Pratite nas

Reagiranja

Ništa kontra Tita – i Josipovića! – “Ivo Josipović dosljedno provodi plan Barbika”

Objavljeno

na

Nešto se čudno događa u nekoć najčitanijem hrvatskom dnevnom listu koji sebe nerjetko naziva i narodnim listom. Čitateljima brišu komentare s povijesnim činjenicama o Titu, ali to nije sve: odbili su i tekst uvaženom prof.Zdravku Tomcu pod naslovom “Ivo Josipović dosljedno provodi plan Barbika”.

Najava predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka o prestanku veličanja Josipa Broza Tita i uklanjanju njegovog imena sa svih ulica i trgova u Hrvatskoj kao i ‘sređivanje’ povijesnih udžbenika, ukoliko se HDZ na slijedećim izborima ponovno vrati na vlast, prije nekoliko dana izazvala je reakciju Titove unuke Saše Broz koja je dobila veliki prostor u dijelu hrvatskih medija kako bi ismijala šefa najjače oporbene stranke.

Portali su doslovce bili zatrpani polemikama za i protiv Tita, pa tako nije bio izuzetak ni “Večernji list” koji je objavio članak u kojem Saša Broz poručuje Karamarku: “Tomica volim te!” U nastavku teksta objavljenog i na internetu bilo je stotinjak komentara, a čitatelj iz Zagreba nam se požalio kako je njegov komentar administrator jednostavno bez razloga izbrisao.

Kako on u svom komentaru iznosi nekoliko povijesnih činjenica o Titu, a prije svega o tome je li JBT znao za zločine i je li iste naredio i njima rukovodio, čitatelj je smatrao kako time nije prekršio nijedno pravilo komentiranja na netu te se odlučio obratiti zastupnici čitatelja u Večernjaku Ružici Cigler.

– Znam da zasigurno dnevno dobijete stotine mailova, ali želim se požaliti na postupanje administratora koji mi je pobrisao komentar na članak http://www.vecernji.hr/hrvatska/sasa-broz-karamarku-tomica-volim-te-958048“. Komentar mi je pobrisan uz obrazloženje da sam prekršio pravilo broj 5 komentiranja koje glasi: komentiranje van okvira teme članka, pisanje velikim slovima, postavljanje linkova. Iz mog komentara je razvidno da nisam chatao, nisam komentirao van teme, nisam pisao velikim slovima i nisam postavljao nikakve linkove. Dapače, izvadio sam konkretne činjenice koje proizlaze iz povijesnih dokumenata i njima dokazao da je Josip Broz Tito itekako znao, da je planirao i naredio počinjenje masovnih likvidacija iza drugog svijetskog rata. Kako u svom komentaru nisam prekršio nijedno pravilo zbog kojeg mi je komentar pobrisan, očito je da se radi o brutalnoj cenzuri, zasigurno po narudžbi gđice Broz.

Od Vas zahtjevam da svojim uticajem osigurate da se moj komentar vrati. A ukoliko gđica Broz ili netko drugi smatra da nešto u mom komentaru nešto nije istina i da se ne bi trebalo nalaziti tamo, hrvatsko pravosuđe je zakonski reguliralo načine na koje ona može tražiti micanje mog komentara i eventualnu naknadu za počinjenu štetu. Ja sam svaku tvrdnju iz tog komentara prikupio osobno iz dostupnih povijesnih dokumenata i svaku mogu dokazati, ako bude bilo potrebno i sudski”, napisao je čitatelj, no odgovor nije dobio a komentar mu nikada nije objavljen. Jasno je i zašto jer je u komentaru pod naslovom “Je li Tito znao za zločine i je li iste naredio i njima rukovodio?”, čitatelj napisao:

Branitelji lika i djela Josipa Broza Tita ne priznaju da je on jedan od najvećih zločinaca 20-og stoljeća, ali kako jame i grobovi govore da su zločini počinjeni brane ga činjenicom da on nije znao za njih. No da se zaista radi o zločinačkom režimu kome je na čelu bio zločinac Tito govore i povijesni izvori koji svjedoče da je Tito itekako znao za zločine te da je iste naređivao i poticao.

U ožujku 1945. godine Tito je uputio svim partijskim komitetima i komesarima vojnih jedinica slijedeću zapovjed: “Ovih dana pružit će se prilika da Komunistička partija Jugoslavije preuzme vlast na teritoriju cijele države. Ta prilika trajat će samo nekoliko dana, a možda i samo nekoliko sati, i ako u to vrijeme ne likvidiramo sve naše neprijatelje ta će se prilika zauvijek izgubiti”.

“Prirodno je da smo ih likvidirali!”

Isto tako, jedinice Korpusa narodne obrane Jugoslavije koje su počinile veliki broj zločina su bile direktno podređene Titu te su bile izvan vojne hijerarhije.

Naime, Tito je 15. kolovoza 1944. potpisao Uputstvo o osnivanju vojnih jedinica Korpusa narodne obrane Jugoslavije (KNOJ) kao formacija zaduženih za “borbu s antinarodnim ustanicima i likvidiranje antinarodnih bandi, čišćenje oslobođenih teritorija od ostataka razbijenih neprijateljskih jedinica, špijuna i diverzanata”.

Knoj je bio podređen direktno Titu, ali je on njime rukovodio preko načelnika Ozne Aleksandra Rankovića. Prvi komadant Knoja bio je Jovo Vukotić, a njegov zamjenik Nikola Ljubičić. Prvi politkomesar Knoja bio je Vlado Janjić, a prvi obavještajni oficir Mesud Hotić.

Ono sto je usljedilo nakon Titove zapovijedi i nakon formiranja KNOJ-a je pokolj masovnih razmjera. Evo nekih izjava sudionika tih dogadaja:

Kosta Nađ u beogradskom tjedniku “Reporter” od 13. siječnja 1985 kaže: “Sto pedeset hiljada protivnika vlasti palo je u naše ruke i “prirodno” na kraju smo ih likvidirali. Odmah sam izvestio Tita o ovomu “uspehu”.

Milovan Đilas je pak izjavio: “Ti Hrvati su morali umrijeti da bi Jugoslavija mogla živjeti.”

Zdenko Zavadlav, zamjenik načelnika OZNA-e za područje Maribora, u Jutarnjem listu 25. ožujka 2003. je izjavio: “Mi iz slovenske OZNA-e i KNOJ-a ubijali smo samo slovenske domobrane, a kada bismo uhvatili Hrvate, predavali smo ih 3. armiji. U rovovima oko dvorca Borl (kod Maribora) oni su ubijali hrvatske domobrane, ustaše i civile, žene, djecu, starce. Naredba za ubijanja je stigla s vrha, a zna se gdje je vrh. Rečeno nam je, neprijatelja ubijati bez suđenja jer revolucija još traje. Rat je prva faza revolucije, a sada je druga faza”.

Nakon otkrivanja masovne grobnice u Hudoj Jami, predsjednik Saveza boraca Narodno oslobodilačke vojske Slovenije Janez Stanovnik je priznao: “Pokolji do kojih je došlo nakon Drugog svjetskog rata događali su se po zapovjedi Josipa Broza Tita”.

“Nemate razloga biti spori u čišćenju”

U Hrvatskom kajkavskom kalendaru za 2009. godinu, na stranici 189. možemo čitati: “Novi šef jugoslavenske države i šef Komunističke partije, Josip Broz Tito, maršal, održao je 20. svibnja 1945. u Varaždinu, na Kapucinskom trgu, pred hrvatskim građanima, natjeranim od tajne policije na trg, genocidni govor u nazočnosti svojih partizanskih generala, Aleksandra Rankovića, šefa tajne policije i Koste Nađa, u kojem je poručio tadašnjim Hrvatima, ali i budućim hrvatskim naraštajima sljedeće: ‘U Varaždin nisam došao službeno, niti da govorim o politici, već da obiđem jedinice Jugoslavenske armije, koje u okolici obavljaju važne zadaće na konačnom obračunu s hrvatskim smradom.’ Nadalje, svim protivnicima svojega režima najavio je ‘da će u novoj komunističkoj državi svjetlost dana gledati samo toliko dugo koliko traje put do najbliže jame’.

Vjesnik od 25. svibnja 1945. piše da je Tito rekao ovo: ‘Nikada više nećemo dozvoliti da se pojedinci koriste plodovima džinovske borbe naroda. Mi ćemo našu kuću provjetriti tako da zauvijek nestane onog smrada koji ne smije kužiti našu zajedničku kuću – slobodnu federativnu Jugoslaviju’.

O zločinačkom režimu svjedoče i dokumenti, pa tako Edvard Kardelj je iz Beograda svojim podređenima u Sloveniji poslao izravno pismo upute o masovnim ubojstvima.

Tekst brzojava preveden sa slovenskog glasi ovako:

“Broj. 96/48. Od Predsjedništva centralne vlade.

25.VI.1945. dospjelo u 11 sati.

K i d r i č u – osobno.

– Najkasnije u roku od tri tjedna bit će raspušten sud nacionalne časti, vojni sudovi će suditi samo vojnim osobama, sve ostalo preuzet će redoviti sudovi. Proglasit će se nova amnestija. Znači nemate nikakvog razloga biti tako spori u čiščenju kao dosad. K A R D E L J.”

Titove depeše

I izjave Sime Dubajića govore o zapovjednoj liniji kojom je izravno upravljao Tito: “Komandovao sam u Kočevskom rogu”, izjavio je prvi put za javnost Simo Dubajić u listu Svet, u srpnju 1990. godine. “Učestvovao sam u likvidaciji ljudi po naređenju. To danas govorim, jer sam shvatio da je savest jača od pobede. Kada sam 25. maja 1945. godine došao u Ljubljanu, referisao sam Titu o zarobljavanju ustaša, fon Lera i zapleni zlata. Pre toga sam trinaestoga maja dobio od Tita depešu da niko ne sme dirati nijednog zarobljenika. Mi tada nismo znali da će ti zarobljenici biti pobijeni. Govorilo se da ih treba vratiti u Sloveniju, da bi im se sudilo po međunarodnim konvencijama. Ja sam imao tu Titovu depešu, imali su je i svi ostali komandanti. Onda sam iznenada dobio nalog da se 30.000 tih domaćih izdajnika pobije u Kočevskom rogu. Naređenje su izdali Ivan Matija-Macek, Maks Bace i Jovo Kapičić. Sve Rankovićevi pomoćnici. Takvu odluku niko nije mogao doneti, sem Tito! Samo je on mogao da opozove svoju raniju depešu.”

I prema iskazu Koče Popovića, koji je u to vrijeme bio jedan od bližih Titovih suradnika da se zaključiti da je zločine zapovjedio i njima rukovodio direktno Tito. Tako on svjedoči: “Samo na relaciji Bjelovar – Kovin (u Vojvodini) od 9. svibnja pa nadalje prošlo je 26 ešalona ratnih zarobljenika od kojih je svaki brojio 3.000 – 5.000 zarobljenika koji su pobijeni na području Vojvodine i pobacani u protutenkovske rovove koje su tamo iskopali Nijemci (kao i one u Teznom kod Maribora) u svrhu zaustavljanja Crvene armije na Srijemskoj fronti.”

Koča Popović je u to vrijeme kao načelnik Generalštaba JNA od Tita dobio tajnu naredbu za uništenje svih pisanih tragova o poslijeratnim pokoljima. U tu operaciju bili su uključeni: XII. odelenje JNA (Služba bezbednosti), personalna služba JNA, Vojnoistorijski arhiv, Savezni zavod za statistiku te UDBA i njene ispostave.

O Josipoviću sve najljepše – do poslije izbora

Osim Tita, u Večernjem listu u zadnje vrijeme očito nije poželjno pisati ni protiv aktualnog predsjednika Josipovića. Nakon što svom najčitanijem kolumnisti Ivici Šoli nisu željli objaviti jednu kolumnu o predsjedniku Josipoviću zbog čega je i prekinuo suradnju s njima, na istu “odbijenicu” naišao je i uvaženi prof.dr. Zdravko Tomac čiju prepisku s glavnim urednikom također donosimo u cijelosti.

Poštovani gospodine Glavni uredniče,

Šaljem Vam u prilogu tekst pod naslovom “Ivo Josipović dosljedno provodi plan Barbika” potaknut intervjuom s Ivom Josipovićem u Večernjem listu od 22. kolovoza 2014. godine i člankom Vašeg novinara Marka Biočine pod naslovom “Kolinda bi štedjela na savjetnicima a istodobno kupovala skupe avione” u Večernjem listu od 23.08.2014.

Nadam se da ćete objaviti moje reagiranje.

Srdačan pozdrav,

Vaš vjerni čitatelj Zdravko Tomac

Nakon toga, s obzirom da nisam dobio nikakav odgovor, ponovno sam napisao slijedeće pismo Glavnom uredniku Večernjeg lista:

Zagreb, 16. rujna 2014.

Poštovani gospodine Glavni uredniče,

Na moje pismo od 08. rujna 2014. nisam dobio nikakav odgovor. Čak niste ni potvrdili primitak moga pisma. Kako je prošlo već osam dana a pismo niste objavili molim Vas da me barem obavijestite da li uopće mislite objaviti pismo. Ne inzistiram, to je stvar Vaše uređivačke politike, ali mislim da ste mi trebali barem nešto odgovoriti ne samo kao dugogodišnjem vjernom čitatelju nego i kao suradniku s kojim ste, u proteklih više od dvadeset godina, objavili brojne razgovore i intervjue.

Dakle, još jedanput Vas molim da mi odgovorite koja je sudbina moga pisma, kako bih ga eventualno mogao objaviti u nekim drugim novinama koje se ne boje objaviti tekstove u kojima se govori i o tamnoj strani predsjednika Josipovića.

Srdačan pozdrav,

Zdravko Tomac

Na to drugo pismo dobio sam slijedeći odgovor Glavnog urednika Večernjeg lista:

Zagreb, 17. rujna 2014.

Poštovani profesore,
zahvaljujem Vam što ste nam poslali pismo i što ste naš redoviti čitatelj. Nažalost, Vaš tekst nismo objavili ponajprije stoga što je stigao u trenutku kada je tzv. afera Barbika bila već podosta medijski “potrošena”. Večernji list je, kao što znate, o tome puno pisao a objavili smo niz tekstova naših kolumnista ali i reagiranja stalnih i povremenih vanjskih suradnika.
Drugi je problem što je Vaš tekst dvostruko predugačak za naše standarde.
Svakako Vam se ispričavam što se nisam ranije javio, ali sa zadovoljstvom ćemo ubuduće objaviti Vaše stavove i reagiranja.
S osobitim štovanjem
Goran Ogurlić

Na njegovo pismo odgovorio sam na slijedeći način:

Zagreb, 18. rujna 2014.

Poštovani gospodine Ogurlić,

Hvala Vam na vašem pismu.

Razumijem probleme koje imate vezano za velike pritiske raznih političkih opcija te da ste oprezni u objavljivanju tekstova poput onog kojeg sam Vam poslao. Ne zamjeram Vam vašu odluku da ne objavite moj tekst, zapravo razumijem Vašu odluku. Međutim, ne slažem se sa vašim stavom da je afera Barbika podosta medijski potrošena. Kao što ste vidjeli ja sam reagirao na aktualni događaj, na intervju predsjednika Josipovića u vašem cijenjenom listu i na komentar vašeg novinara. Dakle, reagirao sam na aktualne teme a ne na potrošene. Intervju koji ste objavili potvrda je da predsjednik Josipović nije odustao od plana Barbika te da to nije potrošena tema nego vrlo aktualna. Zbog toga se nemojte ljutiti što ću reagiranje na tekstove u Vašem listu objaviti ako bude moguće negdje drugdje jer smatram da se radi o vrlo aktualnoj temi.

Hvala Vam na vašem odgovoru i ponudi za razgovor koji ću vrlo rado prihvatiti jer izuzetno cijenim Vaš rad i vaših kolumnista kojim doprinosite jačanju pluralizma i istinske demokracije.

Srdačan pozdrav

Zdravko Tomac

Ovu prepisku dr. Tomac navodi kao argumentaciju kako bi se hrvatska javnost upoznala s činjenicom da plan Barbika nije potrošen nego da je on i dalje temelj djelovanja predsjednika Josipovića i da se ne smije prešućivati kako to radi većina medija u Hrvatskoj.  (DB/dnevno.hr)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

HINA cenzurirala Ivu Pilara

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što su u hrvatskome Srijemu održana tri izuzetno dobro posjećena predstavljanja i tribine na temu Pilarove knjige “Južnoslavensko pitanje” i nakon što su organizatori opetovano Hini slali materijale i molili za objavu, što je urednica kulture Duška Gerić Koren i obećala, ne samo da nijedna vijest na Hini nije objavljena, nego je D. G. Koren prekinula i komunikaciju, te se ne javlja više ni na pozive.

Podsjetimo, samo na jednoj tribini u Vinkovcima nazočilo je više od 160 mladih do 19 godina, što u svijetu predstavljanja knjiga i kulturno-povijesnih manifestacija u Hrvatskoj predstavlja itekako hvale vrijednu rijetkost.

Međutim, urednici nacionalne novinske agencije, spomenutoj Duški Gerić Koren ni to nije vrijedno objave, te je svojom u najmanju ruku dvojbenom uređivačkom procjenom, uskratila hrvatsku medijsku i opću javnost za ovu itekako vrijednu i bitnu informaciju.

Okupljanje više od 300 ljudi oko hrvatske povijesne knjige, koja ove godine slavi 100. obljetnicu nastanka, a koje se odvijalo u ionako sustavno zapuštenoj istočnoj Slavoniji i hrvatskome Srijemu, dotična urednica Hine, D. G. Koren uskratila je kao informaciju hrvatskoj javnosti.

Istodobno, svoje mjesto u agencijskim vijestima Hine, u rubrici kultura, a pod vodstvom te iste urednice, dobila je, primjerice nagrada katalonskim arhitektima u Španjolskoj, te izložba nakita jedne osobe u Zagrebu….

Ivo Pilar i njegovo Južnoslavensko pitanje bili su cenzurirani u Karađorđevićevoj Jugoslaviji, te u doba totalitarnog komunizma. U Hini su cenzurirani i danas, u slobodnoj i suverenoj Hrvoatskoj 2017. godine.

Tražimo smjenu urednice kulture u nacionalnoj novinskoj agenciji HINA, Duške Gerić Koren.

Pretisak knjige „Južnoslavensko pitanje“, Ive Pilara, predstavljen  u Vinkovcima i Nuštru.

GI Ivo Pilar

facebook komentari

Nastavi čitati

Reagiranja

Odgovor predsjednika Vlade Plenkovića slovenskom premijeru Ceraru

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković odgovorio je predsjedniku Vlade Republike Slovenije Miri Ceraru te zahvalio na pismu upućenom 16. listopada ove godine.

U odgovoru predsjednika Vlade Plenkovića navodi se:

“U pismu potvrđenu privrženost  Slovenije dobrosusjedskim odnosima i dijalogu s Hrvatskom, što u potpunosti zrcali i već poznata hrvatska stajališta, vidim kao dobar temelj za nastavak našeg dijaloga započetog prigodom susreta u Ljubljani 12. srpnja ove godine.

Koristim stoga ovu prigodu ponovno Vas pozvati u Zagreb, kako bismo, slijedom već ranije obavljenih priprema, održali naš idući sastanak u terminu koji bi nam zajednički odgovarao.

Slovenska stajališta o arbitražnom postupku i arbitražnoj odluci dobro su mi poznata kao što sam siguran da su Vama poznata hrvatska stajališta o tome.

No, razlika u polaznim stajalištima ne bi nas trebala priječiti da u konstruktivnom ozračju, u duhu partnerstva i međusobnog razumijevanja, pronađemo konkretna rješenja koja bi bila u interesu i na korist naših dviju država i naša dva naroda.

Predlažem stoga da na našem sastanku raspravimo sva otvorena pitanja između naših dviju država, uključujući i pitanje granice”, stoji u odgovoru predsjednika Vlade Republike Hrvatske  slovenskom kolegi.

Cerar u pismu Plenkoviću predložio osnivanje povjerenstva za demarkaciju granice

facebook komentari

Nastavi čitati