Pratite nas

Vijesti

Njemački mediji: Suđenje Perkoviću otkrit će dobro čuvane tajne

Objavljeno

na

BERLIN – Višemjesečna pravna drama oko izručenje bivšeg djelatnika jugoslavenske i hrvatske tajne službe Josipa Perkovića, koja je u jednom trenutku bacila sjenu na ulazak Hrvatske u Europsku uniju, barem zasad je okončana njegovim izručenjem Njemačkoj.

Mediji s njemačkog govornog područja popratili su ovaj događaj osvrćući se na složeni proces koji je prethodio Perkovićevom izručenju.

Pod naslovom “Ubojstvo u Bavarskoj – Perković izručen Njemačkoj” Bayerischer Rundfunk (BR), javni medijski servis savezne pokrajine Bavarske, na svojim internetskim stranicama opširno izvješćuje o razvoju događaja i Perkovićevom slijetanju u minhensku zračnu luku. BR pojašnjava daljnju pravnu proceduru u slučaju Perković te njegovo izvođenje pred istražnog suca Saveznog vrhovnog suda u Karlsruheu koje je preuzelo ovaj slučaj.

BR istodobno daje naslutiti kako bi proces protiv Perkovića mogao biti vrlo zanimljiv kako za hrvatsku tako i za njemačku javnost.

“Bivši general tajne službe je zaprijetio da će u slučaju izručenja progovoriti i o ostalim spornim slučajevima svoje dugogodišnje karijere u tajnim službama. Komunistička jugoslavenska tajna služba je od šezdesetih godina u cijeloj Zapadnoj Europi smaknula na desetke protivnika režima”, piše BR koji ujedno podsjeća na to da Perkovića njemačko pravosuđe traži zbog umiješanosti u ubojstvo koje se 1983. dogodilo upravo na bavarskom tlu kada je u Wolfratshausenu ubijen “jugoslavenski disident” Stjepan Đureković.

BR ukazuje i na sukob koji je nastao nakon što je Hrvatska uoči ulaska u Europsku uniju “po hitrom postupku” donijela jedan zakon koji je Perkovića štitio od izručenja.

Bečki dnevnik “Der Standard” pod naslovom “Izručenje jednog bivšeg nedodirljivog” zaključuje kako se Hrvatska “ponovno mora suočavati s jednim tamnim poglavljem svoje povijesti”. “Der Standard” se bavi prošlošću Josipa Perkovića za kojeg tvrdi da je uživao potporu hrvatske vlade te da se u procesu koji se od 2006. do 2008. u Münchenu vodio protiv Krunoslava Pratesa zbog suučesništva u ubojstvu Đurekovića “otvoreno rugao njemačkom pravosuđu”.

“Kada se trebao pojaviti kao svjedok u Münchenu, Perković je poslao brzojav u kojem je tvrdio da je spriječen zbog bolesti. Na pitanje njemačkog suda kada očekuje ozdravljenje, Perković nikad nije odgovorio”, piše “Der Standard” napominjući kako je Njemačka tada i preko svog veleposlanstva u Zagrebu bezuspješno pokušavala hrvatske vlasti privoliti na suradnju.

“Der Standard” govori i o tomu kako bi rasvjetljavanje Udbinih ubojstava moglo revidirati i povijesnu sliku Jugoslavije. “Ubojstva jugoslavenske tajne službe spadaju u najtamnije trenutke Jugoslavije. Jer ona dovode u pitanje ustaljenu priču o relativno otvorenoj državi koja je slovila za manje represivnu nego ostale države u Istočnoj Europi”, zaključuje “Der Standard” i ukazuje na istraživanja slovenskog znanstvenika Romana Leljaka po kojima je svaki 15. građanin Jugoslavije radio za Udbu.

“Kraj jedne afere”. Tako švicarski dnevnik “Neue Züricher Zeitung” (NZZ) naslovljava svoj opširan tekst o izručenju Perkovića Njemačkoj. NZZ pravno natezanje između Hrvatske i Njemačke doživljava kao spor Hrvatske i Europske unije.

“Višemjesečno natezanje između EU-a i njezine najmlađe članice Hrvatske je okončano”, piše NZZ koji za zahlađenje odnosa između Zagreba i Bruxellesa direktno optužuje Hrvatsku vladu.

“Afera oko Perkovića je posljednje pola godine prilično naškodila Hrvatskoj vladi. Neslavnu ulogu u tomu je odigrao premijer Milanović. Šef vlade je zapravo od samog početka morao znati da Bruxelles nikada neće tolerirati da jedna članica jedno, prethodno ugovorom zajamčeno obećanje, jednostrano poništi. Usprkos tomu je Milanović ‘Lex Perković’ mjesecima nepopustljivo i tvrdoglavo branio. Time nije samo okrenuo vrh EU-a protiv sebe. On je time istodobno potkrijepio sumnje da njegova Socijaldemokratska partija, kao nasljednica komunističke partije, nema nikakvog interesa rasvijetliti zločine iz doba Jugoslavije”, zaključuje NZZ.

SEEbiz / Deutsche Welle

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Sudac Mislav Kolakušić u intervjuu za Hrvatsku danas tvrdi: Lex Agrokor je protuustavan

Objavljeno

na

Objavio

Ivica Todorić nakon mjeseci šutnje obratio se javnosti i vrlo oštro kritizirao Vladu te zaprijetio tužbama, ali i otkrivanjem svoje istine. S obzirom na težinu optužbi protiv Vlade i hrvatske države, Hrvatska danas provjerila je kod istaknutog suca zagrebačkog Trgovačkog suda Mislava Kolakušića imaju li osnove neke od Todorićevih tvrdnji.

Je li lex Agrokor u skladu s Ustavom? Ako nije, zašto?

Njime su prekršene temeljne odredbe Ustava RH o pravu vlasništva, slobodi poduzetništva i jednakosti svih pred zakonom. Ustav kaže da se prava stečena ulaganjem katpitala ne mogu umanjiti zakonom, itd. Ova prava su utkana i u temelje europskog i međunarodnog prava. Zakonom se narušava temeljni princip jednakomjernosti namirenja vjerovnika, jer je uveo mogućnost da se pojedini vjerovnici namiruju u cijelosti i za stare i nove obveze, a drugi samo djelomično.

Može li Todorić povući svoj potpis (zakon ne bi bio aktiviran da on nije pristao na prinudnu upravu)?

Postupak je pokrenut i sada više nema nazad. Zakon je tako napisan da postupak nije mogao pokrenuti nitko drugi bez suglasnosti uprave dužnika. U ovaj postupak su nažalost uvučene i tvrtke povezane s Agrokorom koje ni po jednom kriteriju nisu ostvarivale uvjete za stečaj, a sada je založena njihova imovina i priča bi mogla završiti na način da stranci postanu vlasnici naših polja i pitke vode.

Todorić prijeti tužbama, kakve su mu šanse ako se obratu sudovima izvan RH? Koji bi mogli imati nadležnost? Postoje li slični slučajevi u EU ili šire?

Nisam upoznat sa sličnim slučajevima. Ni jedna ozbiljna demokratska država ne bi donijela tako loš zakon koji omogućuje da je svi tuže i da na kraju njeni građani bez ikakvog razloga snose posljedice. Svakako bi se mogao obratiti sudovima RH te Europskom sudu za ljudska prava pred kojim se ostvaruje i zaštita prava vlasništva pravnih osoba, odnosno poduzetnika.
Ova situacija neodoljivo podsjeća na Zakon o predstečajnim nagodbama koji je također pisan za vrlo uski krug poduzetnika kojima se omogućilo da otpišu dugove temeljem nepostojećih potraživanja, da bi im na kraju blade drugi oteli carstva. Dakle, oni koji su na početku bili skupa na kraju su se jako ljutili jedni na druge.

Ivica Todorić je još uvijek vlasnik Agrokora, a s time ima i sva vlasnička prava. Tko će u ovom slučaju nadoknaditi gubitke (izravne i neizravne) nastale za vrijeme prinudne uprave?

Upravo tako, nije došlo do promjene vlasništva, ali je došlo do promjena u pravu upravljanja, a to je bit samog vlasništva. Ovdje se radi o kompliciranim pravnim odnosima. Međutim, potrebno je istaknuti da nije donošen posebni zakon, već da su primjenjeni postojeći instituti predstečaja i stečaja, RH i njezini građani ne bi bili izloženi riziku dvostruke štete.

Može li imati utjecaja eventualni kazneni postupak prema Todoriću i pravomoćna presuda protiv njega na tužbe koje on pokrene pred sudovima izvan RH?

Pravomoćna presuda bi mogla imati značajan utjecaj u parničnim i arbitražnim postupcima iako ne i odlučujući.

facebook komentari

Nastavi čitati

Vijesti

Pero Kovačević: Kako je šaptom izbrisano kazneno djelo ugrožavanja državne neovisnosti

Objavljeno

na

Objavio

U važećem Kaznenom zakonu više nema kaznenog djela: “Ugrožavanje državne neovisnosti

Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. ”

Izbrisano je potiho, bez bilo kakve javne rasprave – da čak u obrazloženju nije navedeno zašto se i zbog čega ukida ovo kazneno djelo. Izbrisano je sračunato “složnim rukama” zastupnika SDP-a i HDZ-a, jer treba voditi računa o “svojim dužnosnicima”da jednog dana ne bi kojim slučajem bili odgovorni i odgovarali za svoja “djela”.
Eto,vidite -kad je riječ o zaštiti i sprečavanju kaznene odgovornosti njihovih bivših i sadašnjih dužnosnika odmah se slože.

facebook komentari

Nastavi čitati