Njemački, francuski, ruski i ukrajinski šefovi diplomacija pozvali na prekid sukoba u Ukrajini

0

Njemački, francuski, ruski i ukrajinski ministri vanjskih poslova pozvali su na “prekid neprijateljstava” na separatističkom istoku Ukrajine u zajedničkom priopćenju objavljenom nakon sinoćnjeg susreta u Berlinu.

Kako se navodi u priopćenju, ministri pozivaju sve strane na prekid neprijateljstava i povlačenje teškog oružja u skladu sa sporauzumima iz Minska.

– Neću reći da smo postigli odlučan pomak ali mislim da je danas bilo primjetnog napretka u pregovorima o deeskalaciji ukrajinske krize – izjavio je njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier, nakon više od tri sata razgovora s kolegama.

– Dogovorili smo se o liniji kontakta – kazao je on.

Skup u Berlinu je organiziran u trenutku kad je vojna i diplomatska napetost između Kijeva i Moskve dostigla najvišu razinu od prošlog ljeta. Nekoliko sati prije skupa, ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je kazao da je “više od 9.000 vojnika iz Ruske federacije u njegovoj zemlji – “s više od 500 tenkova, teške artiljerije i transportnih vozila.

– Ovaj skup nije riješio sve probleme, ali je omogućio da se postigne dogovor o povlačenju teškog oružja s jedne i druge strane kontaktne linije koja je dogovorena u Minsku 19. rujna. Trilateralna kontakt grupa sastat će se narednih dana da provede ovo povlačenje – izjavio je francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius.

– Ministri će vidjeti poštuje li se ova mjera i primirje pa će eventualno zakazati samit u Astani, u Kazahstanu, između ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka i ruskog Vladimira Putina, uz prisustvo njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Francoisa Hollandea.

Posljednja šansa za političko rješenje

Jer, treba pričekati hoće li se dogovor iz Berlina i provesti. Separatisti nisu sudjelovali u tim razgovorima. Da bi se i njih uključilo, sada se moraju održati daljnji pregovori. Međunarodna kontaktna skupina u kojoj sudjeluju sve sukobljene strane trebala bi se sastati što je moguće prije kako bi dogovorila detalje vojne deeskalacije. No u prošlosti se uvijek iznova pokazalo da separatisti slijede svoju vlastitu agendu i žele oružjem i borcima iz Rusije postići odvajanje područja koja su pod njihovim nadzorom.

Unatoč tome, diplomatski napori bude blagu nadu: Kijev i Moskva i dalje žele dijalog. Među ostalim i zato što obje strane znaju da bi prekid te tanke niti razgovora pokopao svaku nadu u okončanje prolijevanja krvi. A onda bi preostao još samo mali korak do otvorenog rata dviju zemalja. Moskva je ovu borbu do sada vodila prikriveno. Ali ako bi separatisti bili stjerani u kut nastavkom ukrajinske vojne ofenzive, onda bi Rusija mogla biti prisiljena na otvoreno miješanje u sukob. Posljedica bi bio rat u kojem bi svi bili gubitnici.

Njemačka i Francuska s nevjerojatnom upornošću potiču političke pomake. One se žele pobrinuti za to da se razgovori ne prekinu. Prije svega je Steinmeier trenutačno najvažniji posrednik u ovom sukobu. On je i dalje u bliskom kontaktu s Moskvom i zna da je u krugu zapadnih političara trenutačno jedini koji Rusiju i Ukrajinu može dovesti za isti stol.

U odnosima između Rusije i SAD-a vlada zahlađenje. I između EU-a i Moskve nema skoro nikakve komunikacije. Čak si i njemačka kancelarka Angela Merkel i ruski predsjednik Vladimir Putin, koji su još prošle godine redovito razgovarali, trenutačno nemaju što reći. Sa stajališta njemačke kancelarke to je i te kako shvatljivo. Putin se uvijek iznova prema njoj ponio nabusito. Merkel nije uspjela ništa postići jer je šef Kremlja ostajao pri svojoj politici sukoba.

I tako sada razgovaraju još samo ministri vanjskih poslova. Pri tome postaje jasno da nijedna strana još nije konačno zatvorila vrata za politička rješenja. Ali otvor je postao vrlo uzak. Krajnje je vrijeme da ministri vanjskih poslova dobiju podršku šefova država i vlada. No oni još uvijek oklijevaju jer znaju da je šansa za mir u Ukrajini mala. Pa ipak, ona mora biti iskorištena.

facebook komentari