Nije bilo udruženog pothvata niti podjele BiH

    0

    Odvjetnički timovi bivših dužnosnika Herceg Bosne i Hrvatskog vijeća obrane predali su Haaškom tribunalu najave žalbi na prvostupanjsku presudu kojom su, podsjećamo, još u svibnju prošle godine nepravomoćno osuđeni na kazne od 10 do 25 godina zatvora, a u sažetku najave, doznajemo, obrane ističu kako je Raspravno vijeće Haaškog tribunala krivo zaključilo kako je postojao udruženi zločinački pothvat na čijem je čelu bio hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

    obrana-600x300Upravo je obaranje ove teze ključni dio najave žalbe, baš kao što će biti u središtu pozornosti i same žalbe kada ona bude dovršena, pri čemu odvjetnica Vesna Alaburić, koja brani generala Milivoja Petkovića, ističe kako se u samoj najavi navodi i još nekoliko ključnih argumenata na kojima će se inzistirati u žalbenom postupku.

    Svi odvjetnički timovi u najavi žalbe, pojasnila je, fokusirali su se na obaranje teze udruženog zločinačkog pothvata kao i teze o etničkom čišćenju, međunarodnom sukobu  i okupaciji. Između ostalog, obrane su navele kako je došlo do krivog tumačenja namjere i svrhe osnivanja Herceg Bosne, kao i HVO-a, a i samim tim i načina funkcioniranja institucija, odnosno političkih struktura, vojske i administracije.

    Obrana: Krive procjene

    Primjerice, Prlićeva obrana je na četrdesetak stranica objasnila zašto smatra da su suci krivo procijenili i događaje prije nastanka HZ HB, njegov autoritet i obveze, kao i dokaze koji su se odnosili. Primjerice, ističe se kako je krivo utvrđeno da se Prlić sastao sa zapovjednikom Glavnog stožera Vojske Republike Srpske Ratkom Mladićem u listopadu 1992. godine, zajedno s predstavnicima izaslanstva iz Hrvatske – kako bi podijelili Bosnu i Hercegovinu, a podsjeća se i na svjedoke čiji iskazi nisu uzeti u obzir u kontekstu navodnog udruženog zločinačkog pothvata kao što su Damir Zorić, Adalbert Rebić i Miomir Žužul, a tu su i svjedoci za koje obrana smatra da Prlić nije dobio dovoljno vremena za konfrontaciju.

    Višemjesečni rokovi

    Kada je pak u pitanju daljnja procedura u vezi s ovim najopsežnijim predmetom pred Haaškim tribunalom, odvjetnički timovi imaju 75 dana za pisanje žalbe. Međutim, Alaburić nam je potvrdila kako će se zbog velikog broja stranica dokaznog materijala tražiti produženje roka za još dva mjeseca, odnosno na ukupno četiri i pol mjeseca. Budući da je i Tužiteljstvo najavilo žalbu, za pretpostaviti je kako će biti potrebna još dva mjeseca za prepisku sukobljenih strana, tako da bi, procjenjuje Alaburić, u siječnju ili veljači Žalbeno vijeće moglo započeti odlučivati o žalbama.

    Praljak dobio branitelja

    General Slobodan Praljak, koji je u svibnju prošle godine nepravomoćno osuđen na 20 godina zatvora i od kojeg se zahtijeva da vrati 2,8 milijuna eura potrošenih za njegovu obranu, ipak je na kraju dobio odvjetnika po službenoj dužnosti. Žalbeno vijeće je stoga u svojoj odluci navelo kako bi omogućavanje Praljku da se samozastupa u ovom trenutku žalbenog postupka utjecalo na pravo na pošteno i ekspeditivno suđenje, uz opasku kako je i osuđenik više puta izjavio kako bi mu dobro došla pomoć odvjetnika, pogotovo u žalbenom procesu.

    Dario Pušić/Dnevni list

    facebook komentari