Pratite nas

Povijesnice

Nikada Turci nisu niti na obali Kleka niti na obali Sutorine posjedovali bilo čamce bilo brodice

Objavljeno

na

Požarevački mir 1718. god. je odredio da područje Kleka ima poseban status: uloga mu je razdvajanje Dubrovačke i Mletačke Republike na kopnu, a ne izlaz Turske na more,kako se u novije vrijeme često piše.

Nakon ovog mira Turcima se priznaje kopno ali more nije njihovo,tu im je bilo zabranjeno “držanje i najmanjih barki i obavljanje bilo kakve pomorske djelatnosti”. Uostalom i dio ovog kopna je u posjedu dubrovačkih građana.

Zabunu kod nekih pisaca izaziva naziv Klek.  Klek je prvenstveno poluotok pred Neumom. Kako je mala uvalica koja je služila Dubrovčanima kao skela za istovar i prodaju soli,pod Slivnom nakon pada Drijeva, smještena uz sami kraj poluotoka nazvana je i ona Klek. To je pristanište Klek. Nakon spomenutih Ratova ostalo je ono u rukama Mlečana.

Ovaj Klek je danas u Republici Hrvatskoj uz jadransku cestu,turističko naselje s plažom. Kad su u početku ratovanja Mlečani zauzeli čitavo ovo područje,uskoci su (“puk kaže Senjani) podigli malu kulu i pristanište uz stijenu u vrhu poluotoka Kleka u mjestu Jazina.
Taj predio zove se danas (skupa s okolicom) Gornji Klek.
Naselje na kraju poluotoka pod brdašcem Opuće mještani također zovu Klek, ponekad Donji Klek i Rep (Rep Kleka).

Za mletačke vladavine Turska je poštivala ulogu Neuma i Kleka u razdvajanju dubrovačkog i mletačkog zemljišta. Mlečani su brodovima-stražarima trajno nazirali more te kažnjavali prestupnike. Takav status obale ostaje i nakon Francuske okupacije. Pa i prvih decenija austrijske uprave, turska ne pokazuje zanimanje za more ,tek pod kraj 18. st. Austrijske će vlasti na ta turska nastojanja uvijek odgovarati inzistiranjem na ne promjenjivosti statusa Kleka i Sutorine ističući kako :
“Nikada Turci nisu niti na obali Kleka niti na obali Sutorine posjedovali bilo čamce bilo brodice”, te da je takvo stanje Kleka “važeće otkada se pamti” i da je tako utvrđeno “odredbom međunarodnog prava i pomorskog prava”!

Hercegovina Zemlja Svjetlosti

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Povijesnice

19. listopada 1991. – Konvoj liječnika bez granica

Objavljeno

na

Objavio

Konvoj humanitarne organizacije „Liječnici bez granica“ tek je 19. listopada 1991. napokon propušten u opkoljeni Vukovar.

Jedan od pokušaja ulaska 11. listopada zaustavljen je zato što je u kolima Hitne pomoći navodno pronađena ručna bomba.

U međuvremenu, 13. listopada zadnji veliki pokušaj proboja prema Vukovaru nije uspio, a hrvatske snage zaustavljene su, uz velike gubitke, na ulasku u Marince.

Unatoč svemu Europska zajednica zatražila je prekid operacija JNA kako bi humanitarni konvoj ušao u grad.

Nakon što su uz brojne prijetnje i opstrukcije ipak uspjeli ući, „Liječnici bez granica“ izvukli su iz vukovarske bolnice 112 ranjenika. No s druge strane ulazak konvoja u Vukovar srpske postrojbe zapravo su iskoristile da poprave i učvrste napadačke položaje, piše HRT

Kada je 19. listopada konvoj oko 11 sati krenuo prema Nuštru preko Bogdanovaca i Marinaca, započela je pucnjava te je  kolona zaustavljena. Do 15 sati konvoj s ranjenicima još uvijek je bio u Bogdanovcima, a napadi teškog topništva JNA na Nuštar nisu prestajali.

Konvoj je stoga nastavio put prema Srbiji, ali je jedan  kamion naletio na minu pri čemu su ranjene dvije medicinske sestre iz Švicarke i Luksemburga.

Konvoj je ipak nastavio prema Šidu, a na povratku, kod Lipovca, preuzeli su ga hrvatski redarstvenici. Tako je, nakon više od 12 sati lutanja, konvoj stigao u sigurne ruke. Zbog svih opasnosti kojima su bili izloženi medicinski djelatnici i ranjenici, odustalo se od daljnjih pokretanja humanitarnih akcija izvlačenja ranjenika.

Mali dio ranjenika nekako je ipak uspio naći put do slobode izvlačeći se početkom studenog. No najveći dio pacijenata vukovarske bolnice, naočigled europskih promatrača, po okupaciji odveden je na Ovčaru i likvidiran, što će ostati upamćeno kao najprimitivniji oblik neljudskosti velikosrpskog agresora.

facebook komentari

Nastavi čitati

Povijesnice

19. listopada 1991. – Bitka za Novi Farkašić

Objavljeno

na

Objavio

Na današnji dan 1991. godine odigrala se konačna bitka za Novi Farkašić, malo mjesto na desnoj obali Kupe.

Novi Farkašić, selo na lijevoj strani rijeke Kupe, potkraj listopada 1991. bilo je poprište velike bitke kombinirane tenkovsko-pješačke postrojbe agresorske JNA te pobunjenih Srba s malobrojnim gardistima Prve satnije 2. brigade ZNG-a, legendarnih Crnih mambi.

Sudeći prema zapovijedima JNA, konačni cilj napadača bio je prodor preko Kupe i spajanje s postrojbama JNA kod Velike Gorice, ne bi li u predviđenim deblokadama vojarni JNA bili izravna prijetnja gradu Zagrebu. No u Novi Farkašić samo nekoliko dana prije stiglo je 20-ak pripadnika Crnih mambi koji su brzo uočili njegovu stratešku važnost kao jedinog pravca kojim se agresorska vojska morala kretati, piše HRT

Uz pomoć nekoliko domaćih branitelja pripremili su kružnu obranu, iskopali rovove na rubovima sela koje su osigurali protutenkovskim minama. 18. listopada, nakon zračnog i topničkog bombardiranja, slijedio je kombinirani tenkovsko-pješački napad mnogo nadmoćnijeg neprijatelja iz dva smjera, Vratečkog i Donjih Mokrica. Trajao je cijeli dan, a završio je potpunim porazom agresora kojemu je onesposobljeno više tenkova i borbenih vozila te je iz stroja izbačen velik broj pješaka.

Nakon ostvarene pobjede, branitelji su izvidjeli rezervni položaj neprijatelja koji se pripremao za novi napad. Ustanovili su da unatoč tome što je dodatno ojačan ljudstvom i tehnikom, zbog velikih gubitaka u redovima protivnika vlada rasulo i zbunjenost.

Stoga su rano izjutra, 19. listopada 1991. izveli iznenađujući napad koji je nadmoćnog neprijatelja demoralizirao i natjerao u panično povlačenje. Ojačana satnija Crnih mambi krenula je u progon te nekoliko dana poslije doprla skroz do Glinske poljane gdje se neprijatelj napokon uspio reorganizirati.

Sam uspjeh motivirao je zapovjedništvo u Sisku za daljnje protunapade i oslobađanje niza okolnih sela. Pobjeda Davida nad Golijatom kod Novog Farkašića omogućila je prvo oslobađanje okupiranog teritorija Hrvatske 1991. godine i stoga se s pravom obilježava kao Dan branitelja Sisačko moslavačke županije.

Premijerno prikazan “Boj za Novi Farkašić”

facebook komentari

Nastavi čitati