Nezavisna Hrvatska: Europska komisija do kraja godine preuzima kontrolu nad hrvatskim proračunom

    0

    [quote]Hrvatska uskoro može očekivati ulazak u proceduru prekomjernog deficita – mehanizam kažnjavanja članica EU koji pokreće Europska komisija. Tim mehanizmom Europska komisija preuzima kontrolu nad proračunom države članice zbog probijanja deficita i granice javnoga duga, koji ne smije prijeći 60 posto BDP-a. Komisija će od Hrvatske najprije tražiti smanjivanje deficita za 0,5 posto BDP-a ili za oko milijardu i pol kuna. Ako to ne uspijemo, počinje kažnjavanje – suspendirat će nam sredstva iz fondova. Opasnije od ovoga je dolazak tzv. Trojke – Europske koimsije, MMF-a i ECB-a – koja je Grčku već bacila na koljena[/quote]

    [dropcap]N[/dropcap]akon što je postalo više nego očito da Vlada ove godine neće uspjeti obraniti ciljani deficit, a kamoli ga svesti u europske okvire od 3 posto BDP-a, Hrvatska uskoro može očekivati ulazak u proceduru prekomjernog deficita – mehanizam kažnjavanja članica EU koji pokreće Europska komisija. Tim mehanizmom Europska komisija preuzima kontrolu nad proračunom države članice zbog probijanja deficita i granice javnoga duga, koji ne smije prijeći 60 posto BDP-a. Komisija će od Hrvatske najprije tražiti smanjivanje deficita za 0,5 posto BDP-a ili za oko milijardu i pol kuna. Ako to ne uspijemo, počinje kažnjavanje – suspendirat će nam sredstva iz fondova. Da smo članica eurozone dobili bismo konkretnu novčanu kaznu do iznosa od 0,2 posto BDP-a.

    Hrvatski javni dug već je na psihološkoj granici od 60 posto, a preuzme li država dug Hrvatskih autocesta na sebe, kako bi u monetizaciji autoceste učinila što atraktivnijima za investitore, onda nam javni dug iznosi čak 70 posto BDP-a. Još su porazniji podaci o punjenu državnog proračuna: umjesto planiranog deficita koji je na kraju godine trebao iznositi 10,2 milijarde kuna, već na polovici godine manjak u državnoj blagajni popeo se na 13 milijardi, a kako su prihodi od PDV-a u srpnju zbog drugačijeg obračuna podbacili, analitičari procjenjuju da će državi do kraja fiskalne 2013. zafaliti čak 15 milijardi kuna, što čini 4,5 posto društvenoga nam bruto bogatstva. I scena da se Hrvatskoj oduzme fiskalni suverenitet je postavljena.

    – Gubljenje fiskalnog suvereniteta treba gledati kao prednost, kaže glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić – jer nismo sposobni u dugoročnim okvirima konsolidirati javne financije. Zadnji put smo uspjeli ostvariti uštede u proračunu u vrijeme stand-by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom, a od druge polovice 2008., odnosno od izbijanja recesije, proračunske rashode nikako ne uspijevamo smanjiti na duži rok. Na prihodovnoj strani proračuna više nema prostora za njihovo povećavanje, a jednoipolgodišnji napori u suzbijanju sive ekonomije s ciljem povećanja prihoda u proračun zasad ne pokazuju neke ozbiljnije pomake – zaključuje Šantić.

    Ni Europsku komisiju, a kako se pokazalo ni rejting agencije, nismo baš previše uspjeli šarmirati stalnim povećanjem poreza, odnosno proračunskih prihoda, jer svi traže rezanja na rashodovnoj strani budžeta, što za sobom povlači i smanjenje socijalnih izdavanja, a što Vladi koja u anketama uživa slabu potporu birača ne pada na pamet. U cilju podilaženja biračima Vlada je stoga odustala od daljnjih ušteda u proračunu, ali će zato manjak nadoknaditi prodajom Croatia osiguranja i HPB-a (pa je između dva zla izabrala gore?!).
    Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Drago Jakovčević napominje da smo već prihvaćanjem kriterija iz Maastrichta (deficit 3 posto BDP-a, javni dug 60 posto BDP-a) izgubili dio suvereniteta, no napominje da je EU loše postavila kriterije jer isti vrijede za sve članice, bez obzira na njihovu specifičnost. Nije isto, kaže Jakovčević, obraniti manjak u proračunu od 3 posto BDP-a jednoj Njemačkoj ili jednoj Rumunjskoj. A kad smo već kod Njemačke, nastavlja Jakovčević, javni joj se dug popeo na čak 80 posto BDP-a, no Njemačkoj nitko ne smije ništa, a malim se članicama odmah aktiviraju mehanizmi kažnjavanja!

    I cijela ekonomska politika EU je na krivim temeljima, pojašnjava Jakovčević. Stalno se inzistira na štednji, proračunskim rezovima i razduživanju. Hrvatska je mogla, napominje, međunarodnim investitorima prezentirati program u kojem bi rast deficita bio kratkoročni rezultat potrošnje, odnosno otvaranja novih radnih mjesta i ulaganja, koji bismo doveli u okvire za godinu-dvije dana i to bi rejting agencije sigurno honorirale, bez mehanizama kažnjavanja.
    Od mehanizma pretjeranog deficita, u koji sigurno ulazimo do kraja godine, opasniji je samo dolazak tzv. Trojke koja je Grčku bacila na koljena: Europske komisije, MMF-a i Europske centralne banke. Oba naša sugovornika tvrde da je i taj scenarij moguć, a dogodio bi se ‘ako izgubimo povjerenje tržišta’, odnosno ne budemo se više mogli zaduživati. Što nas tada čeka pogledajte u Grčkoj. Prvog čovjeka državnih financija Slavka Linića to, izgleda, odviše i ne brine – dok se deficit ugrijao do usijanja, čovjek se odlučio rashladiti na jahti uz ‘malo vitra’…

    dnevno.hr

    facebook komentari