Neretva ugrožena hidroenergetskim projektima

    0

    Izgrađeni hidroenergetski objekti u slivu rijeke Neretve nanose veliku štetu ribljem fondu, tvrde ribolovci i ekolozi. Brane sprečavaju migracije riba i izazivaju promjenu staništa. Naglim i velikim promjenama temperature i nivoa vode dodatno se ugrožava opstanak endemskih vrsta riba.

    neretva1

    Još jedna ulovljena potočna pastrmka u Neretvi… Ali, odmah potom i puštena. Dio je to ribolovne etike naziva “Uhvati i pusti”, koju godinama poštuju Menso Baralija i njegove kolege iz Sportskog ribolovnog društva Konjic.

    Neretva je još puna ribe… No, ta bi se situacija mogla promijeniti ukoliko se nastavi sa zagađivanjem ove rijeke i izgradnjom hidroelektrana, čime je planirano prikupljanje i preusmjeravanje vode iz sliva Neretve.

    “Već mi to osjećamo u Konjicu. Neretva je mutna.

    Riba mora mijenjati režim i vrijeme prehrane. Na cjelokupnu floru i faunu će biti utjecaja. Nijedan istinski ljubitelj prirode ni ribolovac nije zaobišao tu temu… kroz moje dugogodišnje ribarsko iskustvo i druženje s raznim branšama ljudi… svima bi smetala izgradnja brane”, kaže Baralija.

    Na udaru i Hutovo blato

    Predviđena gradnja nekoliko hidroelektrana, tunela i kanala u bh. entitetu Republika Srpska te hidroelektrana u južnom dijelu Hrvatske ogroman je projekt koji bez odgovarajućeg pristupa, pripreme i uključivanja šire zajednice može imati iznimno negativne socijalne i ekološke posljedice, upozoravaju iz Svjetske organizacija za zaštitu prirode.

    Park_prirode_Hutovo_blato_by_knockout15

    “Prekograničnog utjecaja će definitivno biti, kao i onog prekoentitetskog i utjecaja na lokalnim nivoima. Određena istraživanja Svjetskog fonda za prirodu su u potpunoj suprotnosti s nekim temeljnim tvrdnjama planera projekta Gornji horizonti”, izjavio je Zoran Mateljak iz Svjetskog fonda za prirodu.

    Osim poljoprivredne proizvodnje u regiji, ugroženo je i jedno od najvećih staništa ptica selica na Balkanu – park prirode Hutovo blato.

    “Hutovom blatu je već značajno narušen vodni režim, a novim zahvatima svakako da se pribojavamo da će biti još više narušen. Osobito u ovim ljetnim mjesecima, kada imamo dosta interesa za posjete ovom području, ali zbog niskog vodostaja, naše brodice su na suhom”, rekao je Nikola Zovko, direktor parka prirode Hutovo blato.

    Utjecaj podzemnih voda

    Iskustva s već postojećim, sličnim projektom preusmjeravanja vode su negativna.

    “Naša iskustva s projektom ‘Donji horizonti’, koji radi već 30-40 godina, izrazito su negativna. Tim projektom je kompletna lijeva strana Neretve, od Metkovića do Blaca, dakle u ovom hrvatskom dijelu, potpuno ostala bez voda. I danas to nisu oni ekosustavi kakvi su nekad postojali, nego smrdljive močvare, koje ne služe ničemu. Razlog toga je jer su oduzete velike vode koje se nisu ni na koji način kompenzirale”, smatra Branko Glamuzina, profesor Sveučilišta u Dubrovniku.

    Poljoprivredna proizvodnja, turizam i ribarstvo u dolini rijeke Neretve su grane u kojima je zaposleno više od 30.000 ljudi. I njihovi poslovi ovise najprije od vodnog režima koji uvjetuje Neretva.

    “Podzemne vode, koje utječu u brojne potoke, jezera, a i samu rijeku Neretvu, ugrožene su predloženim projektima koji bi mogli smanjiti dotok slatke vode, naročito u ljetnim mjesecima. To će prouzrokovati, kažu ekolozi, zaslanjenje i uništenje poljoprivrednih površina u donjem toku Neretve”, izvještava reporter Al Jazeere.

    Entiteti bez međusobnih obaveza

    Iz hidroelektrane Dabar (RS), koja je pripremila projektnu dokumentaciju na osnovu koje je dobivena ekološka dozvola, tvrde kako ne bi trebalo biti negativnih posljedica realizacije projekta “Gornji horizonti” po dolinu Neretve. No, i ako ih bude, predviđene su mjere za njihovo ublažavanje.

    “Ako se utvrde negativne posljedice, postoji mogućnost upuštanja voda u ponorske zone i da se vode nadoknade. Vodoprivrednom dozvolom koja je dobijena za izgradnju HE Dabar, kao i drugim dogovorima i sporazumima sa susjednim opštinama, definirani su svi potrebni uvjeti i način korištenja voda. Predviđena su sredstva za smanjenje gubitaka vode u prirodnom koritu rijeke Bregave. Nove vodene površine imaće povoljan utjecaj i na razvoj ribarstva, lova, turizma, i svakako će obogatiti prirodni, surovi kraški pejzaž”, saopćeno je iz HE Dabar.

    Zaštita okoliša u Bosni i Hercegovine po Ustavu je u nadležnosti entiteta. Bosna i Hercegovina je, pak, potpisnica međunarodnih konvencija koje je obavezuju da traži saglasnost od susjedne države za realizaciju projekta koji može imati negativan utjecaj na okoliš te države. Međutim, tu istu obavezu nemaju bh. entiteti jedan prema drugom.
    bljesak.info

    facebook komentari