Njemački model za spas Hrvatske?

1

Iako je HDZ početkom prošle godine najavio da s njemačkim stručnjacima razrađuje program kojim će zemlju izvući iz gospodarsko-socijalne krize, za sada se malo zna o njemu. No kakva je to poruka domaćim ekonomistima? Pobjednička najava novoizabrane hrvatske predsjednice, HDZ-ove Kolinde Grabar-Kitarović, kako će Hrvatska postati vodeća ekonomija Europske unije, dodatno je potaknula radoznalost u vezi tog dokumenta koji HDZ-ovci izrađuju uz pomoć ekonomista CDU-a (Kršćansko-demokratske unije) i Ifo instituta, a s kojim se tek tu i tamo u medijima pohvali šef stranke Tomislav Karamarko.

Dok dio građana misli kako bi upravo Njemačka i “njemačka pamet” trebali u svemu biti uzorom Hrvatskoj, ekonomisti upozoravaju da situacija nije jednostavna te da ne treba očekivati preslikavanje njemačkog gospodarskog modela u hrvatske okvire.

“Ekonomska znanost u Hrvatskoj je nestala“

Profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Ljubo Jurčić, nekadašnji gospodarski strateg SDP-a, u razgovoru za DW tvrdi da u pravilu Hrvatskoj nije potreban uvoz strane pameti.  – Međutim, Hrvatska je u specifičnoj situaciji. Velika je šteta da je protekla politika prekinula vezu s hrvatskom znanošću – objašnjava uz navode kako iza svake uspješne politike stoji i intelektualna grupacija.

– Budući da se politika od samog osamostaljenja Hrvatske odlučila za liberalni pristup u kojem će tržište sve rješavati, bez institucija i znanosti, došlo je do prekida te veze. To je razlog zašto je hrvatska ekonomska znanost, da tako kažem, uvenula, umrla i nestala. Mi koji pričamo, pričamo o teoretskom pristupu na temelju malog broja podataka, a proteklih 20 godina nismo mogli provjeriti niti jedan znanstveni ili stručni koncept na funkcioniranju gospodarstva – žali se naš sugovornik. Osim toga, upozorava, u javnosti je malo onih ekonomista koji se bave nacionalnom ekonomijom, a više onih koji su lobisti – zastupnici pojedinih interesnih skupina. Predviđanja ovih drugih, smatra profesor, pokazala su se lažnima i nisu stekla potvrdu u realnosti. Uza sve to, dodaje, ne treba isključiti ni zadivljenost stranom ekonomijom, teorijom i investicijama. – I sad se kao argument da je to prava ekonomska struka i znanost dovode ekonomisti iz zemalja koje potvrđuju svoj uspjeh u realnom životu poput Njemačke ili Sjedinjenih Država.“

Malo se vjeruje tržišnim mehanizmima

Nezavisna saborska zastupnica Martina Dalić ne dijeli mišljenje Ljube Jurčića. Podsjetimo, Dalić je bila ministrica financija u vladi Jadranke Kosor, a u rujnu 2014. napustila je HDZ.– Hrvatska ne može podnijeti još jednu nepripremljenu vladu koja se bavi sama sobom i zadržava samo na površini problema – poručila je tada. Ipak, upravo je ona bila u stranačkom gospodarskom timu koji je započeo pregovore s njemačkim stručnjacima, o čemu je HDZ izvijestio u ožujku prošle godine. Za DW kaže kako ne vidi problem u tomu da se traže savjeti stručnjaka iz drugih zemalja.

“Proteklih 25 godina primili smo puno savjeta iz inozemstva kroz međunarodne financijske institucije ili Europsku komisiju. Puno je važnija provedba savjeta, to je problem. Hrvatska se ovako dugo nalazi u krizi baš zato što je bila skeptična u provođenju savjeta, bilo domaćih, bilo inozemnih, a koji redovito polaze od principa tržišne ekonomije, jačanja konkurencije, smanjivanja troškova, pravila igre na međunarodnom tržištu koja je nužno poštovati za uspjeh jedne male i otvorene ekonomije.“

Dalić misli da kod političke elite, a i sve više kod cijelog društva, postoji manjak povjerenja u tržišne mehanizme. Sve se manje vjeruje da se hrvatska mala ekonomija treba uklopiti u ta pravila igre: – Postoji velika sklonosti k traženju vlastitih putova i rješenja. Pri tome se hrvatski dužnosnici pozivaju na određene specifičnosti kao zapreku provođenju reformi koje su druge bivše socijalističke zemlje provele i zato imaju bolje rezultate od nas.

Specifičnosti ekonomske politike

Jurčić pak naglašava da nipošto ne treba očekivati kopiranje njemačkog gospodarskog modela upravo zbog specifičnosti kojima se mora prilagoditi ekonomska politika. – Različiti su resursi, povijesna iskustva, struktura društva i gospodarstva te konačno, različita je razina razvijenosti – obrazlaže. Njemačko gospodarstvo je, dodaje, prešlo BDP od 30 tisuća eura po stanovniku i raste, a Hrvatska je tek na 10 tisuća eura i pada. I upravo je tu razlika u gospodarskim politikama, jer nije isto dignuti BDP sa 30 na 35 tisuća eura i dignuti ga s 10 na 15 tisuća eura.

– Hrvatska ima nezaposlenost preko 20%, mjereno prema njemačkim kriterijima, a Njemačka je na 6%. Ni to nisu uvjeti u kojima se može voditi jednaka politika. I industrijske strukture su različite. Njemačka ekonomija je robno-izvozna, a hrvatska nije. Tu je i društvena struktura. S jedne strane je tu njemačka povijest i kultura, a s druge je mediteranska kultura, socijalizam, ostaci Austrougarske i boljševizma; ovdje se je događao sukob svjetova – navodi Jurčić sve moguće razlike u društvenoj strukturi i kulturi koje čine problem u prihvaćanju istih ideja.

– Iste mjere u različitim kulturama imaju različiti efekt, pogotovo kada se uzme velika razlika u gospodarstvima i efikasnostima, bilo bi pogrešno i štetno primjenjivati njemački koncept u Hrvatskoj. Postoje isti instrumenti, ali ih treba različito koristiti. Jurčić tako za njemačko gospodarstvo kaže da je pregrijano, efikasno i proizvodi više no što Nijemcima treba, dok je hrvatsko gospodarstvo pothlađeno. Zbog toga se ne mogu koristiti iste mjere.

Hrvatska kao novi europski gospodarski tigar

– Hrvatska će biti među najrazvijenijim državama EU i svijeta. Mi smo ti koji će izvući zemlju iz krize – poručila je u svom pobjedničkom govoru novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar Kitarović (HDZ), no malo tko je u to povjerovao. Čak ni kada bi osvojila dva uzastopna mandata, desetljeće ne bi bilo dovoljno za to, misli profesor Jurčić. – Kada bih doslovno to tumačio, to bi bilo nebesko čudo. To se u povijesti nije dogodilo. Hrvatska u roku deset godina ne može skočiti sa 10 na 30 tisuća eura po glavi stanovnika. To je bila politička poruka, želja i ideja. Prevedeno, to bi bilo obećanje da ćemo u roku od tri ili četiri godine postati najbrže rastuće gospodarstvo u Europi. Mislim da je to predsjednica htjela reći. Čak i kada bismo rasli stopom od 7% godišnje, trebalo bi nam 10 godina da udvostručimo dohodak, a još bismo bili 30% niži od prosjeka Europi. A stopa od 7% je ogromna, dvostruko veća od stope koje mogu ostvariti organiziranija društva kao što su Nizozemska, Engleska ili Švedska – zaključak je Ljube Jurčića.

Ni Dalić ne misli da Hrvatska u deset godina može postati najuspješnija zemlja Unije, kako je to obećala nova predsjednica, jer su u utakmici države koje svoje demokracije i ekonomije razvijaju više stoljeća. – Tu izjavu Kolinde Grabar Kitarović vidim kao njezino mišljenje da Hrvatska može bolje od ovoga što je sada. I ja mislim da može. Put je u promjenama, reformama i jačanju tržišnih mehanizama. Naša sugovornica tako napominje da su formalne moći predsjednice, po pitanju ekonomije, ograničene, ali da bi ona mogla autoritetom zahtijevati, poticati i nuditi platformu za politički razgovor i dogovor o minimalno pet nužnih reformi od kojih niti jedna vlada ne smije odustati idućih deset godina.

Ova bivša ministrica financija u te reforme ubraja tržišnu ekonomiju te razjašnjavanje građanima da država nije ta koja će se uvijek i u svakoj prilici o njima brinuti. Nužna je i reforma državne uprave na načelima efikasnosti i rezultatima rada te reforma javnog zdravstva u uvjetima sve starijeg stanovništva i sve skuplje medicinske tehnologije. – Ovakvo javno zdravstvo u kojem je cjelokupna zaštita dostupna svima i u svakoj prilici je financijski neodrživa. To zvuči ružno, nije popularno, ali je nažalost tako. Niti jedna od ovih reformi se ne može napraviti preko noći i s dvije promjene zakona. Potreban je kontinuitet provedbe tijekom nekoliko mandata – tvrdi Dalić uz napomenu kako je upravo zadaća onih koji upravljaju državom biti pametniji i vidjeti dalje od prosječnog građanina.

I pri tome će političari, posebno oni na vlasti, reći kako su građani, poglavito oni zaposleni u javnim službama, najveći otpor svim reformama i zahvatima u gospodarstvo. Teško da će bez lomljenja tog otpora veći uspjeh polučiti i njemački stručnjaci, ako im partneri iz HDZ-a dobiju novu priliku za vođenje države na sljedećim parlamentarnim izborima.

facebook komentari

  • Otporaš

    Kazali su: Od glave riba smrdi!