Pratite nas

Iz Svijeta

Njemački, francuski, ruski i ukrajinski šefovi diplomacija pozvali na prekid sukoba u Ukrajini

Objavljeno

na

Njemački, francuski, ruski i ukrajinski ministri vanjskih poslova pozvali su na “prekid neprijateljstava” na separatističkom istoku Ukrajine u zajedničkom priopćenju objavljenom nakon sinoćnjeg susreta u Berlinu.

Kako se navodi u priopćenju, ministri pozivaju sve strane na prekid neprijateljstava i povlačenje teškog oružja u skladu sa sporauzumima iz Minska.

– Neću reći da smo postigli odlučan pomak ali mislim da je danas bilo primjetnog napretka u pregovorima o deeskalaciji ukrajinske krize – izjavio je njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier, nakon više od tri sata razgovora s kolegama.

– Dogovorili smo se o liniji kontakta – kazao je on.

Skup u Berlinu je organiziran u trenutku kad je vojna i diplomatska napetost između Kijeva i Moskve dostigla najvišu razinu od prošlog ljeta. Nekoliko sati prije skupa, ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je kazao da je “više od 9.000 vojnika iz Ruske federacije u njegovoj zemlji – “s više od 500 tenkova, teške artiljerije i transportnih vozila.

– Ovaj skup nije riješio sve probleme, ali je omogućio da se postigne dogovor o povlačenju teškog oružja s jedne i druge strane kontaktne linije koja je dogovorena u Minsku 19. rujna. Trilateralna kontakt grupa sastat će se narednih dana da provede ovo povlačenje – izjavio je francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius.

– Ministri će vidjeti poštuje li se ova mjera i primirje pa će eventualno zakazati samit u Astani, u Kazahstanu, između ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka i ruskog Vladimira Putina, uz prisustvo njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Francoisa Hollandea.

Posljednja šansa za političko rješenje

Jer, treba pričekati hoće li se dogovor iz Berlina i provesti. Separatisti nisu sudjelovali u tim razgovorima. Da bi se i njih uključilo, sada se moraju održati daljnji pregovori. Međunarodna kontaktna skupina u kojoj sudjeluju sve sukobljene strane trebala bi se sastati što je moguće prije kako bi dogovorila detalje vojne deeskalacije. No u prošlosti se uvijek iznova pokazalo da separatisti slijede svoju vlastitu agendu i žele oružjem i borcima iz Rusije postići odvajanje područja koja su pod njihovim nadzorom.

Unatoč tome, diplomatski napori bude blagu nadu: Kijev i Moskva i dalje žele dijalog. Među ostalim i zato što obje strane znaju da bi prekid te tanke niti razgovora pokopao svaku nadu u okončanje prolijevanja krvi. A onda bi preostao još samo mali korak do otvorenog rata dviju zemalja. Moskva je ovu borbu do sada vodila prikriveno. Ali ako bi separatisti bili stjerani u kut nastavkom ukrajinske vojne ofenzive, onda bi Rusija mogla biti prisiljena na otvoreno miješanje u sukob. Posljedica bi bio rat u kojem bi svi bili gubitnici.

Njemačka i Francuska s nevjerojatnom upornošću potiču političke pomake. One se žele pobrinuti za to da se razgovori ne prekinu. Prije svega je Steinmeier trenutačno najvažniji posrednik u ovom sukobu. On je i dalje u bliskom kontaktu s Moskvom i zna da je u krugu zapadnih političara trenutačno jedini koji Rusiju i Ukrajinu može dovesti za isti stol.

U odnosima između Rusije i SAD-a vlada zahlađenje. I između EU-a i Moskve nema skoro nikakve komunikacije. Čak si i njemačka kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji su još prošle godine redovito razgovarali, trenutačno nemaju što reći. Sa stajališta njemačke kancelarke to je i te kako shvatljivo. Putin se uvijek iznova prema njoj ponio nabusito. Merkel nije uspjela ništa postići jer je šef Kremlja ostajao pri svojoj politici sukoba.

I tako sada razgovaraju još samo ministri vanjskih poslova. Pri tome postaje jasno da nijedna strana još nije konačno zatvorila vrata za politička rješenja. Ali otvor je postao vrlo uzak. Krajnje je vrijeme da ministri vanjskih poslova dobiju podršku šefova država i vlada. No oni još uvijek oklijevaju jer znaju da je šansa za mir u Ukrajini mala. Pa ipak, ona mora biti iskorištena.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Cerar u pismu Plenkoviću predložio osnivanje povjerenstva za demarkaciju granice

Objavljeno

na

Objavio

U pismu što ga je u ponedjeljak uputio hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću slovenski premijer Miro Cerar predložio je dogovor o osnivanju zajedničkog povjerenstva koje bi se bavilo određivanjem granične crte temeljem arbitražne presude koju Hrvatska ne priznaje, prenosi u srijedu Slovenska tiskovna agencija STA.

To povjerenstvo bi “u skladu s definiranom granicom započelo proces demarkacije granične crte, a bude li potrebno proučilo i praktična rješenja, ondje gdje bi to bilo potrebno”, stoji u Cerarovu pismu, navodi STA koja je pismo dobila na uvid.

Slovenski premijer u pismu se zalaže za obnovu dijaloga, na način da se obje strane koncentriraju na provedbu arbitražne presude na kopnenom dijelu granice, kako ju je odredila arbitraža.

Što se tiče granice na moru, Cerar u pismu navodi da su je arbitri precizno odredili, koordinacije su poznate, što omogućuje “neposrednu provedbu” presude.

Unatoč tome, Cerar u svojoj poruci navodi da je potreban i razgovor o provedbi presude u onom dijelu koji se se odnosi na ono što se u presudi na engleskom naziva “junction area”. Riječ je o koridoru, svojevrsnoj morskoj “spojnici” kojom bi preko hrvatskih voda Slovenija imala pravo slobodne plovidbe, preleta i polaganja kabela prema otvorenom moru u Jadranu.

Premijer Andrej Plenković, podnoseći u srijedu Hrvatskom saboru godišnje izvješće o radu i govoreći o odnosima sa Slovenijom rekao je da je njegov poziv slovenskom premijeru na nastavak dijaloga o svim otvorenim pitanjima i dalje otvoren.

Ponovio je kako Hrvatsku odluka arbitražnog suda ne obvezuje i da je neće primijeniti. Slovenskog premijera Miru Cerara pozvao je u Zagreb. “Dvije smo susjedne i prijateljske zemlje, dovoljno zrele da otvorena pitanja riješimo sami”, zaključio je premijer.

facebook komentari

Nastavi čitati

Iz Svijeta

200.000 Katalonaca na ulicama zbog uhićenja nezavisnih aktivista

Objavljeno

na

Objavio

Oko 200 tisuća Katalonaca preplavilo je u utorak regionalni glavni grad Barcelonu zahtijevajući oslobađanje dvojice nezavisnih aktivista uhićenih dan ranije pod optužbom za poticanje na pobunu.

Jordi Sanchez i Jordi Cuixart, čelnici dviju vodećih separatističkih skupina Assemblea Nacional Catalana (ANC) i Omnium Cultural, zadržani su u pritvoru bez mogućnosti plaćanja jamčevine, pod istragom za poticanje na pobunu organiziranjem prosvjeda 20. i 21. rujna zbog akcije španjolske policije usmjerene protiv katalonskih separatista.

Zagovornici katalonskog samoodređenja izašli su na ulice zahtijevajući njihovo oslobađanje. Nosili su svijeće i transparente s natpisima “Sloboda političkim zatvorenicima” i “Europo, pomozi nam”, te uzvikivali slogane poput “Niste sami” i “Van španjolskoj pravdi”.

Glasnogovornik katalonske separatističke vlade u utorak je izjavio kako uhićenja pokazuju španjolske institucije u gorem svjetlu nego za vrijeme diktatorskog Frankova režima.

“Ono što frankistički Sud javnog ćudoređa nije nikada učinio uspijeva njegovom sudskom nasljedniku 21. stoljeća”, kazao je glasnogovornik i ministar u katalonskoj vladi Jordi Turull nakon sastanka kabineta regionalne vlade u Barceloni.

Točno u podne na tisuće je ljudi u Barceloni prestalo s radom i izašlo na ulice zahtijevajući oslobađanje pritvorenika.

Uoči večernjih prosvjeda, Turull je najavio sudjelovanje regionalnih ministara ali ne i katalonskog čelnika Carlesa Puigdemonta, te pozvao sudionike na miran protest.

Dužnosnici španjolske vlade ustraju u tome da su uvjeti pritvora zakoniti i odobreni od strane nezavisnog suca, bez političkih pritisaka. “Tu ne možemo govoriti o političkim zatvorenicima, već o političarima koji su zatvorenici”, rekao je u Madridu ministar pravosuđa Rafael Catala.

Zadržavanje Sancheza i Cuixarta u pritvoru moglo bi, međutim, dovesti do eskalacije sukoba koji je dosad bio uglavnom miran, ali koji već poprima obrise najozbiljnije političke krize u Španjolskoj od neuspjelog državnog udara 1981.

Premijer Mariano Rajoy dao je Puigdemontu rok do četvrtka da opozove proglašenje nezavisnosti ili se suoči s aktivacijom članka 155. španjolskog ustava koji bi Madridu omogućio stavljanje pod kontrolu katalonske vlade i raspuštanje tamošnjeg parlamenta, te upotrebu sile u provođenju zakona.

facebook komentari

Nastavi čitati