Pratite nas

Naši u svijetu

Njemački ministar vanjskih poslova: ‘Zbog Ukrajine moguć je slom u Europi’

Objavljeno

na

Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier rekao je da razumije strah ljudi od rata i ocijenio da je situacija u Ukrajini najteža kriza od kraja Hladnog rata.

Foto: AFP

“Svi mi, ipak, osećamo da bi događaji posljednjih mjeseci mogli dovesti do sloma i prekretnice za Europu. To ljude plaši i ja to mogu razumjeti”, rekao je Steinmeier za njemački tjednik Spiegel.

“Nitko nije mogao predvidjeti kako smo brzo iskliznuli u najgoru krizu od kraja Hladnog rata. Tko se sjeća vremena prije pada Zida, tko zna što smo postigli tijekom posljednjih 35 godina. Ovaj napredak u miru, slobodi i prosperitetu gotovo posvuda u Europi, sada je na kocki. Stoga je vrijedno svakog napora da se spriječi ono najgore”, rekao je.

Na pitanje o vojnoj eskalaciji sukoba između Istoka i Zapada u Europi, koji je dugo smatran malo ili gotovo nikako vjerojatnim, Steinmeier je odgovorio da bi, ako se sada donesu pogrešne odluke, desetljeća dugi naporni rad za mir i sigurnost u Europi mogao biti izgubljen, a cijena koji bismo u Europi za to platili, “zaista svi, bez izuzetka”, bila bi jako visoka.

Što planira Putin?

Ulazak ruske vojske u istočnu Ukrajinu – to je scenarij kojeg se plaše mnogi Ukrajinci i koji bi za NATO, SAD i EU predstavljao ogromni izazov, piše Detutsche Welle.

“To je jasna prijeteća poruka: prema navodima NATO-a, Rusija je uz granicu s Ukrajinom razmjestila i do 40.000 vojnika. Na više od 100 mjesta su raspoređeni tenkovi, helikopteri, artiljerija, specijalne postrojbe, borbeni avioni i logistika. Oni se tamo nalaze već nekoliko tjedana. Neke postrojbe su od ukrajinske granice udaljene samo 40 kilometara.”

Ovako je situaciju opisao brigadni general Gary Deakin, direktor Centra za upravljanje krizom u NATO-ovu glavnom sjedištu u Monsu (Belgija).

Što planira ruski predsjednik Vladimir Putin? Ovo pitanje sebi postavljaju vojnici, političari i mnogi stručnjaci. “Ne možete se osloniti na Putinovu izjavu da vojsku neće slati na istok Ukrajine”, piše novinar Alexander Golz u listu Moscow Times koji često kritizira vladu u Moskvi. S druge strane, ruska vojska nije spremna za zauzimanje većeg teritorija jer se trenutno nalazi usred reformskog procesa.

Kristian Pester iz Zaklade za znanost i politiku (SWP) u takvom slučaju vidi “opasnost od razapetosti”. On kaže da bi to zahtijevalo daleko više snaga i upozorava da je daleko teže dugoročno održati kontrolu nad zauzetim područjima nego izvršiti jedan uspješan napad.

Opljačkana ukrajinska vojska

Ipak, za razliku od ruske, ukrajinska vojska je dosta slabija: broji 200.000 vojnika, svi pripadnici vojske nisu lojalni vladi u Kijevu, a vojna oprema je bijedna. Ona se prije svega sastoji od ostataka starih sovjetskih zaliha. Oružje i vozila godinama nisu obnavljani.

“Ukrajinsku vojsku su više od 20 godina pljačkali ukrajinski oligarsi i članovi ukrajinske državne službe”, kaže u razgovoru za Deutsche Welle Ewald Böhlke, stručnjak za istočnu Europu iz Berthold Beitz centra u Berlinu. On kaže da je vojska u skladu s tim u užasnom stanju i da je potpuno demoralizirana.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pokazuje snagu. Reagirao je vojnom vježbom u blizini granice. Ministar obrane Sergej Schoigu je najavio vojnu vježbu kopnenih trupa na jugu i zapadu kao i zrakoplovstva koje patrolira uz granicu. Rusija je krajem veljače u pograničnoj regiji izvela manevar kako bi “provjerila spremnost u kriznim situacijama kao i u slučaju vojne prijetnje”.

Međutim, i Zapad povećava svoju vojnu nazočnost. SAD je u poljskom Svidvinu stacionirao 150 vojnika. Washington također planira uskoro u Estoniji, Letoniji i Latviji razmjestiti 450 vojnika. “Razmještanje postrojba je postignuto uz ‘bilateralne’ dogovore s vladama tih zemalja”, izjavio je glasnogovornik američkog Ministarstva obrane John Kirby.

Prema posljednjim informacijama, proruski separatisti zauzeli su u nedjelju urede državne radio-televizije u istočnom ukrajinskom gradu Donjecku nakon što su održali skup o planiranom referendumu o neovisnosti, javili su ukrajinski i ruski mediji.
Kamenjar.com/Spiegel/Deutsche Welle

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Naši u svijetu

Održan sastanak s izaslanstvom kulturnog i sportskog društva Cro Vienna

Objavljeno

na

Objavio

U utorak, 19. rujna 2017., Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske održao je sastanak s predstavnicima kulturnog i sportskog društva Cro Vienna iz Beča: Matom Stojanovićem, predsjednikom, Andrijom Bubalovićem, sportskim direktorom, Stjepanom Pranjićem i Željkom Batarilom, članovima Izvršnog odbora.

G. Batarilo i g. Stajanović su ukratko predstavili rad društva Cro Vienna, koje je prepoznato od mnogobrojnih sportskih institucija i djelatnika te od samog svog osnutka sudjeluje u natjecanju u organizaciji austrijskog nogometnog saveza što mu kao klubu iseljeničkog podrijetla daje poseban značaj.

Uz seniore, u društvu djeluje i juniorska selekcija sa više od dvjesto djece. Naglašeno je da Društvo svojim radom značajno doprinosi očuvanju kulturnog identiteta Hrvata u Austriji a aktivnim sudjelovanjem u okrilju austrijskih institucija značajno doprinosi integriranosti Hrvata u austrijsko društvo.

Državni tajnik Milas zahvalio se na naporima i aktivnostima koje vodstvo Cro Vienne poduzima u promicanju hrvatske kulture i identiteta te je naglasio važnost zajedništva Hrvata u Austriji. Istaknuo je kako Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske želi ostvariti što bolju suradnju sa svim hrvatskim udrugama, organizacijama i institucijama koje djeluju širom svijeta, pa tako i Republici Austriji. „Cilj svih naših zajedničkih napora mora biti očuvanje hrvatskog identiteta te unapređenje odnosa i suradnje domovinske i iseljene Hrvatske“ – rekao je državni tajnik Milas.

facebook komentari

Nastavi čitati

Naši u svijetu

Andrej Plenković s predstavnicima hrvatske zajednice u New Yorku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Vlade Andrej Plenković jučer se, prvoga dana svog boravka u New Yorku, sastao s predstavnicima hrvatske zajednice u SAD-u, gdje su njega i ministricu vanjskih poslova Mariju Pejčinović Burić došli pozdraviti Hrvati iz New Yorka, Los Angelesa, Houstona, Philadephie, Washingtona.

“Drago mi je da smo prilikom posjeta New Yorku u organizaciji našeg veleposlanstva i konzulata i stalnog predstavništva pri UN-u imali mogućnost susresti se s predstavnicima Hrvata koji žive u SAD-u i to ne samo ovdje u New Yorku nego i iz drugih država.

Čak su došli predstavnici Hrvatskog svjetskog kongresa iz Los Angelesa, Hrvati iz Washingtona, Philadelphie, Houstona, niza gradova”, rekao je Plenković.

“Ovo je trenutak kad želimo okupiti sve one koji žele dati doprinos svojoj domovini”, istaknuo je premijer dodajući kako američki Hrvati to doista čine s puno entuzijazma.

“Rijetke su hrvatske obitelji koje nemaju nekoga na nekom od kontinenata i zato mi je osobno uvijek drago vidjeti tu vrstu topline i želje da i oni više približe sebe domovini, a i da promoviraju Hrvatsku što je to moguće više ovdje u Americi”, rekao je premijer.

Podsjetio je na 25. godišnjicu hrvatskog članstva u UN-u i govor koji je tada održao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, dok su ministrica vanjskih poslova i hrvatski veleposlanik u Washingtonu Pjer Šimunović pozvali Hrvate u Americi na suradnju.

Upitan uoči govora američkog predsjednika Donalda Trumpa što očekuje od njegovog prvog nastupa u Općoj skupštini UN-a, Plenković je rekao kako bi govor trebao ukazati na glavne smjernice američke vanjske politike.

“Trebao bi pokazati na koji način on i njegova administracija vide multilateralizam, način na koji se prilagodio funkcioniranju međunarodnih odnosa i tu očekujem govor koji će nam u ovom trenutku otkriti glavne konture američke vanjske politike koja onda utječe i na sve ostale”, istaknuo je Plenković.

Dodao je kako je znakovito da ovoga puta u New Yorku neće biti njemačke kancelarke Angele Merkel koja je zauzeta izborima, kao ni ruskog i kineskog predsjednika, Vladimira Putina i Xi Jinpina, pa će tako, zaključio je, Trumpov govor biti dominantna tema i sljedećih nekoliko dana.

Obraćanje premijera Plenkovića Općoj skupštini UN-a predviđeno je za četvrtak.

facebook komentari

Nastavi čitati