Pratite nas

BiH

Normaliziranje hrvatsko – bošnjačkih odnosa ključ je za stabilnu BiH

Objavljeno

na

Zaokret oko Predsjedništva je samo početak relaksiranja odnosa na relaciji Mostar – Sarajevo. Puno toga nije kako treba između dva naroda čiji su se predstavnici 1994. u Washingtonu dogovorili stvoriti Federaciju

Kreirao sam prijedlog “plutajućih županija” koji povećava izglede na 99 posto da Hrvati izaberu svog člana Predsjedništva – riječi su aktualnog predsjedatelja Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića.

Nova platforma

Srpska-bosanska-hrvatska-zastava-zastaveOva izjava i potezi bošnjačkih stranaka u predizbornoj kampanji možda najavljuju zaokret u dijelu bošnjačke politike koja se u ovom ciklusu odrekla biranja hrvatskoga člana Predsjedništva. No, riječ je o prividnoj relaksaciji odnosa između Mostara i Sarajeva. Jer puno toga nije kako treba između dva naroda čiji su se politički predstavnici 1994. u Washingtonu dogovorili stvoriti Federaciju. Predsjedništvo je važno u operativnom i još više u simboličkom smislu, no ono bi trebalo biti tek prvi korak kako bi došlo do normaliziranja uništenih hrvatsko-bošnjačkih političkih odnosa. Prije svega, riječ je o izboru izaslanika u Dom naroda FBiH. Domovi naroda u pluralnim europskim državama upravo postoje kao mehanizmi zaštite kolektivnih prava. Prijevara dijela bošnjačkih stranaka koje iz većinskih bošnjačkih županija biraju Hrvate koji ni na neizravan način nisu izraz volje hrvatskog biračkog tijela najveća je opasnost koja prijeti provedbi većinske hrvatske biračke volje nakon općih izbora. Upravo bi se tu mogla lomiti koplja oko stvaranja nove nelegalne platforme koja će isključiti biračku volju jednog od tri državotvorna naroda u BiH.

No, ovaj put posljedice takve hegemonijske politike hrvatsko-bošnjačke odnose dovele bi do točke u kojima više nema povratka i mogućnosti bilo kakve političke suradnje. Rješenje za veliki broj problema glede izbora legitimnih hrvatskih predstavnika u zakonodavna tijela vlasti je osnivanje većinske hrvatske izborne jedinice što je prijedlog hrvatske strane koji veliki dio bošnjačkih političara odbacuje. Tu je i stalni udar dijela bošnjačkih stranaka na hrvatsku ministarsku kvotu u Vladi FBiH. O kakvom je podređenom položaju Hrvata u federalnom izvršnom tijelu riječ govori podatak da je nakon Petritschevih ustavnih promjena bošnjačkih pozicija osam, a hrvatskih pet. I takav podređeni položaj dio bošnjačkih stranaka želi dodatno oslabiti. Jedan od stalnih problema je i preglasavanje u institucijama vlasti na svim razinama. Poseban kamen spoticanja između Mostara i Sarajeva je i razvlašćivanje županija te pokušaj dovođenja do njihovog potpunog financijskog kraha i besmisla njihovog postojanja. “Na djelu je smišljeni politički plan potkradanja županija s hrvatskom većinom”, riječi su predsjednika Vlade ZHŽ-a Zdenka Ćosića kada je govorio o raspodjeli sredstava od PDV-a. Cijelo to vrijeme događa se i prelijevanje novca iz većinskih hrvatskih u većinska bošnjačka područja i kroz raspodjelu proračunskih sredstava na federalnoj razini subvencioniranjem gubitaša na većinskim bošnjačkim područjima, stoji u posljednjoj analizi na portalu Vecernji.ba.

Separatističke težnje

Pitanje ustroja Mostara te općina u središnjoj Bosni također stvara rascjep između dvije politike. S jedne strane bošnjačka politika u gradu na Neretvi traži elemente nacionalne zaštite kakvi su primjereni na višim razinama. Hrvatska strana se zalaže za hercegovačko središte bez podjela. No, ako ih bude, onda mostarsku formulu traži i u općinama u središnjoj Bosni gdje su posljednjih nekoliko mjeseci učestala ubojstva hrvatskih povratnika. I neprocesuiranje zločina koji su počinjeni i s jedne i s druge strane tijekom hrvatsko-bošnjačkog sukoba također ne doprinosi politici normaliziranja odnosa. Odnosi na relaciji Mostar – Sarajevo ključ su jake i stabilne BiH s obzirom na stalne separatističke težnje u Banjoj Luci. Nova briselska BiH znači i europske standarde, to jeste ostvarivanje kolektivnih prava različitih segmenata u pluralnim državama. U ovom slučaju ona se poklapaju sa zahtjevima Mostara. Političko Sarajevo će se morati odlučiti. U protivnom, ova zemlja će se i dalje suočavati s predpolitičkim pitanjima 19. stoljeća umjesto životnih pitanja od pokretanja proizvodnje, sustavne socijalne zaštite, ulaganja u obrazovanje…

Zabrana javnog RTV servisa nezabilježen slučaj u Europi

Najvidljiviji primjer odnosa Sarajeva prema Mostaru, koji postaje zaštitni znak neravnopravnosti, je zabrana osnivanja javnoga RTV servisa na hrvatskom jeziku u sklopu javnoga RTV servisa BiH. To je nezabilježen slučaj u europskoj medijskoj politici. Eurozastupnica Dubravka Šuica navodi kako je stabilnost BiH i ispunjenje kriterija jedan od glavnih uvjeta na putu prema EU. “Jedan od tih uvjeta je i kvalitetna jezična zastupljenost te informiranje na hrvatskom jeziku. Zato će vlasti u Sarajevu morati odlučiti žele li da BiH slijedi europski put, a ja sam sigurna da žele”, rekla je Šuica javljajući se iz Bruxellea na nedavno održanom okruglom stolu posvećenom javnom RTV servisu na hrvatskom jeziku u BiH.

večernji list

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

BiH

EU poručila: Izmjene Izbornog zakona se moraju provesti do izbora 2018. godine

Objavljeno

na

Objavio

Bosna i Hercegovina nije mogla čuti ključne poruke Europske unije nakon sastanaka ministara vanjskih poslova zemalja članica unije u Luxembourgu o tome da se u zemlji moraju promijeniti odredbe Izbornog zakona kako bi se održali izbori sljedeće godine što je posve suprotno tvrdnjama visokih dužnosnika Stranke demokratske akcije da se izborni mogu održati i provesti i bez preinake po apelaciji Bože Ljubića, piše Večernji list BiH.

“Vijeće očekuje od BiH da unutar potrebnih rokova reagira na presudu Ustavnog suda BiH koja se odnosi na konkretne izborne odredbe federalnog Doma naroda.

Vijeće smatra da se izbornoj reformi treba pristupiti u duhu konsenzusa i dijaloga kao važnom pitanju, te također poziva BiH da provede preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OESS-a (OESS-ODIHR) kako bi se približila europskim standardima, poboljšavanjem demokratskog procesa budućih izbora”, kaže se u zaljučcima Vijeća za vanjske poslove na kojemu je sudjelovala i hrvatska ministrica vanjskih poslova Marija Burić-Pejčinović, piše Večernji List.

Ustavni sud BiH je 28. prosinca prošle godine prihvatio aperlaciju Bože Ljubića, koji je u žalbi dok je bio predsjedatelj Zastupničkog doma naveo da je neustavna odredba da se iz svih županija u FBiH bira najmanje jedan pripadnik konstitutivnih naroda, bez obzira na brojnost pripadnika pojedinih konstitutivnih naroda u toj županiji. Ustavni sud je prihvatio navode Bože Ljubića da ne mogu jednak broj izaslanika za Dom naroda dati Bosansko-podrinjska županija s 23 Hrvata i Posavska županija koja ima oko 33.000 Hrvata. Na taj su način u dva navrata ključne hrvatske stranke za koje glasuje najveći broj Hrvata izbačene iz vlasti. No, u SDA ne smatraju kako je potrebno promijeniti Izborni zakon, a njihov visoki dužnosnik Šefik Džaferović lak je ustvrdio kako to nije uvjet za održavanje, ali niti provedbu odredbi izbora,

“Mi trebamo ozbiljno raditi na izmjenama Izbornog zakona, ali, ako do toga i ne dođe, izbori 2018. godine će se održati. Nema razloga da bude drukčije. I do sada smo pokušavali provesti neke odluke, ali izbori nikada nisu dovođeni u pitanje, osim u slučaju Mostara. Međutim, konkretna situacija vezana za odluku Ustavnog suda po apelaciji gospodina Ljubića nije ni slična onoj vezanoj za Mostar”, rekao je Džaferović. No, zanimljivo je da je odluka Ustavnoga suda o Mostaru apsolutno identična situaciji u Mostaru jer su hrvatske stranke prosvjedovale upravo zbog neproporcionalnosti vrijednosti glasova birača za izbor vijećnika u Gradsko vijeća, što je Ustavni sud potvrdio, a uz ostale identična je i formulacija o presudi oko izbora izaslanika za Dom naroda s obzirom da se odredbom o biranju po jednoga izaslanika iz svake županije narušava upravo načelo proporcionalnosti.

Uz način izbora izaslanika za Dom naroda EU je istaknula i kako treba provesti presudu Europskog suda za ljudska prava, koja bi trebala osigurati da se i predstavnici nacionalnih manjina mogu kandidirati za članove Predsjedništva BiH, što sada nije slučaj, ali i da budu birani u gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda. Pri tome sud nije odredio na koji će se način provesti ta odluka. SDA sada ucjenjuje da se ove odredbe ne mogu mijenjati bez provedbe slučaja Sejdić-Finci a za što je potrebna izmjena Ustava BiH.

facebook komentari

Nastavi čitati

BiH

Policija privela sedam osoba zbog skrnavljenje spomenika braniteljima u Novom Travniku

Objavljeno

na

Objavio

Policija u Novom Travniku privela je u utorak sedam osoba koje su tijekom vikenda sudjelovale u skrnavljenju spomen obilježja braniteljima Domovinskog rata Hrvatskoga vijeća obrane (HVO), a mediji navode da su vandali bošnjački mladići.

Kako se navodi u priopćenju MUP-a Srednjobosanske županije, novotravnički policajci završili su kriminalističko istraživanje nad sedam osoba u dobi od 19 do 23 godine, koji se terete da su uništili križ sa spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Novom Travniku.

Mladići su priznali da su u noći s petka na subotu srušili spomen križ težak 70 kilograma te su ga odnijeli sa sobom.

Policija je navela inicijale vandala koji su počinili ovaj prekršaj, M.B. rođen 1997., S.L. rođen 1998., H.G. rođen 1998., S.A. rođen 1999., B.R. rođen 1997., M.P. rođen 1994. i M.S. rođen 2000. svi iz Novog Travnika.

Policija će protiv njih Županijskom državnom odvjetništvu u Travniku dostaviti izvještaj o počinjenom kaznenom djelu.

Mediji navode kako su počinitelji bošnjački mladići, te da se radi o kaznenome djelu počinjenom iz mržnje.

Unatoč odlukama, Federacija BiH ne želi vratiti imovinu Katoličkoj crkvi u Travniku

facebook komentari

Nastavi čitati