Pratite nas

Pregled

Raspudić ‘razvalio’ Stankovića

Objavljeno

na

Ova današnja emisija, s Ninom kao sugovornikom, zaista je bila burna. Stanković je, kao i obično, bio svadljiv, a Nino elokventan. Stanković se s vremena na vrijeme razbijesnio kada se ne bi složio s Raspudićevim mišljenjem, ali vidjelo se da mu fali argumenata da se upušta u dublje rasprave. Nino je, s druge strane, bio pronicljiv i jasan, čovjek sa stavom kojega zna objasniti. Bio je iskren i pogađao u srž problema.

‘Kad narastem želim biti Nino Raspudić’, rečenica je koju mnogi Hercegovci često izgovaraju, ponosni na intelektualca iz njihova kraja. Da Hercegovci imaju na što biti ponosni svjedoči i današnja HRT-ova emisija ‘Nedjeljom u 2’, pod palicom urednika i voditelja Aleksandra Stankvoića, u kojoj je nakon nekoliko godina ponovno ugostio doktora Raspudića, profesora s Filozofskog fakulteta. Emisija s Ninom ispunila je očekivanja. Na trenutke se činilo da upravo on vodi emisiju jer je sugerirao Stankoviću koga da ugosti. Ukazivao mu je i na propuste iz prethodnih emisija. Ova današnja emisija, s Ninom kao sugovornikom, zaista je bila burna. Stanković je, kao i obično, bio svadljiv, a Nino elokventan. Stanković se, s vremena na vrijeme, razbijesnio kada se ne bi složio s Raspudićevim mišljenjem, ali vidjelo se da mu fali argumenata da se upušta u dublje rasprave. Nino je, s druge strane, bio pronicljiv i jasan, čovjek sa stavom kojega zna objasniti. Bio je iskren i pogađao u srž problema.

Stanković je na početku emisije predstavio Raspudića, govoreći da se od posljednjeg gostovanja u njegovoj emisiji od anonimca pretvorio u uskogrudnog desničara. Raspudić je voditelju objasnio kako su ti termini zastarjeli te dodao da je on zagovornik takozvane 3D sheme za ljevičara i desničara. Stav se mjeri prema nacionalnom pitanju, životnim vrijednostima te prema socio-ekonomskim pitanjima. Raspudić se usporedio s kolumnistom Milanom Ivkošićem te rekao kako je on u prve dvije kategorije desni, a u zadnjoj lijevi.

Emisija nije mogla proći bez spominjanja nogometaša Josipa Šimunića. Njegovo skandiranje ‘Za dom spremni’ Stankovićev sugovornik je osudio te istaknuo kako se taj čin ne može pravdati poviješću, ali je povukao paralelu s ‘titosima’ koji nose iste kape kao Šljivančanin u Vukovaru. Neobično je hercegovačkom intelektualcu i to što je na čelu televizije na kojoj je gostovao osoba koju je na isto mjesto prethodno postavila totalitarna partija u čije se vrijeme išlo u zatvor radi ispričanog vica. Raspudić je također rekao da ne prihvaća da mu o ljudskim slobodama i ljudskim pravima pričaju ljudi kao što su Vili Matula i Jelena Lovrić koji su kako je kazao bili članovi CKSKH.

Spomenuo je Acin gost i to da su svi mediji, uključujući i Večernji za koji piše, bili politički dirigirani protiv referenduma o braku. Objasnio je i da piše za taj list jer je pluralan, za razliku od konkurencije. Emisija se zakuhala na spomen Željke Markić. Ona Stankoviću nije omiljena ličnost u zemlji, a javnost je to mogla vidjeti i prilikom njenog gostovanja u njegovoj emisiji. Stanković se transformirao u ‘pit bulla’ i grizao na svaku rečenicu gošće, a u svojoj emisiji ugostio je i Mimu Simić s kojom je pjevušio ‘Homoseksualci budimo svi’. Raspudić je govorio o raskoraku između stavova vladajućih i većine medija s većinskim mišljenjem naroda te naveo da je gotovo kao u feudalizmu.

Tema od koje urednik emisije očito ne može pobjeći je brak. Stoga je i veliki dio emisije posvećen upravo referendumu o braku, ali govorilo se i o istospolnim parovima. Raspudić je istaknuo kako ovo nije bio referendum o pravima homoseksualaca. Međutim, Stanković, tvrdoglav kao i obično, upitao ga je kako ga mogu ugroziti dva muškarca u braku, a koja mu se dosele u susjedstvo. Smireni gost objasnio mu je kako njega to ne može ugroziti, ali ugrožava instituciju braka. Ako je sve brak, onda ništa nije brak, pričao je mladi intelektualac. Osvrnuo se Raspudić i na referendum o ćirilici te priznao da je to sklisko pitanje te predložio da se oformi komisija stručnjaka koja bi se bavila pitanjima nestalih. Rekao je kako ne zna rješenje za Vukovar jer je to problem koji traje 15 godina. Stanković je, izgleda, vjerni čitatelj Raspudićevih kolumni pa ga je pitao je li njegova rečenica “ako vam se ne sviđa, zašto živite među tako groznim Hrvatima”, šovinizam i poziv Srbima da isele, a Nino je kazao da to nije tako te da je teza nategnuta i izvučena iz konteksta. “Ne možete praviti Babarogu od mene”, rekao je Nino Raspudić.

Objasnio je i kako je pitanje za referendum nepametno jer se ne mogu smanjivati stečena prava, ali dodao je da se to dogodilo dijaspori kada im je broj saborskih zastupnika sveden na tri.

Kakva bi to emisija s Raspudićem bila, a da se ne govori o Hrvatima u BiH. Gost, koji o ovoj temi očito mnogo toga zna, govorio je o Bosni i Hercegovini kao o potpunoj institucionalnoj razvalini, za što je po njemu kriv bivši američki veleposlanik Moon jer je dozvoljeno rješenje kojim Bošnjaci imaju mogućnost postavljati i birati Hrvatima predstavnike u politici. Rekao je Raspudić i da u BIH postoje dvije države, pritom ističući da je prva Republika Srpska dok je druga Federacija u kojoj Hrvati nemaju nikakva prava. Federacija je po njemu ušla u sva poduzeća, a u Bosni i Hercegovini se sve raspalo. Naveo je Stankovićev sugovornik podatak da je u Sarajevu ostalo svega dva posto Hrvata koji su u federaciji nadglasani.

Emisiju Pogledajte OVDJE

 [box_dark]

HRT-ova emisija “Nedeljom u 2” urednika Aleksandra Stankovića, koji je ugostio dr. Ninu Raspudića, profesora s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, ispunila je očekivanja. Bila je to vatrena razmjena misli “ljevice i desnice”. Raspudić je odmah objasnio kako su ti termini zastarjeli, da se on zalaže za tzv. 3D shemu za “ljevičara i desničara”. Mjeri se stav prema nacionalnom pitanju, prema životnim vrijednostima i prema socio-ekonomskim pitanjima. On je, poput kolumnista Milana Ivkošića u prve dvije kategorije “desni”, u zadnjoj “lijevi”.

Za Raspudića je Šimunićev “Za dom spremni”za svaku osudu i ne može se pravdati poviješću, no osuđuje i titoiste kada nose istu kapu koju je nosio Šljivančanin u Vukovaru.

Ističe kako je nevjerojatno da je na čelu HRT-a, primjerice osoba koju je prethodno na isto mjesto bila postavila totalitarna partija u čije se vrijeme išlo u zatvor za ispričani vic. Ne prihvaća, da nam, isto tako “sole pamet o slobodama i ljudskim pravima osobe poput Jelene Lovrić i Vili Matule, koji su bili članovi zadnjeg CKSKH”.

Pluralizam

Stanković je parirao sa “huškačkim tekstom”. S Novaka u Večernjem listu, te Raspudićevim koji je pisao da su svi glavni mediji, pa i “njegov” Večernji bili politički dirigirani protiv referenduma o braku. Na pitanje zašto piše onda u Večernjem, Raspudić je odgovorio stoga što je Večernji pluralni list, za razliku od konkurencije.

Rasprava se rasplamsala i oko Željke Markić, na koju je Stanković, kao i samog Raspudića “navalio k’o kobac”, a očekivano, na Mimu Simić, s kojom se slaže, nije. Raspudić je govorio o “golemom raskoraku između stavova vladajućih i većine medija s većinskim mišljenjem naroda”, te ga usporedio da je “gotovo kao u feudalizmu”.

Ako je sve brak, onda ništa nije brak

Dobar dio emisije urednik i gost su se nadmudrivali oko referenduma i prava homoseksualaca. Raspudić je čvrsto govorio kako to nije bio nikakav referendum o homoseksualnim pravima, dok je Stanković tvrdio suprotno.

– Kako vas mogu ugroziti dva muškarca, homoseksualca koji su u braku i dosele vam se u susjedstvo?, pitao je Stanković Raspudića, a ovaj odgovorio kako njega osobno to ne ugrožava, ali ugrožava instituciju braka.

– Ako je sve brak, onda ništa nije brak, kazao je Raspudić, te dodao da se oko svega “podigla neviđena histerija, a narod prozvan da je fašistički”. Za drugi referendum, o ćirilici, rekao je Raspudić, pak da je postavljeno “nepametno pitanje”, jer se ne mogu smanjivati stečena prava, premda se to dogodilo dijaspori, kada im je broj saborskih zastupnika sveden na tri

Hrvati u BiH

O BiH je gost govorio kao o “potpunoj institucionalnoj razvalini”, za što je, uglavnom kriv prethodni američki veleposlanik Moon, jer je dozvoljeno rješenje u kojemu Bošnjaci imaju pravo postavljati i birati Hrvatima njihove političke predstavnike.

U Sarajevu je ostalo 2 posto Hrvata, koji su u federaciji brutalno nadglasani

– Postoje dvije države, u BiH, prva je Republika Srpska, a druga Federacija, u kojoj su Hrvati izgubili sva prava, a federacija je ušla u sva poduzeća.

– U Sarajevu je ostalo 2 posto Hrvata, koji su u federaciji brutalno nadglasani, kaže Raspudić.
Na Stankovićevo pitanje je li njegova rečenica iz kolumne “ako vam se ne sviđa, zašto živite među tako groznim Hrvatima”, šovinizam i poziv Srbima da isele, Raspudić je Stankoviću kazao da nije, da je to nategnuta teza izvučena iz konteksta i da ga sada ne treba činiti većom Babarogom nego što jest.

Na trenutke se, pak činilo da Raspudić vodi emisiju, jer je davao sugestije Stankoviću koga treba ugostiti i što je trebao pitati neke od svojih gostiju. Burna emisija ipak je, na kraju završila smirenijom raspravom o Modnom mačku, homoseksualcu kojemu je Raspudić pomogao napisati knjigu.

VL

[/box_dark]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Pregled

Plenković: Očekujem temeljito izvješće SOA-e o prisluškivanju hrvatskih dužnosnika u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski premijer Andrej Plenković je za središnji Dnevnik HRT-a kazao nakon svoga prvog govora u UN-u da su ondje poslane vrijednosne poruke kako Hrvatska gleda na ulogu UN-a te da RH podržava napore novog glavnog tajnika.

Želimo da UN bude učinkovitiji kako u pogledu borbe protiv terorizma, zaštite ljudskih prava. Mislim da su ove poruke dobro primljene, rekao je za HRT.

Govoreći o predstojećem susretu sa slovenskim premijerom Mirom Cerarom kazao je da on i njegov slovenski kolega razvijaju jedan dobar odnos poštovanja i povjerenja.

Mi želimo riješiti otvorena pitanja granica i na kopnu i na moru. Slovenija ima svoju poziciju u okviru koje želi da se radije provede arbitražna presuda. Mi s njom imamo problem zbog toga što je sama u procesu koji je postao kontaminiran, postala neprihvatljiva za Hrvatsku.

No to ne znači da nema manevra i da nema načina kako da dvije zrele susjedne zemlje, dvije članice EU-a, saveznice u NATO-u ne nađu rješenje. Očekujem da će naši razgovori biti vrlo sadržajni, da ćemo pogledati što je to što nas trenutno spaja, a što su teme koje nas razdvajaju. Nastavljamo u dobroj vjeri razgovarati o pitanju granica sa Slovenijom, rekao je Plenković.

Na priznanje ministra BiH da su neki hrvatski dužnosnici bili prisluškivani hrvatski premijer je kazao da očekuje jedno ‘temeljito izvješće hrvatske sigurnosno obavještajne agencije na tu temu’.

Čuo sam se s ravnateljem i kada se vratim to će biti jedna od prvih stvari o kojoj želim dobiti temeljite informacije, rekao je Plenković. I dalje ponavljam, BiH je država koja je s Hrvatskom najpovezanija – od geografske povezanosti do činjenice da su Hrvati konstitutivan narod. Sedam puta sam bio u BiH u ovih 11 mjeseci i nastavit ćemo s tim intenzitetom, dodao je.

Ako nešto treba dodatno pojasniti oko Pelješkog mosta, ponavljam, on se gradi na hrvatskom teritoriju. Razgovori sa stručnim službama su trajali godinama. Ova tema je dotaknuta i u vrijeme kada smo imali zajedničke sjednice Vlade u Sarajevu. Mislim da s kolegom Zvizdićem i drugim akterima to pitanje možemo riješiti. Podcrtavam da je ovdje više riječ o stavu određenih stranaka, a nešto manje institucija Bosne i Hercegovine. Ta nijansa nije nebitna. Projekt Pelješkog mosta ide dalje. To će biti najveći projekt financiran sredstvima Europske unije. Mislim da je povezivanje juga Hrvatske s Pelješkim mostom, s ostatkom zemlje, strateško pitanje i to posebno u kontekstu “schengena” i jednog intenzivnijeg priljeva turista u Hrvatsku, kazao je premijer RH.

Sjedinjene Američke Države i dalje su svjetska sila i glavni globalni akter. Oni su naš glavni partner i saveznici u okviru NATO-a. Njihovi pogledi na globalne odnose su bitni. Prije dva dana, nakon govora predsjednika Donalda Trumpa kada je rekao “najprije Amerika”, treba reći i da je kazao “DA” i za multilateralnu suradnju, izjavio je Plenković.

Što se tiče Sjeverne Koreje ja sam danas razgovarao s japanskim premijerom Abeom. Da čujete njihov stupanj zabrinutosti što se zbiva u Sjevernoj Koreji, onda vidite da one zemlje koje jesu blizu korejskog poluotoka puno ozbiljnije doživljavaju ove nuklearne testove. Naravno da postoje razlike u narativu i u snazi poruke koju ovako izravno šalje američki predsjednik. To je možda jedna novina. Malo tko je od njegovih prethodnika na ovaj način tako radio, ali čini mi se da oko drugih pitanja postoje veliki prostori za suradnju, izjavio je između ostalog.

Izetbegovićev specijalni rat protiv Hrvatske

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Govor predsjednika Vlade Plenkovića pred Općom skupštinom UN-a

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković nalazi se u New Yorku gdje je na Općoj skupštini UN-a održao govor.

Jedan od učinaka globalizacije je da se svijet suočava s velikim migracijama. Hrvatska je u prošlosti bila suočena s velikom izbjegličkom krizom, ali naš pristup će uvijek biti onaj u kojem će na prvo mjesto stavljati ljude – rekao je Plenković i dodao kako nam je potrebna suradnja kako bi se pozabavili s korijenima problema.

Rekao je kako se moramo fokusirati na diplomaciju i prevenciju te da jedinstveno rješenje nije primjereno za sve zemlje.  – Naš doprinos izgradnji mira bit će i dalje važna komponenta vanjske politike kroz izravno djelovanje kao i kroz dijeljenje naših iskustava s drugim zemljama – rekao je Plenković.

Moramo se više uključiti u borbu terorizma jer je očito da postoji veća potreba za suradnju u toj borbi. Hrvatska u potpunosti podupire rezoluciju Vijeća sigurnosti protiv Sjeverne Koreje – izjavio je Plenković i pozvao Sjevernu Koreju da prestane s testiranjem nuklearnog oružja.

Plenković je rekao i kako svjedočimo sve većim klimatskim promjenama te da se moramo više pozabaviti tim pitanjem. Napomenuo je kako Hrvatska nije bila pošteđena tih promjena te je bila pogođena velikim požarima ali i poplavama. – Hrvatska je predana multilateralizmu – kazao je Plenković pred kraj govora.

Plenković je povodom obilježavanja 25. godišnjice ulaska Hrvatske u Ujedinjene narode na prijamu u New Yorku istaknuo kako je to velika obljetnica, a 22. svibnja 1992. simbolizirao je završetak dugotrajnog nastojanja hrvatske države kako bismo dobili međunarodno priznanje te da možda za nekoga 25 godina nije puno, ali kako je to za nas bio generacijski pothvat.

Plenković je u srijedu navečer u New Yorku održao prijam na koji su stigli mnogi ugledni američki Hrvati, no i visoki dužnosnici poput predsjednika Opće skupštine UN-a Miroslava Lajčaka i europskog povjerenika za proširenje Johannesa Hahna.

Premijer je prethodno održao i predavanje na sveučilištu Columbia gdje je okupljenim studentima govorio o hrvatskim pogledima na Europsku uniju, te među ostalim istaknuo kako su sljedeći ciljevi ulazak u zonu Šengena i u eurozonu.

facebook komentari

Nastavi čitati