Pratite nas

BiH

Nijemi akteri na sceni i nezainteresirana publika

Objavljeno

na

Na pragu smo praktički prvih pravih izbora za Europski parlament, a kampanje gotov da i nema. I ono što čujemo svodi se uglavnom na neke domaće teme, međusobne obračune i prozivke i netko sa strane ne bi uopće mogao zaključiti o kakvim se izborima radi. HDZ poručuje Savezu za Hrvatsku kako je loša kopija originala, tj. HDZ-a, a ovi iz Saveza uzvraćaju: da vi ste originalna partija. Naravno, napada se “nesposobna vlada” i traže prijevremeni izbori.

Jedni bučno govore o domoljublju, a drugi o civilizacijskim stečevinama.nijemi akteri

SDP-eova perjanica Biljana Borzan sa zabrinutošću upozorava na jačanje konzervativnih snaga i u nas i u Europi, nudeći svoju socijaldemokratsko-liberalnu opciju, koja se tobože zalaže za Europu jednakih, solidarnih, tolerantnih i ravnopravnih ljudi. Ona, dakako, uopće ne razumije da liberalna ideja počiva na socijalnom darvinizmu, dakle sve prije negoli solidarnosti, jednakosti i ravnopravnosti, dok je od socijaldemokracije ostalo samo ime.

Skoro ništa ni od koga nismo do sada imali priliku čuti kako to naši budući zastupnici u EU parlamentu zamišljaju Europsku uniju, kao visokocentraliziranu superdržavu ili kao zajednicu suverenih naroda i država, o čemu će se svakako biti još puno rasprave tamo gdje će oni sjediti i zasjedati. Bilo bi također zanimljivo saznati za njihov stav glede proširenja Unije na naše susjede. Hoće li oni slijediti stavove aktualne vlasti koja pristaje na bezuvjetno proširenje, bez obzira na niz neriješenih pitanja u odnosu na nas, ili će se ipak zauzeti za prethodno rješenje tih još otvorenih problema. Posebno je za nas važno pitanje položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, koji će svakako ovisiti o stavovima bruxelleske administracije.

Koji su to, nadalje, projekti za koje će hrvatska reprezentacija lobirati, hoće li tražiti odobrenje za proglašenje gospodarskog pojasa, za kakva moralna načela će se opredjeljivati, hoće li međusobno surađivati i skupa braniti nacionalne interese ili će se razdijeliti po ideološkim i svjetonazorskim načelima i shvaćanjima? Nitko se i ne osvrće na stanje u Ukrajini i eventualno naš odnos prema njemu. Sve su to dvojbe koje će, kako stvari stoje i kako kampanja teče, ostati dvojbama do samog finiša utakmice u kojoj je očito igračima najvažnije plasirati se i dobro uhljebiti zajedno sa svojim asistentima. Nikola Vuljanić u reklamnom sloganu, primjerice, kaže: “Dokazali smo kako i jedan zastupnik može učiniti puno”, vjerojatno misleći na sebe. Koliko znamo, on se samo jednom javio tražeći intervenciju EU-a protiv raspisivanja referenduma o braku u njegovoj zemlji!

Istina, ni birači ne pokazuju naročit interes. Ponajprije postoji prilično jak skepticizam spram samog smisla ulaska u EU i to otkad se o tome počelo govoriti. Stupidne propagandne poruke koje smo slušali više su odbijale nego privlačile. Prema građanima bijahu potcjenjivačke, prema tzv. euroskepticima agresivne i lišene bilo kakve argumentacije. Građani koji su trebali odlučiti o ulasku u EU o tome nisu znali ništa, ili su znali vrlo malo. Pregovaračke pozicije i zaključeni dogovori skrivali su se kao što zmija krije noge. Sve su parlamentarne stranke bezrezervno opredijeljene za “europski put” bez alternative. Među njima je postojao konsenzus, ali je narod ostao rezerviran. Na koncu ga se ništa i nije pitalo. Promijenjen je Ustav tako da su za odluku bila, teoretski, dovoljna i tri glasa.

U pro EU propagandi moglo se često čuti kako ćemo dobivati novac iz europskih fondova, otvorit će nam se tržište od petsto milijuna ljudi, uvest ćemo europski red i poredak, ući ćemo u zapadnjački civilizacijski krug, konačno ćemo okrenuti leđa Balkanu. No, malo se ostvarilo od tog. Hrvatska posredno ili neposredno uplaćuje, barem za sada, u EU-fondove više novca nego što će iz njih povlači. Europsko nam je tržište i prije bilo otvoreno pod uvjetom da mu imamo što ponuditi, a nismo primijetili da se izvoz na ta tržišta povećao. Primijetili smo da se samo izvoz u neke druge države izvan EU-a smanjio. Uza sve to, došla su i poskupljenja. Biti, nadalje, dijelom europske civilizacije ne znači nužno i biti dijelom jedne političke asocijacije, a sama Unija, kao što se svakodnevno možemo osvjedočiti, nije jamstvo protiv bezakonja, nasilja i korupcije. A i ne vidi se baš neka želja za bježanjem s Balkana. U novoj superdržavi koja nastupa pod geslom “Europa regija” Hrvatska ima bitno okrnjeni državni suverenitet. Hrvatska samo poslušno izvršava zadatke, objašnjavajući sve nepopularne poteze nalozima iz Bruxellesa, čime, i ne htijući, vrši antipropagandu. Već do sada smo u procesu približavanja i ulaženja sustavno radili u korist vlastite štete, doživjevši niz poniženja odričući se gospodarskog pojasa, odustajući od nekih vitalnih projekta poput ruskog naftovoda ili kineskih ulaganja u luke i željeznice, jer se to tamo nekima na Zapadu nije svidjelo, te prepuštajući nacionalno bogatstvo strancima. Ugroženost kulturnog identiteta osjeća i jedna Njemačka, a kako ne bi jedna mala zemlja. Treba očekivati silne demografske promjene, nastavak kolonizacije i rasprodaje zemlje. Slike Grčke, Irske, Portugala Španjolske, Bugarske, Rumunjske itd. nisu nimalo atraktivne, za razliku od Švicarske ili Norveške, koje nisu u EU.

Sam Europski parlament se uzima, s dosta razloga, kao nekakva tribina na kojoj se mlati prazna slama, dok se važne odluke donose negdje drugdje, obično u tijelima koja nemaju demokratsku legitimaciju ili čak na tajnim sastancima daleko od očiju javnosti. Kako je Bruxelles daleko, a Bog visoko, mogućnosti demokratskog utjecaja naših građana na donošenje odluka su gotovo nikakve. Eh, baš nas briga hoće li predsjednikom Europske komisije postati pučanin Jean Claude Juncker ili socijalist Martin Schulz. Što, pitaju se ljudi, može učiniti, kad bi bili čak i jedinstveni kao što nisu, naših jedanaest Hrvatica i Hrvata i pripadnika nacionalnih manjina od ukupno 751 zastupnika?

Dakle, nemotivirajuća kampanja te trostruki skepticizam: prema samoj Europskoj uniji, prema važnosti Parlamenta te prema moći naših zastupnika, dovodi do prilične nezainteresiranosti i vjerojatne apstinencije velikog broja birača tako da izlazak na birališta neće biti veći od onog već viđenog za isto tijelo. Izbori se doživljavaju kao borba za vlastite probitke, za unosne pozicije i visoke plaće, kao neka, više-manje, privatna stvar natjecatelja.

Ono što je, bez daljnjega, najzanimljivije i zbog čega postoji kakav takav interes javnosti jest omjer snaga političkih takmaca na domaćem terenu kao najbolji test za buduće predsjedničke i saborske izbore koji će doći nakon ovih europskih. Ako je vjerovati anketama, laganu prednost ima koalicija okupljena oko HDZ-a ispred one okupljene oko SDP-a. Zapravo bi bilo jako čudno da nije tako, s obzirom na totalnu krizu ove druge, a vladajuće, koalicije i s obzirom na ukupno stanje u društvu za koje je ona najodgovornija. Na po jedan mandat računaju Laburisti, Orah i Savez za Hrvatsku.

I jedna i druga vodeća stranka bi eventualnu prednost doživjele kao ohrabrenje, a zaostatak kao razlog za uzbunu, dok bi neki mogući izjednačeni omjer bio razlog za uzbuni i za jedne i za druge. Uzbune se svakako najviše pribojavaju dvije vodeće, iste ankete kažu, najnepopularnije političke ličnosti u državi: Zoran Milanović i Tomislav Karamarko, jer bi ih to moglo stajati vodeće pozicije u njihovim strankama. U SDP-u traje privremeno zatišje ili prekid neprijateljstava dok izbori ne prođu, a onda kom obojci kom opanci. Ili će Milanović njih, ili će oni njega. U HDZ-u ipak ne treba očekivati takve potrese, čak i u slučaju nepovoljnog ishoda. Karamarko i Brkić čvrsto drže stranačke uzde. Ako bi se Kolinda Grabar Kitarović kandidirala za predsjednicu države uoči 25. svinja bio bi to zaista snažan vjetar u leđa.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

Tužiteljstvo BiH provodi istragu nad 14 visokih civilnih i vojnih dužnosnika Herceg Bosne i HVO- a.

Objavljeno

na

Objavio

Tužiteljstvo BiH provodi istragu nad skupinom od 14 visokih civilnih i vojnih dužnosnika Herceg Bosne i HVO- a.

Na listi se, između ostalih, nalaze i imena Darija Kordića, nekadašnjega potpredsjednika Herceg Bosne i bivšega lidera HDZ BiH, zatim Brune Stojića, nekadašnjega ratnoga ministra obrane Herceg Bosne, Ignaca Koštromana, glavnoga tajnika Herceg Bosne i HDZ BiH, Ante Sliškovića, bivšega ratnoga načelnika Službe sigurnosti (SIS) za Središnju Bosnu i još nekoliko pripadnika HVO koji su manje poznati javnosti.

Tužiteljstvo BiH uputilo je prije mjesec dana federalnome Ministarstvu za pitanja branitelja zahtjev za dostavljanje vojne evidencije za skupinu visokih civilnih i vojnih dužnosnika i pripadnika HVO s područja Hercegovine i Središnje Bosne za potrebe istrage u predmetu ratnih zločina nad zatočenicima u prošlom ratu. Kako je i uobičajeno radi se o strogo tajnom dokumentu, međutim mi smo uspjeli doći do toga zahtijeva i uvjeriti se da se radi o nekoliko vrlo zanimljivih i poznatih osoba.
14 dužnosnika.

Tužiteljstvo BiH provodi istragu nad skupinom od 14 visokih civilnih i vojnih dužnosnika nekadašnje Herceg Bosne i HVO- a. Na listi se između ostaloga nalaze i imena Darija Kordića, nekadašnjega potpredsjednika Herceg Bosne i bivšega lidera HDZ BiH, zatim Brune Stojića, nekadašnjega ratnoga ministra obrane Herceg Bosne, Ignaca Koštromana, glavnoga tajnika bivše Herceg Bosne i HDZ BiH, Ante Sliškovića, bivšega ratnoga načelnika Službe sigurnosti (SIS) za Središnju Bosnu i još nekoliko pripadnika HVO koji su manje poznati javnosti.

U ovom trenutku nije poznato o kojim se konkretno slučajevima radi, jedino se zna da su u pitanju navodni ratni zločini nad zatočenicima.

Također je zanimljivo da se po prvi puta provodi ozbiljna istraga protiv šefa sigurnosti HVO u Središnjoj Bosni Ante Sliškovića koji je još od završetka rata pod sumnjom da je imao ulogu u zločinima.

Bivši ministar obrane Herceg Bosne Bruno Stojić u ratu nije nikada niti boravio u Središnjoj Bosni, ali Tužiteljstvo BiH u istrazi provjerava njegove ministarske zapovjedi koje se tiču postupanja s ratnim zatočenicima.

Do prije nekoliko dana nitko u Središnjoj Bosni nije znao da Tužiteljstvo BiH istražuje 14 bivših civilnih i vojnih dužnosnika Herceg bosne i HVO-a. Znao je to predsjednik FBiH Marinko Čavara koji je tu informaciju dobio iz Ministarstva za pitanje branitelja. Nije poznato je li za istragu znao i Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH jer je na svakodnevnoj vezi sa zamjenikom direktora SIPA-e Đurom Kneževićem, a mogao je tu informaciju dobiti i od zamjenika državnoga ministra sigurnosti Mije Krešića pa i od same glavne tužiteljice Gordane Tadić.
Problem za Marinka Čavaru i vrh HDZ BiH je nastao kada se u Središnjoj Bosni nekako doznalo da Tužiteljstvo BiH istražuje visoke dužnosnike HVO-a s toga područja. Prije nekoliko dana se dogodio ozbiljan incident pred obiteljskom kućom predsjednika FBiH Marinka Čavare u Busovači., kako donosi Dnevni list., prenosi dnevnik.ba.

Skupina visokih časnika HVO-a, među kojima je navodno bio i general i ratni zapovjednik HVO Busovača Duško Grubešić je žestoko verbalno napala Čavaru i optužila ga da je skrivao informaciju o istrazi koju provodi Tužiteljstvo BiH te da on i vrh HDZ BiH ne čine ništa na državnoj razini da zaštite branitelje s područja Središnje Bosne. U jednom trenutku je došlo čak i do naguravanja i samo zahvaljujući prisebnosti nekih ljudi nije došlo do ozbiljnoga incidenta, prenosi dnevnik.ba.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Mektić: Zvaničnici iz Hrvatske su prisluškivani radi zaštite ekonomskih interesa BiH

Objavljeno

na

Objavio

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić potvrdio je danas kako policijske i obavještajne agencije u BiH poduzimaju mjere čiji je cilj zaštiti i njene gospodarske interese, odbacivši nagađanja kako se pritom radi bilo što protuzakonito.

Mektić je izjavio danas da je Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) BiH, u skladu sa zakonima i Ustavom BiH, prisluškivala određene zvaničnike iz Hrvatske isključivo s ciljem zaštite ekonomskih interesa BiH i njenih građana.

“Sasvim je legalno i legitimo pravo svake zemlje, pa i BiH, da štiti sve svoje interese i interese građana BiH. Prema tome, institucije BiH, ali i niži nivoi vlasti, dužni su da štite te interese”, rekao je Mektić novinarima u Sarajevu.

On je naveo da su OSA i sve druge sigurnosne agencije u BiH dužne da štite i ekonomske interese BiH i da zaštite BiH od nelojalnih, nekorektnih napada koji mogu da utiču ili ugroze ekonomske temelje BiH i da joj nanesu ekonomsku štetu, kao i njenim građanima.

>http://kamenjar.com/bakir-izetbegovic-nalozio-prisluskivanje-pracenje-hrvatskih-politicara-gospodarstvenika/

Navodeći da to rade i druge zemlje u Europi i svijetu, pa tako i sigurnosne institucije BiH, Mektić ističe da interese BiH i njenih građana i zaštitu od “nečijih profiterskih namjera” institucije sigurnosti u BiH sprovode u skladu sa zakonima i Ustavom BiH.

“Sve do čega smo došli i što smo saznali u vezi sa ovom aferom o kojoj su pisali mediji, preduzimali smo u skladu sa zakonom i Ustavom BiH, štiteći njen ekonomski interes i ne dozvoljavajući podrivanje ekonomskog sistema unutar BiH. To ćemo raditi i dalje, na legalan i zakonski način”, poručio je Mektić.

Prema njegovim riječima, privatni interesi “udarili su na cjelokupne interese BiH i to se mora spriječiti”.

“Da li će to smetati pojedincima i grupama u BiH koji su se našli u svemu ovome, kao i nekima iz neke druge zemlje, to nas ne zanima. Nas obavezuje interes građana i nećemo raditi ništa protiv ekonomskih interesa drugih država”, kaže Mektić.

On smatra da je “sada jasnije zašto su neki strani zvaničnici i političari u posljednje vrijeme loše govorili o BiH”.

“Sada o tome definitivno mnogo više znamo i sve informacije ćemo dostaviti ključnim institucijama izvršne, zakonodavne i drugih nadležnih vlasti u BiH, jer nije na sigurnosnim agencijama da preduzimaju odgovor prema drugim državama, nego to na osnovu validnih i točnih informacija treba da rade ključne institucije svake zemlje, pa tako i BiH”, rekao je ministar sigurnosti.

List “Nacional” objavio je ranije da OSA vodi specijalni rat protiv Hrvatske, njenog premijera Andreja Plenkovića i vanjske politike hrvatske Vlade, ali i hrvatskog naroda u BiH, navodeći da je imao uvid u više tajnih izvještaja ove agencije.

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić: Stanje u BiH se drastično i značajno komplicira u sigurnosnom smislu

facebook komentari

Nastavi čitati