve popularnije! Ovih dana primili smo treći uput dragovoljnih ročnika ove godine, i to po prvi put od uvođenja ovog oblika osposobljavanja 2008. godine.

U našim redovima ponosno čuvamo vrijednosti Domovinskog rata, kao trajan podsjetnik na povijesna dostignuća i junake koji su stvarali Hrvatsku. Posebno me raduje kada vidim naše vojnike koji u Hrvatskoj i u inozemstvu pokazuju vrhunsku sposobnost, motiviranost i stručnost u provedbi širokog spektra zahtjevnih zadaća”.

I ovom prigodom ministar Krstičević naglasio je važnost suradnje Ministarstva obrana i Oružanih snaga RH: “Sinergija koju smo ostvarili učvršćuje me u uvjerenju kako ćemo i naredne projekte kojima je cilj jačanje sigurnosti naše Hrvatske provesti na racionalan i efikasan način.

Zato vas pozivam da, kao i svi prethodnici u Glavnom stožeru kroz Domovinski rat do danas, nastavite istom energijom i motivom doprinositi snazi jedine nam domovine Hrvatske!”

Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general zbora Mirko Šundov u svom je obraćanju zahvalio potpredsjedniku Vlade i ministru obrane Damiru Krstičeviću na iznimnom trudu i podršci, prilikom izrade i donošenja strateških dokumenata, ali i na ukupnoj potpori koju pruža Oružanim snagama. “Biti na čelu Hrvatske vojske koju smo zajednički stvarali u borbi za opstojnost hrvatskoga naroda iznimna je čast i odgovornost. Ponosan sam što sam i ja imenovanjem stao u red dosadašnjih načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske i Oružanih snaga, koji su svaki u svome vremenu dali veliki doprinos razvoju Hrvatske vojske i Oružanih snaga RH.

Oružane snage Republike Hrvatske izrasle su u respektabilnu vojnu silu koja uspješno izvršava sve svoje zadaće, kako u zemlji tako i širom svijeta”.

U izjavi za medije ministar Krstičević se osvrnuo na postignuća MORH-a u prvoj godini mandata te je istaknuo kako je ova Vlada napravila veliki iskorak u pogledu obrane i sigurnosti budućih naraštaja. “Mislim da smo zajedno, timski i u sinergiji, mnogo toga ostvarili i postigli. Nakon šest godina uzastopnog pada, sada imamo povećanje proračuna za  devet posto.

Dakle, u ovoj je godini za Oružane snage izdvojeno 350 milijuna kuna više, a za 2018. godinu očekuje se još 450 milijuna kuna”.

Napominjući da je u prvoj godini mandata ove Vlade, nakon petnaest godina, donijeta i Strategija nacionalne sigurnosti kao temeljni strateški dokument koji je potreban Hrvatskoj,  dodao je i da je započeta uspostava sustava domovinske sigurnost. “Ova je godina posebno posvećena vojniku, dočasniku i časniku. Mnogo je projekata u funkciji kvalitete života”, poručio je Krstičević, istaknuvši pritom važnost očuvanja vrijednosti Domovinskog rata koje Ministarstvo obrane i Oružane snage provode na razne načine kao što su imenovanje dvorana prema zaslužnim pojedincima i proslavljenim gardijskim brigadama te povratak vojske u Sinj, Vukovar, Varaždin i Ploče.

Posebno je istaknuo ulogu i doprinos Oružanih snaga u pomoći civilnom stanovništvu, napose u borbi protiv požara i poplava, zaključivši kako je hrvatski vojnik uvijek bio i bit će uz svoj narod, spreman brzo reagirati i pomoći kad god to zatreba.

Središnji događaj Svečane akademije bilo je uručenje odlikovanja, promaknuća,  pohvala i nagrada pripadnicima OS RH. Predsjednica RH i vrhovna zapovjednica OS RH Kolinda Grabar-Kitarović promaknula je u viši čin ukupno 137 časnica i časnika iz Ministarstva obrane i Oružanih snaga te pohvalila šest djelatnica i djelatnika.

Načelnik Glavnog stožera OSRH promaknuo je 136 dočasnica i dočasnika, a pohvalio i nagradio 31 djelatnicu i djelatnika. Zamjenik načelnika Glavnog stožera nagradio je i pohvalio deset, dok je direktor Glavnog stožera pohvalio i nagradio dvoje pripadnika Oružanih snaga. Ministar obrane ukupno je pohvalio i nagradio osam djelatnica i djelatnika.

Povodom obilježavanja 26. obljetnice GS OS RH u jutarnjim je satima izaslanstvo MORH-a i OSRH-a predvođeno zamjenikom načelnika Glavnog stožera general-pukovnikom Dragom Matanovićem položilo vijenac na grobu preminulog bivšeg načelnika GS OS RH stožernog generala Janka Bobetka na gradskom groblju u Sisku.

Na zagrebačkom groblju Mirogoj izaslanstvo MORH-a i OSRH-a, koje je predvodio načelnik GS OS-a general zbora Mirko Šundov, položilo je vijence na grobovima preminulih bivših načelnika GS OS RH, stožernog generala Martina Špegelja i stožernog generala Zvonimira Červenka.

Uoči Svečane akademije u kapelici “Sv. Ivana Pavla II” služena je sveta misa, koju je predvodio vojni kapelan Marko Medo, a u sklopu svečanosti održan je i prigodan glazbeni program u kojem su nastupili Orkestar OS RH i Klapa Hrvatske ratne mornarice “Sveti Juraj” te solistica Barbara Suhodolčan.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatska biskupska konferencija: Ne podržavamo Istanbulsku konvenciju

Objavljeno

na

Objavio

Iz ureda Hrvatske biskupske konferencije priopćeno je da su tijekom ovotjednog plenarnog zasjedanja biskupi razgovarali i o rezultatima javne rasprave o Istanbulskoj konvenciji.

Biskupi, kako se navodi, podupiru zakone koji štite žene i obitelji, ali ne podržavaju konvenciju jer smatraju da ona implementira i rodnu ideologiju.

Pozivaju sve odgovorne i javne djelatnike da, kako kažu, “ne podlegnu zavodljivim, nejasnim i upitnim ponudama po kojima se nekad izglasavaju zakoni”.

“Crkva se zauzima za slobodu pojedinaca i naroda i ne prihvaća nikakvu kolonizaciju koja bi zadirala u antropologiju na kojoj stvaramo i izgrađujemo svoj identitet.

Biskupi pozivaju sve odgovorne i javne djelatnike u društvu da ne podlegnu zavodljivim, nejasnim i upitnim ponudama po kojima se ponekad izglasavaju zakoni.

Europa, kao i Hrvatska, stoljećima je imala svoju filozofiju, antropologiju i etiku na koju se oslanjala politika i društveno djelovanje”, stoji u priopćenju s 55. plenarnog zasjedanja Sabora HBK.

Karolina Vidović Krišto za Kamenjar: Tri su ključna aspekta zašto je Istanbulska konvencija neprihvatljiva

facebook komentari

Nastavi čitati