Nespavanje povećava rizike za bolesti

0

Nedostatak sna i neispavanost sastavni su dio života modernog čovjeka, a kroničan manjak kvalitetnog sna i odmora mogu učiniti nepopravljivu štetu zdravlju, zaključili su znanstvenici koji su o ovojtemi raspravljali u dokumentarnoj emisiji “Sleepless in America” emitiranoj na National Geographic Channelu, podsjetivši na brojne činjenice u kojima će se mnogi prepoznati. Iako se nisu u potpunosti složili oko toga koliko je sna potrebno da bi se organizam i metabolizam regenerirali, stručnjaci preporučuju solidnih osam sati. Iznijeli su podatak prema kojemu 40 posto prosječnih odraslih Amerikanaca i 70 posto adolescenata noću spava manje od sedam sati tijekom radnog tjedna. Ipak, duljina sna potrebna da bi se osoba osjećala odmoreno, individualna je.

ne_spavanjeNa manjak sna u vremenu u kojem živimo nesumnjivo utječe pretjerano korištenje tehnologije i gadgeta, slažu se sudionici rasprave te dodaju da i zbog niza radnih obveza ne stižemo obaviti sve što bismo željeli pa to ostavljamo za vikend. Posljedica – kasnije lijeganje, manje sna. Upozoravaju da manjak sna tijekom tjedna ne možemo tako jednostavno nadoknaditi vikendom. Za to će nam biti potrebni tjedni.

San je jednako važan kao kvalitetan obrok i fizička aktivnost, složili su se sudionici rasprave. Zbog premalo sna možemo biti osjetljiviji na infekcije od onih koji su se dovoljno odmorili.

Nedostatak sna utječe na kvalitetno donošenje odluka, usporava reakcije, utječe na pamćenje i komunikaciju s drugima. Sve navedeno je u slučaju neispavanosti smanjeno za 20 do 50 posto, jer, kad smo umorni teško razlučujemo što je važno, a što nije i skloniji smo donošenju rizičnih odluka.

Ako noću spavate manje od sedam sati povećani su vam izgledi za razvoj dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, pretilosti, Alzheimerove bolesti, a David Gozal sa sveučilišta u Chicagu neispavanost je doveo u vezu s povećanom mogućnošću za obolijevanje od karcinoma.

Istraživanje je pokazalo da manjak sna u organizmu potiče potrebu za masnom hranom i da osobe koje noću manje spavaju prosječno dnevno u organizam unesu oko 500 kalorija više od “ispavanih” sudionika istraživanja.

Gotovo sve mentalne bolesti povezane su manjkom sna. To je, tvrde stručnjaci, gotovo univerzalno kod svake mentalne bolesti, od bipolarnog poremećaja do anksioznih poremećaja.

Dok spavate mozak se rješava toksičnih kemikalija, a jedan od proteina koji se akumuliraju u njemu u budnom stanju povezuje se s razvojem Alzheimera, rekao je dr. Jeffrey Iliff s oregonskog Health and Science University.

Sudionici rasprave nisu zanemarili ni neispavanost osoba koje rade u noćnim smjenama. U njihovu slučaju brojni su faktori izvan kontrole. Neispavanost povećava opasnost od infekcija te utječe na povišene razine šećera u krvi i povećanje krvnoga tlaka. Posljedice nespavanja kod osoba koje rade noćne smjene manifestiraju se već u dobi od 35 godina kada se kod mnogih primjećuje razvoj ateroskleroze.

Najčešći uzrok automobilskih nesreća je – umor uslijed neispavanosti. “Mikrosan” u trajanju od pet do deset sekundi događa se protiv naše volje i za vrijeme vožnje može imati fatalne posljedice, upozorili su znanstvenici.

Na kraju rasprave spomenuli su adolescente – biološki programirane da ujutro ustaju kasnije, a navečer ostaju dulje budni. Nastava u većini američkih srednjih škola ne prati njihov bioritam, a nerijetko počinje u 7.15. Stoga ne začuđuje činjenica da naspavani i odmorni srednjoškolci postižu bolje ocjene i imaju bolje rezultate te je među njima zabilježen manji postotak depresivnih osoba. American Academy of Pediatrics preporučuje početak nastave u 8.30 ili kasnije.

Činjenica je da nedostatak sna rezultira kroničnim umorom, a umor je zaštitni mehanizam pojedinca protiv prekomjernog naprezanja te istodobno signal da bismo trebali nešto izmijeniti stilu života, svakodnevnim životnim navikama i u načinu razmišljanja.

facebook komentari