Pratite nas

Vijesti

Nino Raspudić: Inauguracija sa sadržajem, emocijama i mjerom

Objavljeno

na

Obratila se „Hrvaticama i Hrvatima” i „svim hrvatskim državljanima”, ističući da je Hrvatska nacionalna država hrvatskog naroda, uz druge koji s njim žive

Svečanost inauguracije predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović ostat će mi u ugodnom sjećanju. Za razliku od inauguracija dvojice prethodnika, koje su djelovale prazno, apstraktno, sterilno, ova je nosila snažan simbolički pa i emocionalni naboj. Opredijeliti se za inauguraciju s mnogo tradicijskih elemenata, folklora, povijesnih postrojbi, plotuna, mnogo nacionalne simbolike i emocija, značilo je riskirati prelazak granice kiča. No, to se nije dogodilo. Sve je imalo optimalnu mjeru i na kraju ostavilo dobar dojam.

U prisežoj poslanici nova predsjednica dotaknula se svih aktualnih problema hrvatske države i društva i prilično jasno se odredila prema većini područja na koje se odnose njene ovlasti. Umjesto Mesićevih i Josipovićevih uvodnih „građana i građanki”, obratila se „Hrvaticama i Hrvatima” i „svim hrvatskim državljanima”, naglašavajući time činjenicu da je Republika Hrvatska nacionalna država hrvatskog naroda, uz druge koji s njim žive, i da je nastala kao rezultat težnje tog naroda da upravlja sam sobom, a ne kao neka apstraktna zajednica građana ili poreznih obveznika koji su nekim čudom upravo u ovom neobičnom zemljopisnom obliku odlučili ujediniti se i plaćati porez u istu blagajnu. Govor je upućen zajednici s jasnim identitetom i sviješću o vlastitoj tradiciji i prošlosti, ali primarno usmjeren na budućnost. Predsjednica je lansirala i sintagmu „novog hrvatskog zajedništva” kao svojevrstan nastavak politike pomirbe prvog predsjednika u novim vremenima, a koju valja tumačiti kao postizanje konsenzusa oko glavnih nacionalnih ciljeva, prije svega u izlasku iz već šestogodišnje gospodarske i socijalne krize. Uz navođenje socijalno ugroženih, posebno mladih bez perspektive, poseban naglasak stavila je na privatnu inicijativu i poduzetništvo ističući kako će biti prvi gospodarski diplomat Hrvatske.

Za razliku od dvojice prethodnika, Kolinda Grabar-Kitarović nije nijednom spomenula famozni, nametnuti pojam „regija”, već je ispravno govorila o jugoistočnoj Europi. Jasno je poručila istočnim susjedima da će ih podržavati na euroatlantskom putu, ali uz neke uvjete – Srbiji je to rješavanje pitanja nestalih osoba, a BiH jednakopravnost svih triju naroda. Iseljeništvu je konačno poručeno da su mu „vrata Hrvatske širom otvorena”.

Izbila je već unaprijed argument svojim kritičarima s ljevice, koji se, zbog duboko usađenih kompleksa kao po zadatku roguše na „Hrvatice i Hrvati”, izostavljanje „regije” i „antifašizma”, isticanjem kako se domoljublje ne poima kao deklarativno busanje u prsa i mahanje zastavom, već prije svega kao „rad na korist domovini”. Ovaj simbolički početak bio je dobar, nadamo se da će predsjednica, ne samo deklarativno, već i radom u mandatu dati primjer „novog hrvatskog zajedništva” i pozitivnog, sadržajnog domoljublja.

[ad id=”40551″]

Nino Raspudić

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati