Pratite nas

Komentar

Nova epoha u odnosima BiH i Hrvatske?

Objavljeno

na

Kolinda Grabar-Kitarović dobila je 32.000 glasova više od Ive Josipovića. Na takav ishod je bitno utjecala i volja birača u BiH. Što Hrvati u BiH, ali i BiH u cjelini, mogu očekivati od nove hrvatske predsjednice, prenosimo tekst Deutche Welle-a!

Kolinda BiHKolinda Grabar-Kitarović je prva žena na funkciji predsjednika Republike Hrvatske, ali i prva iz HDZ-a (Hrvatske demokratske zajednice) na tom mjestu nakon 15 godina. Politički analitičar Pejo Gašparević za Deutsche Welle kaže da se na osnovi predizborne kampanje Kolinde Grabar-Kitarović, ali i njezinog nastupnog govora nakon izborne pobjede, može zaključiti da nova hrvatska predsjednica izražava „visoke ambicije i čvrstinu u namjeri da pomakne Hrvatsku iz političke konfliktnosti i ekonomske učmalosti“.

„Treba primijetiti kako je u nastupnom govoru Grabar-Kitarović već u prvim rečenicama spomenula i Hrvate u BiH, te istakla potrebu za uspostavom njihove ravnopravnosti s druga dva konstitutivna naroda u BiH. Takav nastupni govor može se shvatiti i kao nagovještaj pojačanog političko-diplomatskog angažmana službenog Zagreba u uklanjanju neravnopravne pozicije hrvatskog naroda u BiH. Nova hrvatska predsjednica bit će i sukreator vanjske politike Hrvatske. Pri tome treba imati u vidu da je u njezinu dosadašnju karijeru utkano bogato iskustvo. Grabar-Kitarović je bila hrvatska ministrica vanjskih poslova, zatim ambasadorica Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama, te pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju. Te su joj dužnosti pružile priliku za stjecanje uvida u međunarodna gibanja na najvišim svjetskim nivoima“, kaže Gašparević.

“Predsjednicu Hrvatske izabrali građani BiH”

Slavo Kukić

Slavo Kukić

Kolinda Grabar-Kitarović je kao kandidatkinja HDZ-a stala na čelo hrvatske države, a povjerenje joj je poklonila većina državljana BiH s pravom glasa. Hrvati iz BiH su joj dali 16.000 glasova tako da se, kako za Deutsche Welle kaže profesor Mostarskog sveučilišta Slavo Kukić, može reći da je Kolinda Grabar-Kitarović pobijedila upravo zahvaljujući glasovima građana BiH.

„Taj je detalj tragikomičan, da građani jedne države biraju predsjednika druge države. Dakle, izbor predsjednika u Republici Hrvatskoj zavisi od birača iz BiH. Sada treba postaviti pitanje jesu li, u filozofiji onih koji se predstavljaju kao zastupnici hrvatskog naroda u BiH, čisti računi što se tiče odnosa prema BiH i bh. društvu, prema njezinom suverenitetu? Hrvati iz BiH su iz različitih razloga skloni HDZ-u, dakle nacionalističkoj opciji. Ovi izbori su to i pokazali i ja osobno mislim da će cijenu za to platiti oni sami“, kaže Kukić.

Grabar-Kitarović i savezništvo Čović-Dodik

Dosadašnji predsjednik Hrvatske, kandidat SDP-a (Socijaldemokratske partije) Ivo Josipović, prešutno je prelazio preko savezništva lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića i SNSD-a (Saveza nezavisnih socijaldemokrata) Milorada Dodika. Kolinda Grabar-Kitarović dolazi iz HDZ-a – političke stranke koja, prema mišljenju zagrebačkog politologa Davora Gjenera, neće blagonaklono gledati na savezništvo Čović-Dodik. U komentaru za Al Jazeeru Balkans Gjenero tvrdi da je Grabar-Kitarović „umjerena europska političarka, koja neće imati razumijevanja za Čovićevo tajno paktiranje s Dodikom“. „Grabar-Kitarović je, za razliku od Josipovića, vrlo posvećena hrvatskom euroatlantizmu, ali i podršci uključivanja susjeda u euroatlantske strukture, dakle, prije svega u NATO. Njoj je neprihvatljiv koncept suradnje stranke koja je njoj bliska u BiH, s političkom organizacijom koja čvrsto blokira približavanje te države euroatlantskim strukturama“, kaže Gjenero.

Josipović i DodikIvo Josipović se dobro razumio s Miloradom Dodikom

I profesor Kukić smatra kako je moguće da će Kolinda Grabar-Kitarović zahtijevati distanciranje Čovića od Dodika. „S druge strane, činjenica da Grabar-Kitarović dolazi iz HDZ-a može biti i preduvjet za obnavljanje veza iz vremena Mate Bobana i Radovana Karadžića. Ukoliko Grabar-Kitarović i lider HDZ-a Tomislav Karamarko budu zahtijevali distanciranje Čovića od Dodika te tražili od Čovića da ne zastupa srpske nego hrvatske interese, to bi moglo biti dobro i za Hrvate i za BiH kao državu i društvo“, kaže Kukić za Deutche Welle!

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori
Komentiraj

Komentar

Novinarske trice i kučine

Objavljeno

na

Objavio

Poznato je kako tiskani mediji u nas i u svijetu proživljavaju svojevrsnu krizu koja se ponajviše ogleda u padu naklada. Glavni je tome razlog pojava inernetskog novinstva, ali, barem kad je riječ o domaćoj medijskoj sceni, nije samo to u pitanju.

Dnevni, središnji, tzv. ozbiljni politički listovi trivijalizacijom tema i događaja kao da oponašaju baš te portale te time sebi oduzimaju specifični prostor djelovanja.

Evo jedne male antologije urnebesnih naslova: Milijan Brkić napušta politiku zbog Ane Rucner, Ella Dvornik ima novu frizuru, Renata u Splićaninu našla sve što joj treba, gola žena čisti stanove muškaraca, Ava Karabatić se seksala u zatvoru, Nives Celzijus objavila razgolićenu fotografiju, preseksi Milica zapalila Split, Pažanin vikao na Špičeka i otrkio gdje će provesti vikend, Ivana Plehinger otkrila zašto nema migrenu, Melania Trump očajna i nesretna, Suzana Mančić mami seksipilom i u šezdesetoj, Borna Rajić umišlja da je plemkinja, Soraja pokazala previše, Ž. je očajna jer ju je muž prevario s prijateljicom, Severina zapjevala s novim svekrom koji zna svirati harmoniku, a s Igorom šalje poljupce iz Venecije, Ecija Ojdanić nikad bolje nije izgledala, Jelena Rozga istakla prebujni dekolte, a fanovi oduševljeni njezinim šeširom, Danijela Martinović drastično promijenila izgled, Neven Ciganović se podvrgao estetskoj kirurgiji, Monika tulumari dok joj se muž priprema za novi brak,Aca L. brutalno pretukao bivšu ženu, Madonina kći obrijala dlake pod pazuhom, Lana Jurčević u donjem rublju raspametila obožavatelje…

Ovakva trivijalizacija sigurno neće pomoći uspješnosti medija koji žele biti ozbiljni i koji žele imati ozbiljne čitatelje. Neki teoretičari komunikacija drže kako je trivijalizacija u funkciji zaglupljivanja masa i odvlačenja pažnje od stvarnih problema društva.

Objektivno, ona je u funkciji promocije posve beznačajnih osoba i njihovih zanimanja. No, uz opći pad elementarne pismenosti, pretjeranu uporabu anglizama i vulgarnosti u izrazima, koje se poput crnih filmova nameću kao moderan stil, kakve pristojni ljudi ne koriste niti u krugu prijatelja kamoli pred tisućama čitatelja, postoji još jedan veliki problem, a zove se kolumnisti.

Umjesto objektivnih komentara i analiza, kakvih srećom još uvijek ima, dominiraju otvorena politička pristranost, vrijeđanje neistomišljenika pa i publike, egocentrična „ja pa ja“ forma, brkanje vlastitih opsesija, uvjerenja, vjerovanja i želja sa stvarnošću.

Na primjer, ne vidi se izvor terorizma ako to narušava ideju multikulturalnosti. Brojnim je komentatorima tako važnije ono što se događa u njihovoj glavi, nego u svijetu oko njih.

Selektivno, od slučaja do slučaja, tretiranje događaja i ljudi, diskreditiranje nepoćudnih, ili otvorena laž dio su svakodnevnice. To je sve možda u interesu nekih moćnih stranaka, skupina i pojedinaca, ali zacijelo nije u interesu medija.

Josip Jović/SlobodnaDalmacija

facebook komentari

Nastavi čitati

Komentar

Milijan Brkić: Zakon je jasan – Otvaranjem istrage, saborsko povjerenstvo za Agrokor prestaje s radom!

Objavljeno

na

Objavio

Zamjenik predsjednika HDZ-a i potpredsjednik Hrvatskoga sabora Milijan Brkić osvrnuo se jučer za Novu TV i HTV na temu saborskoga istražnog povjerenstva za Agrokor.

U Članku 4. Zakona o istražnim povjerenstvima stoji da će – ako je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju o kojem je prethodno osnovano istražno povjerenstvo – ono odmah prestati s radom.

Brkić je istaknuo da SDP i Most ovom problemu pristupaju neodgovorno, populistički i demagoški.

– Jako su dobro znali koja je sastavnica zakona, jednako kao što znaju da se istrage koje provode istražna tijela, DORH i policija, ne smiju kontaminirati bilo kojim drugim aktivnostima, a pogotovo ne aktivnostima zakonodavne vlasti. Zakon je tu jasan – otvaranjem sudske istrage, koja će evidentno uslijediti, rad povjerenstva prestaje.

facebook komentari

Nastavi čitati