Pratite nas

Hrvatska

Njemačke tvrtke otimaju se za hrvatske radnike

Objavljeno

na

Brojni hrvatski građevinari danas rade u Njemačkoj. Većinom uspješno. Ali, ima i loših iskustava.

Mnogi su građevinari odlučili zarađivati kruh u Njemačkoj. Hrvatski građevinski radnici na cijeni su i njemačke se tvrtke za njih otimaju. No priča ima i drugu stranu: neke hrvatske tvrtke ne plaćaju svoje radnike.

Od svibnja 2013. godine u Zagrebu posluje tvrtka Mapego d.o.o, mala obiteljska tvrtka koja je ubrzo nakon osnutka otvorila podružnicu u Njemačkoj, što je bio i smisao pokretanja posla. Na pitanje zašto Njemačka, Damir Jakšić odgovara:

„Njemačka zbog toga što je zemlja o kojoj smo se toliko naslušali i u koju su otišli mnogi u potrazi za boljim životom. I mi smo tako došli na ideju da ako bismo igdje organizirali biznis, to bi bila Njemačka, priča mladi poduzetnik Damir Jakšić i pojašnjava kako je u Hrvatskoj situacija u građevinskom sektoru teška jer je gradnja stala, a ono što se gradi preuzele su velike tvrtke koje diktiraju cijene. S obzirom na veliku nelikvidnost, dovoljan je jedan “ozbiljan” problem i tvrtke odlaze u stečaj“, kaže Damir Jakšić, piše Deutsche Welle.

On i njegov budući šogor Goran Perović otvorili su njemačku podružnicu u lipnju 2013. godine. Od početka su na prvom gradilištu imali šest zaposlenih. No da bi taj posao u Njemačkoj dobili morali su imati tri osobe zaposlene u Hrvatskoj i vanjske suradnike jer prema zakonu tvrtka mora dio prihoda ostvarivati u Hrvatskoj, pojašnjava Damir.

Plaće radnika su, kada je riječ o satnici u Hrvatskoj 3 ili 4 eura po satu, dok je to u ovoj tvrtki u Njemačkoj 11 eura za majstora fasadera, a predvodnik koji vodi ekipu dobiva 13,95 eura po satu. Radnici dobivaju i novac za godišnji odmor jer tako nalažu njemački zakoni, pojašnjava Jakšić, koji je za sada zadovoljan poslovanjem te ističe kako brojne inspekcije koje su posjećivale njihova gradilišta nisu imale zamjerki. Na pitanje je li u Njemačkoj baš sve tako “savršeno” Damir Jakšić kaže kako za sada jedino imaju problem s povratom poreza koji je odavno trebao stići, no još nije stigao čemu se kaže čudi i njegova porezna savjetnica u Njemačkoj.

Neki dođu zaraditi i odmagliti

Damir Jakšić kaže kako su propisi u Njemačkoj jasni. „Ako bismo propustili platiti bilo kakvo davanje za radnika ili ne bismo podmirili bilo kakve obveze kao poslodavac tj. tvrtka ‘Arbeitsamt’ (Ured za zapošljavanje) nam odmah obustavlja izdavanje dozvola za rad za novo gradilište”, kaže Damir Jakšić. O iskustvima u proteklih otprilike godinu dana kaže kako su se nagledali svega. Kaže da ima tvrtki koje rade kratkoročno, i „miču se“ nakon pet mjeseci, a ima tvrtki koje rade godinama i desetljećima. Ima i onih koji ne plaćaju radnike pa se vrate ili pobjegnu, kaže Jakšić i žali se kako poštene tvrtke to koči jer ih ponekad potencijalni partneri gledaju kroz tu prizmu.

“Ne poslujemo s tvrtkama iz jugoistočne Europe”

Kod jednog dobro odrađenog gradilišta imali smo upit od ozbiljne njemačke tvrtke koja ima 15.000 zaposlenih, ali je generalni direktor, kada je čuo da smo iz Hrvatske, rekao da nemaju namjeru poslovati s tvrtkama koje dolaze iz jugoistočne Europe. Ima poslovnih ljudi, ali i onih koji su došli na brzinu zaraditi i „odmagliti“. Nama je tendencija da se raširimo i voljeli bismo ostvariti pravo na rad u sljedećih pet ili deset godina, pogotovo ako se ukine zabrana zapošljavanja hrvatskih radnika.

Hrvatski građevinari profitirali od ulaska u EU

Na pitanje je li problem naći radnike za rad u Njemačkoj ili je „navala“, Damir Jakšić kaže kako nije jednostavno naći kvalitetnog radnika jer su neki imali negativna iskustva, pa su sada oprezniji. Trenutačno aktivno gradilište ove tvrtke je srednja škola u Offenburgu na kojoj traje renoviranje. A čitav niz aktivnih gradilišta u Njemačkoj ima hrvatska građevinska tvrtka Radnik koja zapošljava 500 radnika, na njemačkom tržištu je već 45 godina sa sjedištem u Oberhausenu. U Njemačkoj zapošljavaju 80 do sto radnika po godini. Željko Barišić, direktor ove tvrtke sa sjedištem u Križevcima (osnovana prije 65 godina) kaže kako su hrvatske tvrtke od ulaska Hrvatske u EU zasigurno profitirale i kako je danas puno lakše raditi. “Konkretno samo zbog činjenice da radnicima više nisu potrebne radne vize štedi se vrijeme i novac”, kaže Barišić.

U Njemačku idu samo najbolji

„Od 1. srpnja 2013. više ne trebaju ulazne i radne vize i radnici nakon dvije godine rada u Njemačkoj ne moraju pauzirati dvije godine, već samo dva mjeseca. Ranije smo za svakog radnika morali platiti vizu, a sada im treba samo radna dozvola. Danas ne gubimo vrijeme na promjene viza kada se ide s gradilišta na gradilište“, kaže Barišić.

Na pitanje kako vrše selekciju radnika koji će raditi u Njemačkoj, odgovara da najiskusniji dolaze u Njemačku. Selekcija se vrši na gradilištima u Hrvatskoj i tek nakon što je radnik dokazao svoju stručnost, stječe pravo da može biti raspoređen na gradilišta u Njemačkoj. Tako plaća s hrvatskih oko 800 do 1.100 eura raste na 2. 200 do 2.400 eura plus novac za godišnji odmor. Riječ je o bruto iznosima, a uz to ide osiguran smještaj i put na posao, priča Željko Barišić.

Radnici iz Hrvatske na cijeni u Njemačkoj

“Problematika s kojom se susrećemo jest da nam njemačke tvrtke sada “otimaju” kvalitetne radnike i privlače ih sebi u njemačke tvrtke. Evo baš smo sada morali prepustiti poslovođu, tri ili četiri tesara, kaže Željko Barišić. Na pitanje kakva je situacija s hrvatskim tvrtkama na njemačkom tržištu, Barišić odgovara da je ona sada od 2009. godine na najlošijoj razini jer je kriza koja je posljednjih nekoliko godina zahvatila zemlje u okruženju rezultirala time da su se svi željeli okušati na njemačkom tržištu, a njihovim dolaskom pale su cijene. Tvrtke koje konkuriraju Radniku nude ugovore koji su jeftiniji od 15 do 30 posto.

Na spomen prijevara i neplaćanja radnika od hrvatskih tvrtki u Njemačkoj direktor tvrtke Radnik Željko Barišić kaže: “Ima vrlo uspješnih tvrtki, ali nažalost čujem da ima i naših (hrvatskih) tvrtki u Njemačkoj koje nisu upoznate koje su obveze i koje sve posljedice mogu imati, a doživi se i da ljudi kod tih tvrtki ne budu plaćeni. Mislim da bi tu naše Ministarstvo trebalo rigoroznije gledati, ali vjerojatno su njihove mogućnosti ograničene”, kaže Barišić i naglašava da bi plaćanje minimalne satnice moralo biti obveza. Očito u poslovanju između dviju država mnogi pronalaze manevarski prostor za nelegalne radnje.

Na Njemačku mnogi gledaju kao na “obećanu zemlju”, a na to Željko Barišić poručuje kako to jest tako, ali da ne treba zaboraviti da je Njemačka zakonski dobro regulirana zemlja. Za svakoga tko je spreman platiti obveze zasigurno je zemlja u kojoj ima mogućnosti i svatko bi se trebao okušati na ovome tržištu, poručuje Željko Barišić, direktor tvrtke Radnik.

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Hrvatska biskupska konferencija: Ne podržavamo Istanbulsku konvenciju

Objavljeno

na

Objavio

Iz ureda Hrvatske biskupske konferencije priopćeno je da su tijekom ovotjednog plenarnog zasjedanja biskupi razgovarali i o rezultatima javne rasprave o Istanbulskoj konvenciji.

Biskupi, kako se navodi, podupiru zakone koji štite žene i obitelji, ali ne podržavaju konvenciju jer smatraju da ona implementira i rodnu ideologiju.

Pozivaju sve odgovorne i javne djelatnike da, kako kažu, “ne podlegnu zavodljivim, nejasnim i upitnim ponudama po kojima se nekad izglasavaju zakoni”.

“Crkva se zauzima za slobodu pojedinaca i naroda i ne prihvaća nikakvu kolonizaciju koja bi zadirala u antropologiju na kojoj stvaramo i izgrađujemo svoj identitet.

Biskupi pozivaju sve odgovorne i javne djelatnike u društvu da ne podlegnu zavodljivim, nejasnim i upitnim ponudama po kojima se ponekad izglasavaju zakoni.

Europa, kao i Hrvatska, stoljećima je imala svoju filozofiju, antropologiju i etiku na koju se oslanjala politika i društveno djelovanje”, stoji u priopćenju s 55. plenarnog zasjedanja Sabora HBK.

Karolina Vidović Krišto za Kamenjar: Tri su ključna aspekta zašto je Istanbulska konvencija neprihvatljiva

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Tomo Medved: Cilj nam je izmijeniti odnos društva prema braniteljima, niz nepravdi je naneseno

Objavljeno

na

Objavio

Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved rekao je obraćajući se nazočnima na 17. izvještajno-izbornom saboru HVIDRA-e RH  da je cilj izmijeniti odnos društva prema hrvatskim braniteljima i prema Domovinskom ratu općenito i pritom istaknuo kako je niz nepravdi prema braniteljskoj populaciji ispravljen prijedlogom novog zakona koji je u drugom čitanju.

Istaknuo je prijateljski i profesionalni odnos između ministarstava u Vladi i između svih udruga, a to je, kazao je, moguće kada imamo jasnu želju i ciljeve.

Ciljevi su nam, rekao je ministar Medved, izmijeniti odnos društva prema hrvatskim  braniteljima, prema hrvatskim ratnim vojnim invalidima i prema Domovinskom ratu općenito.

Pred nama je jako puno posla koji zahtjeva od svakoga od nas ulaganje onog entuzijazma i domoljublja, one energije koja je potrebna da bismo očuvali ono što smo stvorili u Domovinskom ratu, poručio je Medved.

“Neminovno je, kako vrijeme prolazi, da je naša populacija sve starija, i stoga novo vrijeme koje je pred nama upravo traži da budemo zajedno i da osmislimo sve ono što će dati odgovore na te izazove.

U novom zakonu o hrvatskim braniteljima koji će uskoro biti na drugom čitanju izborili smo ona područja koja su dugi niz godina bila zapostavljena te ispravili niz nepravdi koja su bila učinjena prema našoj populaciji, zahvaljujući svim resorima u Vladi  i saborskim zastupnicima koji su novi prijedlog zakona prihvatili, te sam uvjeren da ćemo ispraviti i druge nepravilnosti koje su kroz proteklih 15-ak godina mučili našu populaciju,” rekao je.

Odnosi kakvi su bili prema hrvatskim braniteljima nikad više ne smiju biti na toj razini, poručio je. Trebamo stoga uspostaviti još kvalitetnije međuodnose kako bi dali odgovore na niz pitanja što i dalje muče našu populaciju te biti spremni i na sve druge izazove, zaključio je ministar Tomo Medved.

Obraćajući se skupu predsjednik HVIDRA-e Josip Đakić podsjetio je na veliki obol koji su hrvatski branitelji dali za domovinu. “Stoga nećemo šutjeti ni dozvoliti da nam itko uzme Domovinski rat i ukalja žrtvu koju smo podnijeli u obrani Domovine štiteći je svojim tijelima,”, rekao je Đakić i dodao kako će suradnja između HVIDR-e i HVO-a i dalje unapređivati.

Redovni izvještajno-izborni sabor Zajednice županijskih zajednica, udruga i članova hrvatskih vojnih invalida Domovionskog rata Republike Hrvatske (HVIDRA) održan je u petak navečer u  makarskom hotelu Meteor, a nazočno je bilo 225 delegata.

Medved o zapošljavanju: Bez novih djelatnika ne možemo funkcionirati

facebook komentari

Nastavi čitati